Blog Vrbanj

Rječnik naselja Vrbanj na otoku Hvaru

Ovaj rječnik naselja Vrbanj na otoku Hvaru namjenjen je otočanima otoka Hvara a u prvom redu Vrbanjanima. Da bi rječnik bio potpun trebalo bi riječi napisati sa oznakama naglaska jer ista riječ izgovorena sa drugačijim naglaskom može imati i drugačije značenje. Kako za to nisam stručan neka ova zbirka riječi, od kojih se većina koristi još i danas u govoru Vrbanjana, bude samo podsjetnik a Vrbanjani će znati to ispravno pročitati i protumačiti. Rječnik nije u potpunosti pravilno napisan, ima i grešaka u tipkanju a zbog u svakodnevnom govoru rijetke uporabe hrvatskog književnog jezika možda i netočno napisanih značenja u književnom jeziku, vjerojatno ima i gramatičkih grešaka jer nisam mnogo obraćao na sve to pažnju ali povremenom provjerom ispravljam uočene greške. Zapisivanje riječi počeo sam u Siječnju 2000 a u skupljanje i zapisivanje svih ovih riječi je utrošeno evo 18 godina, polažem isključivo pravo  na ovaj rječnik i zato molim ne kopirati i ne zloupotrebljavati ovu objavu. 

Varbonski rječnik

                  A

ABAJIN-krovni prozor, otvor na krovu sa pomičnim poklopcem kroz koji se izlazi na krov

ABAK-tablica množenja                                                   

ABIL-stabilan,

ABILO- stabilno

ABRUM-usoljeni otpaci od ribe koji se koriste kao mamac za ribu, obično se stavlja u vrše;

ABRUMONO-bačen abrum u more da se riba okupi

ABRUMAT -baciti abrum u more

ACID-kiselina za čišćenje metala prije lemljenja

ACOL-čelik

ADATO-odgovarajuće, adekvatno, baš se uklopilo, paše jedno drugome , prikladno

ADATAT-preurediti tako da se uklopi u sklop

ADIJO-zbogom

ADOĆO-opazio, primjetio, prepoznao (u masi ljudi)

AFANO SE JE-onesvijestio se je

AFENDIT SE-uvrijediti se, naljutiti se

AFITAT-iznajmiti/stan/; STOT NA FIT-živjeti u iznajmljenome stanu;

AFITONO- u najmu

AFORI-izgledi za nešto; NI AFORIH-slabi su izgledi

AFRONTAT SE –osjetiti se uvrijeđen;

AFRONAT-uvreda                                                 

AGRAMPAT-pohlepno zgrabiti

AGRAVAT SE-pokvariti želudac sa nečim

AGRAVON- pokvaren želudac od hrane ili pića

AGUST-mjesec kolovoz

AGVANTAT-čvrsto uhvatiti;

AGVANTA-hvataj

AIDA-prenosna svjetiljka na petrolejsku paru sa

žaštitnim staklom u obliku tube

AJME-uzvik zapomaganja kao “jao”

AKVITAT SE,  PRIKVITAT SE - prilagoditi se novoj životnoj sredini

AKUŽA-u kartaškoj igri  Trešeta karta koja se mora otkriti da protivnik zna da je imaš ali ti to donosi i poene

AL PARI-biti ravan (nekome), istog statusa

ALTRO KE- u smislu „ a ne kao „

ALA DIVJARE-sa predumišljajem glumiti  budalu

ALA HOMO –hajde idemo/ob.nestrpljivo/

ALA RIBE – riječi koje izvikuje prodavač ribe 

ALA-hajde ; ALA DA, HOMO-slažem se, idemo

ALA-znači i “ slično kao“,sličnih osobina

ALA MAKA-besplatno

ALPARI-podjednako vrijedna osoba u društvu

ALAVIJA-dobro, onako kako treba, u redu

ALEGRIJA-veselo ,živahno raspoloženje

ALOĆI-odoka

ALOJ-agava (vrst kaktusa)

ALTRET(bit, stot, altret)-u svakom momentu biti spreman i na poziv odmah doći, odazvati se

AMBICIJUNI-prekomjerna ambicioznost

AMIJA-tetka

AMO - simpatizira

AMON-voljen, omiljen među ljudima

AMOTAT-pokretom, migom, dati znak

ANEL-rupa kroz manji kamen

ANKORA-sidro

APANAT SE-orositi se od vodene pare

APANONE- zamagljene od vlage, ob. prozorska stakla za hladnoće

APARON - dotjeran

APENA-tek sada

APLIKAT SE-prilagoditi se

APOŽITO -baš zbog toga

APUNTO-točno, taman

ARELOJ(LEROJ)-sat/džepni, zidni, budilica../

AREŠTAT-uhapsiti

ARGANET-usna harmonica

ARGAT, ARGOVONJE-izrada krovne konstrukcije

ARGUTLA-motka upravljača na krmi broda koja se može skinuti

ARIJA-zrak

ARIVANDO-u igri «na balote» zapovijed da se balota baci tolikom snagom da jedva stigne na odredište

ARIVAT-stići na odredište; ARIVO JE-stigao je

ARJAVO-loše

ARLEKIN-cirkusant;

ARLEKINODA-cirkusarija

ARMIŽ- čvrst konop za privezivanje brodova

ARMIŽAT-čvrsto i sigurno privezati /ob.brod/

ARMONIGA-harmonika

AŠĆERICA-bolna ranica na jeziku (od žestoke hrane ili gljivično oboljenje)

AŠĆOPETO (STOT AŠĆOPETO)-pozorno slušati, pratiti, duboko koncentrirano  razmišljati

AŠEŠTIT-ispomagati

ASETAT-zabrtviti dobrim priljeganjem

ASETONO-zabrtvljeno kvalitetnim priljeganjem dijelova koji brtve

ASOCIJAT SE-udružiti se,

AŠPERT-spretan,snalažljiv

AŠTE-rebra čamca

AŠTUT- osoba koja pozorno prati situaciju te spremno i na vrijeme reagira

ATENTO-pozor, STOJ (BUD) ATENTO-pozorno nadgledaj,  pozorno slušaj, pažljivo radi itd.

ATRAPAT- zaskočiti, uhvatiti nekoga u nedopuštenoj radnji  ili u nezgodnom trenutku

AVANCAT-napredovati u statusu, prijeći u viši rang; PRIAVANCOJE MU-pretiče mu (ima više od    potrebe);

AVIZAT, AVIZON-obznaniti,obavijestiti,biti obaviješten

AVIZOVAT-obavještavati;

                                 

                                            B             

 

BABA-vrsta priobalne ribe

BABARIN-dječji zaštitni  ubrus koji se vezuje oko vrata

BACELAT-razmišljati o detaljima nekog problema; NE BACELOJ O TEMU-ne “razbijaj glavu” o tome

BAĆIĆI-kikiriki

BAČVOR-izrađivač i opravljač bačvi

BADAT-bosti;BADA-bode;

BADNJENICA-bačva bez jednog dna/postavljena okomito služi kao privremeno spremište za mošt/

BADONJ-otvoreni sud u obliku krnjeg obrnutog stožca(kao rezervoar mošta,maslina u konobi)

BAFI-zalisci od kose ispred ušiju-bandete

BA I BA- suprostavljeni  jedan na jedan

BAJA-otvoreni sud u obliku pola bačve

BAKALOR-bakalar

BAKETINA, BAKETUN - stalak od zelene grane na koji se stavljaju palice namazane ljepilom za lov ptica

BALA I MUSTRA-fraza" sve što je ostalo od nečega"-

BALAMBRAT-rukovati  s nečim; S POVNJON BALAMBRAT-pažljivo rukovati sa osjetljivim ili  opasnim stvarima i uređajima

BALARIN -plesač, BALAT-plesati

BALATURA-unutarnji balkon, u crkvi obično iznad glavnih vrata

BALA-uvezan stog suhe trave;INBALONO-sijeno,trava uvezano u bale

BALDAKIN-crkveni rekvizit kvadratnog oblika od ukrašenog platna sa 4 ručke za nošenje u procesiji

BALINA-kuglica za patronu lovačke puške,općenito metalna kuglica; 

BALINA-zrno za zračnu puška

BALINAT-pucnjevima zasuti balinama 

BALINJERA-kuglični ležaj

BALONCA-vaga

BALOTA-kugla;IGRA" NA BALOTE "- boćanje

BALUN-lopta, nogomet;

BALUNIĆ, BALUNČIĆ-loptica

BANKET-drvena klupa sa naslonom i preklopnim sjedištem koje je ujedno poklopac za zatvoreno spremište koje se nalazi ispod sjedišta

BANAK-trgovački pult; klupe u crkvama, školama, čiji naslon je ujedno i radna površina za one koji sjede u redu iza

BANDIRA-stijeg,zastava

BANDIROLA-krpa na štapu /za posušivanje vode iz bačve /

BANDIROLA -stup ili nosač bandire (zastave), a taj obično drveni stup za bandiru se ponegdje zove i bandera

BANDETE-zalisci od kose sa strane obraza-bafi

BANDIT-bacit nešto/brigu,posao,obavezu/na stranu;ostavit se nekog posla

BANKINA-donja uzdužna krovna greda na koju

donjim krajem upiru rogovi krovišta/kaparjuni/;

također i ozidani rub ceste

BANJ (BANJA) –kupatilo

BANJE-vlažne ljekovite obloge

BARABA-loš čovjek spreman na sve

BARABON-udaranje palicama o klupe u crkvi tri dana u Velikom tjednu

BARAT SE (BARO SAN SE) -“opeći se”,steći loše iskustvo o nekomu,nečemu

BARATAT-znati koristiti se nečim

BARATAT SE-trampa

BARAŠKODA-učinjena radnja koja može ostaviti loše posljedice (npr. tuča, razbijanje čaša u lokalu)

BARBIR-brijač;BARBIRIJA-brijačnica

BARBUS-„kozja“bradica

BARCI-brkovi; BARK-brk

BARDO-brdo

BARENKO-barem

BARIL-drveni sud u obliku bačvice, vol 120l odnosno vol. 1 UK barel

BARILAC-sud volumena pola barila

BARKAJ-ostatak grane nakon sječe/loma/ tankog raslinja

BARKARJOL-vozač barke

BARŠĆON-bršljan

BARSATO-pojam vezan uz vino koje je pokareno ob. od loše održavane bačve pa ima ukus po bačvi i nije ni za ocat.

BARTVELE-pokretni dijelovi na kojima vise i okreću se vrata,prozori, šarke

BARUFA-gužva sa malo naguravanja i udaranja

BARUFONTI-ljudi skloni barufi

BAŽ-možda, upravo sada, za inat

BASADURA-niža razina tla ( ispod uzvisine)

BASARJALO-osoba koja govori nerazgovjetno ili  nesuvislo

BASARJAT-pričati nesuvislo, nerazgovjetno

BASETAN-omanji;BASETNO-omanje;

BAŠETINA-manja kamena ploča debljine 5-10 cm, za oblaganje zidova

BAŠKOTINE-prepečenac

BASO-nisko, na maloj visini; BASI-niski; BASADURA-zemljište bez uzvisina, nisko tlo

; ZBASAT-spustiti nivo tla, glasa¸

BAŠI-basovi; BASJE-niže u nivou

BASTA-dosta, a često znači i naredba „ umukni „

BAŠTARDAT-miješati pojmove; IZBAŠTARDAT- sve poremetiti iz neznanja ili nehotice;

BAŠTORD-mješanac;

BAŠTORDO-promjenljivo vrijeme

BATALO -busen trave;NA BATALA-livada pokrivena  samo mjestimično gustim busenima trave

BATANA-čamac sa ravnim dnom

BATARIJA-ručna baterijska lampa

BATARIJA-stari naziv  za zubnu protezu,

BATARNjAT-hodajući preko volje ne odižući noge zaplićati se o tlo ,kamenčiće,

BATARNjALO-osoba koja” batarnjo”

BATIMURA-igra bacanja kovanica prema zidu pa čija bude najbliže zidu taj kupi ostale kovanice

BATISTERIJ-krstionica

BATIT-udarcem odbaciti

BATIVAT-odbacivati

BATUDE-jaki udarci, upečatljive izreke u vidu dosjetke

BATURICA-deblji kraći štap koji može služiti i kao zamjena za drveni bat

BAVA-raspoloženje;DOBRE BAVE-dobre volje

BAVUL-drvena škrinja

BAZDOVINA-stablo i lišće od bazge

BECULAT-baviti se nekim sporednim,za tu osobu nekarakterističnim,poslom

BEKAT-oponašati glasanje ovce”bee”, plakati  bez razloga; NE BEČ-ne plači bez potrebe

BEKINA-glava

BELECA- divno, nešto lijepog izgleda; BELECA OD ČOVIKA- čovjek lijepe vanjštine

BELOJ-nagon za napravit nešto loše

BENKICA-dječja podkošuljica

BEREKINAT-raditi berekinade

BEREKINODA-psina koju oprave berekini

BEREKIN- šaljivčina

BERITA-kapa, BERITICA-mala kapa

BERITA SA TRAŠKETON-kačket 

BERKUC-dizna od plinske. petrolejske i sl. svjetiljke

BESIDA-riječ

BEŠTIJA -životinja

BEŠTIJOM- pogrdno opisivanje neke osobe kao

« velike»  životinje, životinje štetočine, divlje životinje

BEŠTIMADUR-psovač

BEŠTIMA-psovka,BEŠTIMAT-psovat

BETEG-manja tjelesna mana; loša navika

BETEŽAN-smanjeno radno sposoban zbog tjelesne mane, invaliditeta, lakše bolesti, starosti

BETLEM- od ovčica,štalice i drugih rekvizita pod božićnim drvcem napravljen prizor Isusova rođenja   

BEVERUN-suha smjesa cementa i pijeska kao podloga za postavljanje podnih pločica

BEVONDA- vino razvodnjeno vodom pola i pola

;LONGA BEVONDA- bevonda sa više vode nego vina

BI-bih;BI BI-bio bi

BIBIT -liker u čašici obično od 0,3

BIĆERIN-čašica za likere

BIĆU,BIĆEŠ, BIĆE,BIĆEMO,BIĆETE,BIĆEDU-bit ćemo,bit ćeš itd.

BIDNO-bijedno

BIGUNAC-manja drvena posuda bez ručki oblikom slična “koci”

BIJ,BIJAC-grubo pleteni vuneni ogrtač,prekrivač

BIJA-odsječeni dio stabla bez granja;BIJETINA-velika bija;BIJICA- mala bija ili  cijepanica

BIKOR –mesar

BIKARIJA-mesarnica

BILA-klateći bat u zvonu

BILIT-životariti,tek toliko da si živ

BILJETI-putne karte

BILONCE-bjelanjak

BILO-puls, otkucaji srca; (BILO znači i bijelo)

BIRA-pivo

BIŠA-crvotočina;BIŠAVO-drvo nagrizeno crvotočinom

BIS?-bi li? ; BIS-bi ; BIŠEŠ-zašto nisi, da si, napravio a mogao si;NE BIŠEŠ-da nisi …;BIŠEŠ TI-zašto nisi ti?

BIŠE, Bišedu-u smislu „imao je (imali su) priliku i zašto nije (nisu)

BISTROVKA-velika tesla za bijeljnje borova

BIT NA PUHU-biti na granici npr. života tako da te i sitnica može odnijeti (otpuhati) ili odluke koju i sitnica može promijeniti i sl.

BIŽAT,BIŽ-bježat,zap.-bježi

BIŽATNA GUJA-zmija bjelouška

BIZERA-krinka ,maska

BIŽI-zrna graška

BIŽNONA – prabaka

BIŽDIDE – pradjed

BIŽTETA-majčina ili očeva tetka

BJANKARELA-štap sa kukom u obliku velike udice za hvatanje predmeta(npr. hobotnica,vrša) u moru

BJANKARIJA-bijelo donje rublje

BJOND-plavokos;

BJONDA, BJONDINA, BJONDINKA-plavuša

BLAZINJA-jastuk,naslon;mali jastuk koji se dodatno stavlja na kost ispod prednjeg luka sedla;jastuci od slame opšiveni u čvrsto platno ili kozju kožu kao dijelovi sedla

BLELKINJE, BLEKINJE-velike rane crne smokve

BLEZGAT-govoriti gluposti/BLEZGARIJE/

BLIŠĆI-bliješti

BLIŽJE-bliže; DOJDI BLIŽJE-dođi bliže

BLULKANJE-dječje maženje sa roditeljima

BLULKA- maza

BOBONJAČA-suhi,tvrdi kukuruzni kruh

BOČAC, BOČIĆ-bočna uvalica u većoj uvali

BOCEL-koloturnik

BOCETA-mala boca široka grla/ služi npr.kao zaštita za žarulje na stupovima rasvjete/

BOCUN-staklena boca od 2l dole široka sa uskim grlom/ob.za vino/; BOCUNIĆ-bocun od litre i manje

BOD-razmak uboda igle kod šivanja

BODULI-stanovnici otoka (uglavnom srednjodalmatinskih)

BODNJAK-komad maslinove grane koji se prelije crnim vinom i na badnje veče polako dio po dio gura na vatru kamina dok ne izgori.

BOJDANUŠA-loza Bogdanuša

BOKA,BOKETIĆ-kita,kitica cvijeća

BOKADURA-stečena kondicija (usana,pluća) za sviranje puhačkih instrumenata

BOKAPORTA-otvor sa poklopcem na škafu čamca

BOKUN -komad(ob.kruha ili druge hrane);DOBRI BOKUNI-komadi  dobre hrane(za sladokusce)

BOLA, BOLICA-bolest (ob.tepajući djeci)

BOLAT (VOLAT)-poluokrugli svod, arkada; 

BOLEĆICA-ranica, neopasna manja bolest

BOLEŠĆINE- bolesti, (ob. sezonske kao prehlade ili razne viroze)

BOME-bogme, dabome; E BOME NEĆU-e bogme neću; A BOME HOĆU-dabome da hoću

BOMPRO-riječ koja se obično reče sasvim maloj djeci kada se nakon jela podrignu

BONACA-tiho vrijeme bez vjetra

BONACALO JE- stišao se je vjetar ;

BONACALA JE npr.BURA-pala je jačina bure

BONAČINA-sasvim tiho vrijeme bez daška vjetra

BONDA-strana lica,brda ili nečedrugog; DORŽAD MU BONDU-stati uz nekog u sporu; DE BONDU-sa strane

BONEGRACIJA-nosač sobnih prozorskih zavjesa

BONj-kupalište(genitiv je BANJA)

BORAMI, POBORAMICE-boga mi ( u smislu npr. E BORAMI HOĆU-e boga mi hoću ili e poboramice hoću)

BORBA (BARBA)-stric ili ujak/; stori borba,stora teta-stric,ujak,tetka od roditelja/

BORJAT-tražiti nešto prebirajući po gomili raznih stvari;ZABORJAT-zaturiti ,nešto spremiti ali zaboraviti gdje:RAZBORJAT-rasčistiti gomilu da se nešto lakše pronađe u njoj:IZBORJAT-“BORJAJUĆ” pronaći traženo,

BORKA-barka, čamac šire konstrukcije sa oštrom, zaobljenom krmom

BORLOG- hrpa nabacanih raznih stvari koje bi inače trebale biti posložene

BORSA-sjenovita ograda, od kolaca prekrivena granjem, odrina

BORŠA ,BORŠICA-torba, torbica

BORŠIN-ženska torbica

BORZO-uskoro

BOTA, BOTE-val,valovi; BOTICE-mali valovi; NA BOTU DUBINE-na dubinu zahvata motike

BOTUN-dugme

BOVA-plutajuća oznaka na moru

BOVA, BOVICA -također i osvježavajući dašak vjetra;

BOVIŽO-puše lagani osvježavajući ljetni vjetrić

BRACERA-vrsta broda sa jednim jedrom

BRACOLJETA-narukvica

BRAGA-stezaljka za crijevo

BRAMA, U BRAMI-u zanosu, strci, okupiran nečim

BRANKA-okvir gola za nogomet, rukomet...,

BRATIM-član bratovštine

BRAVURA -napravit nešto pomalo opasno u želji da se ljudi zbog toga dive

BRECANJE-zvuk zvona koji obznanjuje smrt nekog župljanina ili označava početak sprovoda. Zvono kuca 3-5-7- puta sa kratkim pauzama između serija; PRIBREKLO JE-čulo se je brecanje

BREKUJA-velika zelena muha koja se kupi  na izmet

BRENZA-kočnica,BRENZAT-zakočiti

BRIME-breme

BRIŠKULA-vrst kartaške igre-(dinare,špade,

kupe,baštone te as,duja,trojina,četvorina,petina,

šestina sedmina,font,konj,kroj –nazivi karata u briškuli)

BRIT-brijati;OBRIT-obrijati

BRITVA - preklopni nožić sa oštrim sječivom

BRITVULIN-džepni nožić

BRIVA-brzina;BRIVAT (ZABRIVAT)-ubrzati ;VELON(MOLON) BRIVON-velikom(malom) brzinom; BRIVODA-velika brzina

BRIVATNA BRITVA-brijačka britva

BROJIT-brojati,stalno nešto govoriti bez veze

BROKA- mahovina

BROK-pjeskovito morsko dno obraslo travom

BROKVA-čavao; BROKAV-gen.od “brokva”; GARGAZONA BROKVA-pocinčani čavao

BRONČE-škrge(riblje), grlo

BRONIT-braniti nešto ili nekoga

BRONZIN-sud za spremanje i nošenje hrane/umanjenica je BRONZINIĆ/prvotno od bronce

BROSKVA- narezani kiseli  kupus

BROVI-skupni naziv za domaću stoku sitnog zuba/koze i ovce/

BROV-ovan,BRAVČIĆ-mali ovan

BRUNATO-puno prišteva/lice/

BRUN-prišt ili izraslina,BRUNIĆ-prištić

BRUNTULAT-stalno prigovarati(ob.zajedljivo)

BRUŠKIN-četka

BRUŠKIT( NA BRUŠKIT) -izvlačenje "na sreću"

BRUŠTULOVAT-pržiti kavu u “bruštulinu”;

BRUŠTULIN-valjkasta posuda za prženje zrna sirove kave koja je imala osovinu kroz nju a na kraju osovine ručku kojom se je bruštulin vrtio iznad vatre 

BRUŠTULONA-pržena (kava) na vatri;

BUBLA-pojedini domaći kruh, odebljeg oblika BUBLICA-zemička

BUBOTAK-udarac;BUBAT-udarati,učiti školsku lekciju napamet bez razumjevanja

BUCAT-udarcima nekim alatom ili od samog pada vodenog toka komešati,mješati,mutiti vodu;ZABUCAT-udarcima po vodi tjerati ribu u mrežu

BUCATNA(BUĆATNA) VODA-pitka izvorska voda slankasta okusa zbog podzemnog miješanja s morem

BUCEL-koloturnik

BUCOL -nadignut i ograđen otvor od gustirne

BUD-budi

BUFAST-bucmast,punih obraza

BUFETA-oteklina na obrazima,napuhani obrazi

BUGNUT/u nešto/-udariti u nešto nehoticeBUGA JE-udarioje u nešto,BUGA SE JE-sudario se je,BUGLI SU SE-sudarili su se;BUGLI SU –udarili su u nešto

BUJOL( PUJOL)-drvena vedrica zapremina pola sića

( 6l ) koja je obješana na dugačku motku služila za zahvaćanje mora sa paluba drvenih brodova a da bi se sa tim morem poljevalo palubu

BUKONJE-dernjava,vika,galama,BUKAT-protestirati galamom;IZBUKAT-vikom,galamom protestno dočekati nekoga

BULA-poštanska marka

BULETIN-tiket lutrije, papir sa rednim brojem za nešto, papirić za savijanje cigareta

BULIN,BULINAT-točkalo,označiti točkalom točku za bušenje;BULINOVAT-višekratno” bulinat “

BULO-kod igre "na balote" balota na koju se igra što bliže,manja kugla;BULIĆE-malo bulo

BUMBA-bomba

BUMBAT-upijati tekućinu; NABUMBAT SE-upiti u sebe dosta tekućine(drvo,spužva,vata..); RAZBUMBAT SE-nabubriti i omekšati od upijene tekućine(npr.kruh)

BUMBETA-pumpica za podmazivanje strojnim uljem

BUMBIT-puno piti; BUMBIŠTA-onaj koji može  popiti dosta alkohola ( ob. vina)

BUMBIZ;NA BUBMIZ-gađati paraboličnom putanjom (npr.u igri balota)

BUMBIZOJE - nerealno preuveličava (ob. u brojkama); ZABUMBIZO-bubnuo

BUMBOK- vata

BURAĆA- kožna posuda s drvenim okruglim otvorom u kojoj se nosi piće, kožna čutura, plastična posuda za vodu sa čepom/5-20l/,BURAĆICA-mala buraća/do 5l/

BURA- hladan vjetar preko Biokova

BURDIL-zbrka,metež

BURDIŽAT-probijati se na razne načine kroz teškoće života, u jedrenju jedriti uz vjetar i boriti se protiv vjetra usmjeravajući brod tako da lakše savlada vjetar

BURINAC-ljetni noćni vjetrić sa Biokova

BURNjAT-ležati u polusnu 

BURTAT-ulijetati nepromišljeno u nezgodne situacije,raditi neplanski, iza sebe ostavljati nered i  nezavršene poslove; BURTALO je osoba koja “burta”; IZBURTAT-stvoriti kaos tako da se nezna “ni glava ni rep”; UBURTAT-udariti nekoga glavom; UBURTAT SE-sudariti se glavama(udariti se)

BUŠAK- šuma

BUŠIN-primorska biljka

BUŠIT-poljubiti; BUŠIVAT-ljubiti;

BUŠILA-poljubila; BUŠI-poljubio

BUŠIVONJE-ljubljenje

BUŠKAR-čovjek divljeg ponašanja/u smislu odrastanja u"šumi"daleko od civilizacije/

BUŠTA-futrola; BUŠTINA-veća futrola

BUŠTIĆ-grudnjak,prslučić;

BUŠT-prsluk

BUTARGA-ikra ;

BUTARGONA-riba puna ikre

BUTAT-baciti u dubinu;

BUTA-zap.baci; BUTOVAT-bacati (npr,mreže); BUTO SE JE-bacio se je

BUTIGA-prodavaonica

BUTIGER-prodavač

BUTILIJA-staklena boca od 0.75-2l

BUTILIJICA-manja staklena boca

BUTILJUN-veća staklena boca

BUTORGA-riblja ikra

BUTARGONA(riba)-riba puna ikre

BUVEL-zračnica,unutarnja guma nogometne lopte,bicikla,..

BUŽAKULA-skrovito mjesto,rupa kao skrovište

BUZAVCI-upleteni nazuvci u obliku papuča

BUŽA-veći otvor,

BUŽAT-probijati,bušiti; IZBUŽAT-otvoriti,probiti, više otvora na nečemu

BUŽAKULA-skroviti prostor u zidu sa jedva vidljivom ulaznom rupom,općenito skrovište,"mišja rupa"

BUŽETA, BUŽETICA-rupica za dugme na odjeći ili za vezicu na obući

                      

             C 

CAKLI, CAKLETO  SE, CAKLETAJU, CAKLETODU  SE-glatko, sjajno kao odsjaj od stakla, sjaje se

CAKLO-staklo:CAKLENKA-špekula od stakla

CAPAT-gaziti po vlažnom(prljavom)tlu,podu, uz mogućnost raznošenja prljavštine po kući ili sl… 

CARKOVNO- crkveni posjed

CEDIT-dobiti pripadajući dio od nečega

CENCA-najmanja mjera,centimetar

CENTIMETAR- krojački metar dužine 150 cm

CERA-boja lica,izgled,opći utisak

CERIT SE-zlurado se smijati

CERODEŠPONJ-pečatni vosak

CEROJ-svijećnjak za jednu svijeću na oko 1,2m dugoj,debljoj dršci a za nošenje u pogrebnoj procesiji

CEROT- medicinski flaster

CICI-lizalica

CIDILO-cijedilo,CIDIT-cijediti

CIKAT -škakljanje ( riječima podbadati,podbosti je PODCIKOVAT, UCIKAT)

CIKLO-puklo; NACIKLO -napuklo

CIKNUTO-napuknuto

CIKNUTO VINO-vino sa laganim okusom kiselosti

CIL-cio, u komadu je

CILI-cijeli, sav;

CIMA- konop za vezivanje broda,nadzemni dio stabljike krumpira

CIMENTAT-betonirat,CIMENTONO-betonirano

CIMENTOVAT-radnja betoniranja

CINA,CINE-cijena,cijene

CINE JE-jeftino je,CINIJE-jeftinije

CINGUL-drveni čavao(čep) za spajanje dasaka

CINIT-cijeniti nešto ili nekoga

CIPAL OD PORTA-lukava osoba koju je teško prevariti (asocijacija na CIPLA-lukavu ribu)

CIPAT-cijepati drva, PRICIPAT-precijepati

CIRIT SE-ceriti se

CISTERNA-betonsko spremište za vino

CITALENA-karabitna svjetiljka koja je kao izvor plina koristila karabit (pogledaj pod Garbura)

CITO-zap."umukni

CIVIL-izbirljiv

CIVKAT-“natezati” iz boce gutljaj po gutljaj,cijukati; CIVČE –cijuče; NACIVKAT SE –dosta popiti(ob.alkohola)

CIV-nožni zglob

CMIJO/na/-sliči,izgledom podsjeća na…;POZNAT PO CMIJU-prepoznati po izgledu,hodu…

CMIJ-smilje

COKET-drveni podmetač a za podmetanje coketa se kaže- PODCOKAT ili PODCOKETAT

CONKULAST/O/-kugla nepravilna oblika

COTAV-šepav;COTAT-šepati; NACOTUVAT-jedva primjetno šepati zbog trenutne boli a ne zbog mane

CRIKVA—crkva,CRIKVICA-crkvica

CRNILO-tinta za pisanje

CUF-pramen kose koji pada na čelo

CUKARAT-zašećeriti;

CUKARIN-bombon; PAPREZONI CUKARINI-pepermint, mentol bomboni

CUKAR-šećer, CUKARONO-zašećereno

CUKUN-glupan

CUPAT-umakati u nešto tako da upije tekućinu (umakati kruh u umak)

;NACUPAT-namočiti tako da dobro upije tekućinu (namazati drvo premazom tako da dobro upije u sebe)

CURMA-ekipa,tim 

Č

ČA BILO,BILO ČO -bilo što/po svojoj volji/

ČA MU DROGO-po svojoj volji a neodmjereno

ČA(govoriš)?-šta (kažeš)?; ČO-što?

ČARČEJ,ČORČAK-cvrčak

ČARNILO-crna boja

ČARNJEJ-vrsta riba

ČARNJENICA-poljska zemlja crvene boje

ČARNJENO-crveno

ČAŠICA-čašćenje prijatelja nakon vjenčanja

ČAUŠ-kurir mjesnog poglavarstva,raznosač poziva

ČAVAL –čavao

ČEHUJA-otkinuti dio grozda ,mali grozd,grozd sa rijetkim zrnima na slabo rodnoj lozi

ČELE-pčele

ČEMPRIŠ-čempres

ČEPARJAT-kidanjem,kopanjem i sl. odstranjivati nepotrebno; IZČEPARJAT, PROČEPARJAT-npr. iglom prokopati ranicu da se iz nje izvadi/izčeparjo/trun

ČEPIŽIT SE-navaljivati,nasrćati se,uporno se boriti sa jačim od sebe,truditi se

ČESA?- što?;SVEGA ČESA-ukupno (zbrojeno)

ČEŠAJ-češalj

ČEŠANICA- narodni lijek,ublažava otekline

ČEŠMINA- primorski hrast;

ČEŠMINICA-mala češmina

ČEŠMINOVICA-suha motka od drva česmine

ČETARE-oko četiri ,otprilike četiri

ČETVORINA-kvadrat;PAČETVORINA-pravokutnik

ČETVORTI-četvrti

ČEZA.za prežna kola sa dva kotača

ČEŽOJ-peteljka

ČIFUN- pogledati pod „ šuferjera“

ČIHOVO,ČIHOVA,ČIHOV-čije,čija čiji

ČIMAK-mali zeleni insekt sa ljuštuom na leđima u ubliku štita, ispušta smrad

ČIMAVICA-"dosada od čovjeka"

ČIN ?-čime?;ČIN-netom(odmah nakon što..)

ČINIDU SE-prave se  da su…..

ČINIT SE-praviti se; NE ČINI SE ZNON-pravi se kao da nema pojma(o dugu,preuzetoj obavezi i sl.),kao da ne poznaje nekoga

ČINIT-raditi,stvarati, ČIN TO-zap.”uradi to “

ČINjAT SE-praviti se važan, NAČINjAT-napravljati; NAČINJAT SE-hvatati pozu

ČITABA-pismeno,napisana obavijest

ČITOVNICA-čitaonica

ČIVIRE-drvena nosiljka za teret/u obliku ljestava/

ČJADIN- čovjek

ČJONAK-skočni zglob

ČMADINA-lagana sumaglica

ČMIK-ječmenac

ČOGOD-nešto; ČOGODAC-nešto malo

ČORAT-čarati

ČORČAK-cvrčak

ČORNO/A/-crno,crna;ČARNIT SE-crniti se

ČORV-crv

ČOST-čast ;U ČOSTI-na počasnoj funkciji

ČOVIČIĆ-čovječuljak, ČOVIK-čovjek

ČOVIČINA-veliki čovjek ( i po konstituciji tijela a češće u značenju čovjek velikih ljudskih kvaliteta)

ČRIPAT-crpsti

ČRIPNJA-pogledati pod "peka"

ČRIVA-ljudska crijeva

ČUN-čunj; ČUNČIĆ-čunjić

ČUNKA–gubica, prednji dio glave, lice ali i kao i riječ “gubica”

šaljivi naziv bez imalo zlobe za osobu kojoj se pridaje veći značaj

ČUPICA-zatiljak

Ć

ĆA  ĆA-otići odavde/homo ća ća-idemo odavde/

ĆAĆA-otac

ĆAKULA-razgovor;ĆAKULAT-neobavezno razgovarati

ĆA-otići,/gren ća -odlazim/

ĆAPARLISKAT-puno govoriti a bez nekog smisla

ĆAPAT-uhvatit; ĆAPOVAT-hvatati; ĆAPAT U PUNAT-dobiti nešto,nekoga,napraviti nešto u pravi/ili u zadnji/ moment

ĆAPA-zap.hvataj,drži; ĆAPONO/NA/-uhvaćen,uhvaćena

ĆAPINA-hvataljka za sušenje rublja

ĆARADURA-prozirna voda uz dobru dubinsku vidljivost ,čista atmosfera uz dobru vidljivost

ĆARAT-izbistriti; ĆORO-bistro

ĆARONO, ĆORO-izbistreno, bistro

ĆEPEKALO-mucavac

ĆEPEKAT,ĆEPEKONJE-mucati,mucanje

ĆER-kći;ĆERCE-vokativ od "ćer"

ĆIĆA / TEGA / - radi / toga /

ĆIHAT-kihati;ĆIHNUT-kihnuti

ĆIKARA-šalica za kavu;ĆIKARICA-mala šalica

ĆIKET-štapin dinamita

ĆIKI-opušci od cigarete

ĆIKOLOTA-čokolada

ĆIMULA-izbojak domaćeg kipusa,jede se kuhan

ĆIRIT-gledati kroz rupu,viriti(ob.utajno)

ĆIVERICA-tjeme

ĆOKA-veliki svijećnjak na plafonu  vrbanjske crkve

ĆOKA-vrsta cvijeća

ĆONĆARICE-drangulije

ĆORAVO, ĆORAV-slijepo,slijep; ĆORO- osoba sa slabim vidom; ĆORAVI GULAŠ-gulaš sa malo ili bez mesa; ĆOROTAT-naprezati oči radeći na slabom svijetlu;

ĆORO-bistro, ISĆARAT, PROĆARAT-izbistrit,

ĆUĆIN;ĆUĆA-dječja dudica ;ĆUĆAT-sisati,dudlati

ĆUH-dašak (vjetra);ČUJE SE  ĆUH  npr. proljeća-osjeća se dašak proljeća

ĆULIT-uporno stajati sa namjerom da se nešto čuje,vidi

ĆURLIT-radoznalo promatrati

ĆUTIT-osjećati,predosjećati;OĆUTIT-osjetiti,predosjetiti

 

                                       D

DAJE-dalje

DAJI-duži

DANGUBA-osoba”zgubidan”, nekorisno utrošeno vrijeme

DANI-PARVIDON,TORIJ,SRIDA,ČETVORTAK, PETAK,SUBOTA,NEDIJA

DARPIT(SE)-grabiti se za nešto

DARVO, DARVEN, DARVENARIJA-drvo,drven-drvenarija

DARŽ,DARŽI-zap.drž,drži

DARŽALO-drška  motike, pijuka, čekića i sl.

DARŽEVO-kišovito vrijeme; DORŽ-kiša

DARŽIĆ-sitna kišica, DARŽIT-kišiti; PLEŠĆE DORŽ-zvuk udaranja kišnih kapi (zvuk pljuska)

DAT, DOJE, DOJEDU-dati,on daje ,oni daju

DE BONDU-sa strane

DE FATO / ZA DE FATO /-uistinu

DE PJOMBO-padati okomito/ a glavom nadole se kaže-GLOVON DE PJOMBO

DE PJU-obilato, više od potrebe

DE ŠTURBON-uznemiren,slabe volje zbog nekih smetnji

DE ŠTURBOVAT-smetati

DE;ŠTOJ-zapovijed konju,mulu /idi;stani/

DEBOTO-skoro

DEBUL-slab, prazna želudca; DEBULECA-tjelesna  slabost (uglavnom od gladi)  

; INDEBULIT-preslabiti od neishranjenosti

DECIMOR-vaga koja mjeri težinu deset puta veću od utega, decimalna vaga

DEKAPOTO-do nogu, do kraja(u smislu”dotući”)

DEK-dekagram; NA DEKE-pojam obično kod podjele humanitarne pomoći u hrani u dekagramima po članu obitelji ili kod kupovine na manje količine a ne na cijelo pakovanje

DEKORDO-zajedno,usaglašeno

DEKOTI-lijekovi

DELAMITA-štapin dinamita

DELICIJA-delikatesa

DELICIJA-delikatesa

DELIKONA STVOR-delikatna stvar

DEMEJONA-opleteni stakleni sud oko 20l sa uskim ždrijelom; DEMEJONICA-mala demejona 5-10l

DENTJERA-umjetno zubalo

DENT-zub,zub zupčanika,narez navoja vijka

DEPONIT-staložiti se na dno posude/talog/

DEPOZIT-betonsko spremište za mošt

DEPROVA-ispred pramca broda

DERAT, ODERAT-derati,oderati

DEREJIT-odmoriti želudac nakon jela; NEKA MI DEREJI-nek mi želudac odahne

DERUTNO-zapušteno, u stanju propadanja (uglavnom od starosti ili neodržavanja)

DESTRUŽIT SE (nečega)-riješiti se nečeg nepotrebnog, stvari, obaveze

DEŠENJAT-ponovno izmjeriti i označiti

DEŠKOMODAT, DEŠKOMODOVAT -nekoga inkomodirat/razbiti mu ustaljeni dnevni red/

DEŠKOMOD-razbijanje ustaljenog dnevnog reda

DEŠKVARTAT-uništit nečemu pravi oblik/kao"promijeniti lični opis/,deformirati

DEŠKVARTONO/NA/-stvar ili osoba koja je nasilno izgubila svoj pravi izgled/ili namjenu/

DEŠPERADUN-osoba koja nema obzira prema nikome

DEŠPERAT SE-razočarati se i zbog toga izgubiti volju za daljnju akciju; DEŠPERON-razočaran

DEŠPET;DEŠPETAT –inat;inatiti se

DEŠPETOZ-inatljivac

DEŠTEKAT-iskopćati

DEŠTONAT-pogriješiti intonaciju,falšo zapjevati

DEŠTRIGAT-raskućiti dijelove imovine bilo koje vrste

DEŠTRIGONO/A/-upropašteno,uništeno

DEŠTRUTO-neuredno

DEŠVAT-oštetiti,pokvariti,slomiti i sl. tako da “DEŠVANI”predmet (auto,neki alat ...) ili ekstremitet (noga,ruka) više ne može potpuno služiti svojoj svrsi

DETRONKO-preko svake mjere

DEZEBITAT-nešto što sada ne služi ničemu(a moglo bi poslužiti) spremiti za eventualnu buduću upotrebu

DEZINĆITAT-izvaditi nešto zapleteno iz mreže

DEŽBJEGO-izvan pravila, normi (npr. vrućine u rano proljeće ili hladnoće usred ljeta)

DEŽGRACIJA-nesreća; DEŽGRACIJON-prati ga nesreća, ima tjelesnu manu urođenu ili stečenu

DEŽMETIT-riješiti se nečega po bilo koju cijenu samo da ti to više ne zadaje brige(npr. staro auto)

DID;DIDE-djed

DI-gdje? 

DIGOD-gdjegod; DIGOD STAV-negdje stavi; DIGOD DOJDI-kojiput dođi; DIGOD POGLEDAJ-kad kad pogledaj

DIKMON-momak;DIVNjA-djevojka

DILAT-obrađivati drvo dlijetlom, nožem.sjekiricom i sl. a za već obrađeno se kaže da je UDILANO

DILI (DOBIT NA DIL)-pripadajući dijelovi nakon diobe zajedničke imovine  bilo koje vrste 

DINJA-lubenica

DINJAT SE-udostojiti se; NE DINJO SE-ispod časti mu /joj/ je (npr. biti u društvu sa nekim);

DINJOZ- druželjubiv i gotoljubiv, nije izbirljiv po pitanju osoba sa kojima se druži

DIPLIT-svirati u diple, govoriti u prazno

DIŠKORŠ/DIŠKORŠI/-razgovori,debate

DIŠTONOVAT- pjevati falšo, biti u nesuglasju

DITA-bogati i poštovani rod; OD DOBRE DITE-iz bogate i cijenene obitelji

DIVERTIMENT-hobi,ono što opušta i zabavlja

DIVERTIT SE-igrajući se zabavljati se

DIVJOK-divljak ; DIVJARIJE-divljarije

DIŽVA, DIŽVICA-drvena posudica sa ručkom koja je produžetak jedne sastavne dužice/služi u konobi za preljevanje/

DLITO-dlijetlo

DOBIĆA- dobit,interes; DAT ZADOBIT-dati za pravo

DOBOTA-zamalo

DOĆ U ŠEST-doći na normalu,u redovito stanje

DOĆ  ĆE UTAJ-poslužiti će kad-tad

DOĆ  NA MANJE-pogledati riječ “TRADIT”

DOĆ,DOJDI-doći,dođi

DOĆ/će mi/ POD ŠKOTU-osvetiti ću mu se kad-tad

DOĆEMO-doći ćemo; DOĆE-doći će; DOĆ  ĆU-doći ću

DOĆUKAT-snalažljivošću i pronicljivošću dokučiti nešto

DO-dao

DODIJALO MI JE-dosadilo mi je

DODIJAT,DODIJOVAT-dosaditi,dosađivati

DODOVAT-dodavati

DOGORA(dovde)-do ovdje se jako osjeća toplina vatre

DOGRODIT-nadograditi nešto

DOHIT-domet

DOHODI-košta (u smislu cijene)

DOHODIT PUSTIH PUTIH-dolaziti više puta

DOJOT SE-uhvatiti se nekog posla/uporno/, DOJA SE JE MENE-“uhvatio” se je mene; DOJALO GA JE dolaziti-uhvatio je običaj dolaziti 

DOJTRINA-vjeronauk u crkvenim prostorijama

DOKLE-do kuda?; DOKLEN-do kada

DOKLENCAT-jedva se dovući

DOKORŽIT  SE-dosjetiti se,prisjetiti se

DOKUMPANJAT-dopratiti

DOLITA-iduće godine;DO DOLITA-do iduće god.

DOLIT-donaliti,DOLIVAT-nadolijevati

DON-dan

DONKVE ( DUNKVE, DONKLE)-dakle

DOREN-dovezi (neki teret sa nekim prevoznim sredstvom); PRIREN-prebaci neki teret sa jedne pozicije na drugu koristeći npr. kamion, konja i sl.

DORŽ-kiša; DARŽEVO-kišovito; DARŽI-kiši

DOSEĆ-,dosegnuti,dohvatiti;DOSMI-zap. "dohvati"

DOSLE-do sada

DOSPIT SE -u značenju završetka nekog skupa

DOSPIT-prispjeti na vrijeme

DOŠKAT-dočekati nešto

DOTA-miraz

DOTEĆ-biti dovoljne dužine za dohvatiti, potrajati (npr.novac) do određenog roka

DOTUKOVAT-dodirivati

DOUPUTIT/u ništo/-dati o nečemu dodatne obavijesti

DOVDE-do ovdje

DOVENTAT-dojaviti  neku novost

DOVIDOVA-doviđenja

DOVNA-davno

DOZVONIT/o glavu/-dobiti nehotice udarac u glavu nekim predmetom; DOZVONIT-odzvoniti dozvon

DOZVON-zadnji zvon koji, nakon tri zvona koji pozivaju na misu,  označava početak sv.mise

DOŽUNTAT-nadodati

DRAČA-trn,bodlja; DRAČAVO/VA/-bodljikavo

DRAČETINA-velika drača, DRAČICA-mala drača

DRAČEVICA-ime bare u Vrbanjskom polju

DRAGUNČELE-angine,mandule

DRAP-tkanina boje bijele kave

DRETIT/SE/-ispravljat/se/

DRETO ŠĆETO-reći nekome ”pravo u lice“ bez obzira na posljedice

DRETO-pravo

DRETURA-ravni dio puta/bez krivina/

DRICAT- ispraviti, izravnati nešto

DRIMAT SE-biti pospan; DRIMJE MI SE-pospan sam

DRITVA-postolarski konac napravljen od vlakna konoplje i impregniran pčelinjin voskom

DROB-trbuh,crijeva

DROF-drop,komina

DROG,DROGA,DROGI-drag,draga,dragi

DRONJALO-spavalo

DRONJAT-spavati

DRUZI-drugovi

DRUZI-ostali,ini/ MI DRUZI -mi ostali/

DUGE-zakrivljene daske  kao dijelovi bačve; DUŽICE-dašcice kao dijelovi maštila,vridice…

DUHATAN, DUHOPIRI-ima još malo duha u sebi/još je živ/

DUJA-dvica

DUPERAT -koristiti neku stvar

DUPERONO-nešto što je već korišteno

DURA-povik živini(konji,magarci..)u smislu”pomakni nogu,pomakni se”

DURAT-trajati; PODURAT-potrajati

DURNI-bruji;

DURNJOVKA-brujanje; ZADURNJIT-zabrujati

DURODA-nešto što traje /vrime od durode-vrijeme koje će potrajati/; IZDURAT-istrajati

DURO-sporo; NEKA DURO-neka potraje; DUR JE-spor je; DAT DURO-oduprijeti se/silom ili riječima/

DUST-kopati jamu, kanal ; IZDUST-iskopati jamu ;PRODUST-već iskopano (IZDUBJENO) produbiti

DUŠICA-svijeća koja pliva u ulju a pali se za mrtve

DUŠPIR-otvor za zračenje,znači i dušnik

DUZINA-tucet(12 komada nečega)

DVORST-vrsta kamena staklaste strukture u crvenkastim nijansama slična alabasteru

ĐIRANDULA-zakrivljena zakačka na zatvaraču škura

ĐIR-krug ; ĐIROVAT- šetati,vozati se

 

                                   E

 

EDUKACIJUN-obrazovanje

EKOLA-odlično, baš tako, napokon

ELVER-penal u nogometu

ESENCIJA-biljno ulje

EVALA-svaka čast

   

                                    F

 

FABRICERI-osobe koje brinu o crkvenoj imovini

FABRIKAT-opravit nešto nekome u smislu osvete

FACA-karakteristični izraz lica

FACODA-veći, lijepo obrađeni, kameni blok za ugradnju u pročelje

FACOLET-džepna maramica

FAGOT/FAGOTI/-paket u sklopu prtljage

FAKIN-nosač prtljage (kao zanimanje)

FALIMENT,FALIMENAT-pogreška,mana

FALIT-pogriješit;FALIVAT-griješiti

FALO-falso,pogrešno

FAMEJA-obitelj; RASUTA FAMEJA-obitelj, firma,udruga u kojoj nema reda ni odgovornosti

FANFARIJA-bezvrijedna masa( npr. lošije ribe),masa običnih ljudi koje nitko za ništa ne pita

FANGLA-zidarska posudica sa ručkom

FANTAZIJAT- fantazirati; DA MI PASO FANTAZIJA-da malo odmorim mozak od istih misli

FARABUT-sitni  lopov,prevarant,spreman na svašta ali ipak dobar u duši i ne omrznut od ljudi

FARFAJAT-govoriti  previše a nerazgovjetno

FARO-krupnije samljeveno kukuruzno brašno, kukuruzna krupica za kašu

FAŠA-zavoj za rane, INFAŠAT-oviti zavojem

FAŠA-znači i uska a poduža zemljišna parcela

FASTIDIJAT-sitna smetnja koja nervira(lagana zubobolja,trun u oku,trunka u cipeli…)

FAŠETINA-veliki zavoj

FATA POŠTA-baš,specijalno(radi toga)

FATIGAT-cijelodnevni fizički rad rukama(nemora nužno biti i teški rad)

FATURA-obaveza ili posao koji samo opterećuje a ne donosi ni koristi ni zadovoljstva

FATURETA-dodatni izvor zarade( ako dodatno radi u vlastitoj režiji -ČINI/GRE NA/ FATURETE)

FAŽOL-grah

FAŽOLETI-mahune graška,boranija

FECA-vinski talog

FEDER-opruga

FEFLA-nespretna žena

FEMENA, FEMENING-metalne šarke na krmi manjega čamca na koje se vješa kormilo

FENTA (ZA FENTU)-reda radi; ČINIT FENTU(kao da..)-praviti se, odglumiti

FERA-drangunlije,sitne bezvrijedne igračke koje su se prodavale na sajmeni dan

FERAMENT-metalni držač podfine za sedlo,metalne šarke za prozorska okna učvršćene na kamenom prozorskom okviru

FERMA-instikt da osjeti i ponašanje(postupak) lovačkog psa kada osjeti,pronađe, divljač,PAS OD FERME-dobar lovački pas; STAT U FERMU-kada pas(figurativno i čovjek) zastane napeto osluškujući ili njušeći tragajući za nečim

FEROL, FERALIĆ-željezna svjetiljka stabilna ili sa ručkom za nošenje

FEROTA-željeznica

FEŠTA-pučka svečanost

FEŠTAT/FEŠTOVAT/- slaviti i veseliti se uz jelo i piće a sa nekim povodom; PROFEŠTAT-proslaviti

FEŠTAĐUN-osoba koja voli učestvovati na feštama

FEŠTUN-ukrasni spletovi, obično od granja martine, kojima se za dan fešte ukrasi mjesto vješanjem preko ceste, na pročelja javnih zgrada

FETA-kriška,tanko odrezan komad nečeg jestivoga

FETIVI-starosjedilac, osoba sa obiteljskom, višegeneracijskom, tradicijom življenja u nekom naselju, kraju

FIBRA-povišena tjelesna temperatura

FIKAT- zabiti,zatući/figurativno/

FILE,FILA,FILICA ime Filip,Filomena

FIL-sloj nečega

FILA-red za čekanje; U FILU-u redu (čekanje )

;NAFILAT-nasložiti na slojeve

FINDEFER-tanka željezna žica

FINECA-perfekcija,osjećaj nijansi

FINEŠTRINA-prozorčić na vratima

FINIT-završiti; FINIVAT-završavati

FIŠĆETAT-pištati; FIŠĆETO-pišti ( obično kad izlazi zrak ili para pod pritiskom)

FIŠEK-naboj sa kuglicama za lovačku pušku

FIŠO (gledati)- fiksirati pogled na nešto, nekoga

FJAKA-za ljetnih vrućina gubitak volje za rad

FJANAK-vršak kugle

FJOK-mašna

FJORET- općenito ukras, ali  u pjevanju spečifičan za pojedinca i (ili) pojedinu sredinu;

NAFJORON-ukrašen sa dosta istaknutih detalja

FJUBA-ukrasna ukosnica(ob.na principu štipaljke)

FLAKO-labavo vezano;

FLAKAT-olabaviti; RASFLAKALO SE JE-olabavilo se je(a bilo je pričvršćeno)

FLEMA-rakija na kraju procesa destiliranja sa malim udjelom alkohola oko 20 gradi. Stvara narančasto crveni plamen kad se je baci u vatru a pušta se da toči dok se rakija ne razblaži na 42 grada. Prvi otok rakije zove se špirit i on bude oko 70 gradi. Dok rakija ima dovoljno alkohola kad se je baci u vatru baci plavkasti plamen

FLOBER-zračna puška

FLOĆOVAT- slatkorječivost,ulizivajući se davati neiskrena obećanja, FLOĆUN-osoba slatkorječiva ali ne i od riječi

FLOK-malo trokutasto jedro, umetak ili mala parcela trokutasta oblika na rubu veće parcele

FODRA-podstava na odjeći

FODRAT-postavljanjem podstave ojačati oblogu,  pod, odjeću....

FOJI-novine; FOJ KORTE-arak papira

FOLA-hvala, FOLIT-hvaliti

FOLSA osoba-osoba u koju se ne može imati povjerenja, FOLSO-nesigurno,neiskreno

FOLS-osoba u koju se ne može imati povjerenja, FOLSO-nesigurno,ali znači i surogat odnosno zamjenu za original,npr. FOLSA JUHA je juha od povrća kao zamjena za juhu od mesa; FOLSE RIČI-neiskrene riječi;

FOLSITOD, FALSITOD-ponašanje u smislu”misliti jedno,govoriti drugo,raditi treće” a sve proračunato i po planu.

FOMA-bolest v.loze

FONJA-septička jama

FORA-igra u dogovoreni broj poena, uzvik“gotova igra“ ili „pobjeda“ (ob. U igri na karte ili na balote)

FORAT-završiti igru pobjedom

FORCA-snaga; FORCAT, FORCOVAT-uložiti dodatni napor ; TUTA FORCA-svom snagom ; FORCON-jak ; SFORCAT-ojačati,dobiti dodatnu snagu;

FOR-otok i grad  HVAR

FORTICA-tvrđava

FORTIFIKAT-dobro ojačati ogradni zid

FORTUNA-neočekivano, jako nevrijeme na moru

FORTUNOL-olujni vjetar

FOŠA,FOŠOL-jarak

FOTAT-stvoriti ljutnju i nervozu nakon spoznaje nečega;TO ME FOTOJE -to me nervira i ljuti

FOTI-šlic na hlačama

FRADID, FRANONA-pradjed,prabaka

FRAJA-gozba: ZAFRAJAT,POĆ U FRAJU-organizirati gozbu kao samočašćenje ili sa društvom; FRAJUN-osoba sklona druženju i gozbama

FRAKAŠAT-čeprkati po šupljini,rupi (čeprkanjem izvaditi je ISFRAKAŠAT a čeprkanjem proširiti otvor je PROFRAKAŠAT)

FRAMENTUN-kukuruz

FRANONA – prabaka (u staro doba očeva baka)

FRADID – pradjed(u staro doba očev djed)

FRANjOKULA-udaranje prstom čvrge o glavu

FRANŽETE-šiške

FRATOR-samostan u kome žive fratri

FRATRIĆI-zrikavci

FREGAT, FREGONJE-ribati četkom, ribanje

FREGULU,FREGULICU-sasvim malo 

FREMAT(FERMAT)-zaustaviti se; FREMA(FREMOJ),FERMA-stani

FREMOVAT, FERMOVAT-zaustavljati se

FRIGANICA-vrsta tikvica

FRIGAT-pržiti na ulju;FRIGANO-prženo

FRIŠKA ARIJA-svježi,hladniji zrak

FRIŠKA(I)- svježe pripremljena hrana,svježi kruh

FRIŠKO-svježe, nedavni događaj

FRIŠKINA-vonj posuđa, a posebno tanjura, zbog lošeg pranja i sušenja ustajale vode na njima zaostale od pranja

FRIŽ-ožiljak

FROLONO, FRULO-u stanju raspadanja

FRONKA SPIZA-besplatan obrok /u gostima/

FRONŽE-rese na tkanini

FROTAR-fratar

FROTUN-alatka za završno ravnanje nanesene žbuke

FROTUNOVAT,FROTUNAT-ravnanje žbuke

FRUKADELA-ukosnica u obliku slova “u”

FRUTI-jednogodišnje povrće,voće,sa nadzemnim plodom a kojem se plod a ne lišće koristi za jelo/rajčica,tikvice,dinje,paprika…/

FUGA, FUGICA-mali procijep/u zemlji,zidu../

FUGAT-zapuniti fuge/npr. između zidnih pločica/

FUGONO- zapunjene fuge;FUGOVAT-zapunjati fuge

FUMADURE-nagli osjećaj vrućine i nervoze koji tjera na kretanje

FUMADUR-pušač;

FUMAT-pušiti

FUNDAĆ-talog

FUNDAT-uroniti/potopiti/ nasilno ; FUNDAT/SE/-poći u dubinu,ukopavanjem u zemlju/npr. za temelje/ ili  uranjanjem u vodu; FONDO-dubina,iz dubine, PROFONDO-velika dubina;

FUNDAMENTI-temelji (kuće, obrazovanja..)

FUNKCIJUN-obred(ob.crkveni)

FURBARIJA-promišljen a često naivan pokušaj prevare,iskorištavanja neke osobe,situacije

FURBO -lažljivi prevarant; FURBASTO- pokvareno,lažljivo,neiskreno ponašanje

FUREŠTI-osobe koje nisu domaće u naselju,sredini

FURIJA-zanos,polet

FURMINI-šibice / koristi se i HURMINI /

FUŠTON-vrsta pamučne tkanine a znači i haljina - ”vešta od fuštanja”

FUZBAN-nogometna lopta, nogomet uopće

FUŽ-procjep u kamenju kroz koji otječe voda a koji je dio većeg sistema podzemnih šupljina

 

                                     G

 

GAĆE-hlače

GAJTAN-priključni kabel za prenosivi elektro potrošač

GALETICE-suhi keksi

GALOŠE-nepromočivi nazuvci za cipele za hodanje po snijegu ili blatu

GAMBET-škopac a ponekad se lokalno tako naziva i karabiner

GAMELA-terenska posuda nošenje jela, sa ručkom za nošenje i poklopcem a sastavljena obično od tri manje posude koje su postavljene na kat jedna iznad druge i služe ujedno kao poklopac za donju posudu. GAMELICA-jedna od posuda iz gamele, vojnička”porcija “ za jelo

GAMOŠ-umjetni materijal za izradu cipela, mek i sličan umjetnoj kožinsa dlačicama

GANAČ-kuka

GANCO-lisac,lukavac

GANGA,GANGAT-vlaška tužna pjesma,tradicionalna pjesma Imotske krajine i zap. Hercegovine

GARBUNJER-parobrod

GARBUNJERA-parna lokomotiva

GARBUN-ugalj

GARBURA-mineral kalcijev karbid ili karabit koji u kontaktu s vodom i plamenom rezultira snažnom detonacijom. U reakciji s vodom oslobađa plin acetilen. Koristio se je u karabitnim svjetiljkama kod nas zvanim Citalena

GARČ-grč; GARČI-grčevi

GARGALIZAT-ispirati grlo glogotanjem

GARGAŠINA-stari,zvukom i izgledom neugledni stroj/auto/

GARGAZONA BROKVA-pocinčani čavao

GARIFUL-karanfil

GARKJON-grkljan

GARMUŠAT-mrsiti kosu rukom,prstima

GARMUŠAT SE-milovati /hvatati se rukama za/kosu obostrano/par/-iz simpatije ili u svađi

GAŠA-omča

GEGE- odjeća za sitnu djecu/hlačice i bluza u jednom komadu/. U sadašnje doba ova riječ mogla bi bit zamjena za hulahop čarape

GIB-pregib, zglob

GILIT-škakljati; POGILIT-poškakljati

GINGOLA-ljuljačka;

GINGAT SE-ljuljati se

GIZA-lijevano željezo

GLADIT-milovati , ZAGLADIT SE-počešljati se

GLAVNJICA-nagoreni komad drva sa još neugašenim ugljevljem. Mahanjem bi se ugljevlje zažarilo i osvjetljavalo put (i putnika) u mrkloj noći

GLAS PAPIR-brusni papir

GLOGOJI-mjehurići na vodi

GLOGOJIT-stvarati mjehuriće,uzavrijeti;

GLOS-glas;GLOSI-glasovi

GLOSINICA-vlasulja, morska životinja sa vlatima poput kose koji peču na dodir,obitava zalijepljena u čistom plićaku

GLOSNIT SE-javiti se

GLUŠAC-osoba bez sluha, bez dara za pjevanje

GLUHA SPIZA-nedovoljno slano jelo

GNJILA-glina

GNJIZDO-gnijezdo

GNJIZDIT SE-meškoljiti se, nemirno ležati pokušavajući naći ugodniju poziciju,

GNJUŠOVKA, GNJUŠOVČINA, -mučnina

GOBA-grba; GOBAV-grbav, pogobljen; GOBO-grbavac

GODIBIL-prilagodljiv prema svakoj osobi

GODIŠĆE-godina; LONjSKO GODIŠĆE-lani; NIKO GODIŠĆE-prije nekoliko godina

GOD, GODIMENT-užitak;GODIT-uživati

GOFO, GOFOTO MI-smeta mi( tijesna odjeća,  razne stvari po džepovima…);

GOF;GOFAST-odeblja,troma osoba

GOJ-šumica,šumovito brdašce

GOLOGLOV-gole glave bez šešira  kape i sl.

GOMA-široko gumeno crijevo

GOMBAT SE-prepirati se, svađati se

GOMBANJE-svađa, prepiranje

GOMILINA-obradiva zemlja sa mnogo kamenja

GONIT-prenositi teret na živini

;IZAGNAT, ODAGNAT- koristeći živinu  izvršiti odnos; PRIGNAT-prenjeti na živini teret između dvije lokacije; DOGNAT- donijeti teret na živini;

GONČICA-kratka,zabavna,dječja priča

GONJOČ-gonič živine koja prenosi teret

GORČIK-vrst divlje jestive trave gorka ukusa

GOŠĆICA-vrst tanke trave

GOSPODOR-gospodar

GOSPOJA,GOSPOJICA-gospođa,gospođica

GOSPOJICA-ikona ili kipić Gospe

GOVOROJKA-uzrečica

GOZD-brdski  lanac na Hvaru, od prijevoja Vratnik do vrha sv.Nikole

GOZD, GVOŽD-željezo; GVOŽĐARIJA-trgovima metalnom robom ali i općenito naziv za skupinu predmeta od metala

GOŽĐICA-metalna zamka sa zubima, na napinjanje,za lov npr.kuna

GRABAK, GROPKI ili GOPCI, GROPČIĆI-tvrdi životinjski izmet kuglasto-jajolikog oblika(koza,zec,miš ( MIŠOGRABAK)…)

GRABE-grablje

GRADIKULE-gradele za pečenje hrane

GRANČIK-komad grane sa više pokrajnih kosih patrljaka na koju se veže kamen da lakše potone a služi za hvatanje potonulih posuda u bunaru /ili moru/, npr i za vađenje vrša. U govoru se često zna reći „rančik“ . U današnje vrijeme uglavnom se koriste metalni u obliku sidra sa 3 ili 4 pobočne zakrivljene hvataljke ali se i na metalne vezuje kamen da bolje tone.

GRANDECA- samohvalisanje,  preuveličavanje svoga statusa ( imovinskog ili društvenog)

GRATAKAŽA-kuhinjska strugalica

GRATAT-strugati;  OGRATAT SE-oderati kožu na nešto oštro ili hrapavo; OGRATAT-ostrugati

GREB-grob

GREBAT/SE/-češati/se/

GREBJA-čestica obradive zemlje

GREN ĆA-odlazim

GREN, GREŠ, GRE,GREMO GRETE,GREDU-idem,ideš,ide,idemo ,idete,idu

GREPČIĆ-odsječeni  trs vinove loze

GREŠTVO,GREŠTVINA-nesazrelo voće ljuta okusa;NAGREŠTVON-ljut na nekoga

GREVI-komadi podzemnog dijela panja/ob.masline/

GREZO-bez finoće u izgledu/ili ponašanju/

GREZUN-osoba prostog ponašanja

GRICULE-trnci u zubima

GRIH-grijeh;GRIŠNIK/CA/-griješnik,griješnica

GRINTALO-zanovjetalo,sve mu smeta

GRINTAT-biti nervozan, razdražljiv za svaku sitnicu

GRINTECA-period grintavog ponašanja,kod djeteta nemirnost uz plačljivost

GRIŠPA-gornji zadebljani dio hlača gdje dolazi opasač, bora; NAGRIŠPON-naboran;

GRIŠPAT-praviti nabore

GRIZICA-hoće da je sve na svome mjestu i uporan je da to ostvari

GRIŽA-neplodno, kamenito tlo

GRIŽA-probavni  problemi uzrokovani jedenjem nezrelog voća

GROD – tuča,grad sa većim zrnima leda

GROD-grad

GROD-mjera za tjelesnu  temperaturu iznad 37 stupnjeva/38,5-grod i po fibre/

GROGORIT SE-graja veselih glasova(npr.kada djeca koja još ne govore ispuštaju vesele glasove “pričajući” sama sa sobom,vesela kokošja graja koja liči na razgovor i sl.)

GROJBA-gradnja(zidova,kuća); GROJBA UMARTVO-gradnja samo sa kamenjem bez cementa-suhozid

GRONA,GRANČICA-grana

GRONGULA-kamena gromada

GROP-čvor;GROPINAVO-čvornato /drvo /

GROTA,GROTE-kamenje veličine šake

GROTULOM-prostor posut grotama

GRUJA-nosač ferala na pramcu broda

GRUNDOL-istureni dio na dnu krovaispod kojeg se stavlja kanal za skupljanje kišnice

GUBA-pokvarenjak

GUBICA-lice životinje, obično pas

GUBICA-šaljivi i bez imalo zlobe naziv za osobu kojoj se pridaje veći značaj nego inače ima

GUC- čamac u obliku barke, sa oštrom krmom ali uži i vitkije konstrukcije

GUĆA-majica; JEGER GUĆA-donja zimska majica sa rukavima;

GUĆICA BEZ RUKOVIH-potkošulja 

GUĆAK- grlić, grkljan

GUĆAK- prostor male površine zarastao u gustu šikaru

GUĆICA-majica,DONJA GUĆICA-potkošulja

GUDAC-prasac,GUDA-prasica,GUDIĆ-praščić

GUJA-zmija; GUJICA-zmijica; GUJINA-zmijurina

GULIT-čupati;IZGULIT-izčupati;OGULIT-oderati

GULOZ(na dobru spizu) ,GULOZAČA-sladokusac (oba spola)  

GULOZARIJA-slatkiši, skuplje vrste jela posebno primamljiva ukusa(za sladokusce) a koja se jedu u manjim količinama; GULOZAT-konzumirati “gulozarije”, GULOZO JE -ono što mami želudac i dušu na užitak; NAGULOZAT SE-nakon probe postati obožavatelj neke hrane,pića i drugog što stvara užitak; ČINI MI GULU-mami me da napravim nešto za što predpostavljam da će mi biti ugodno

GUNDEJ-zeleni veliki kukac

GUNjELAT- gunđati 
GUNJELOŠ-gunđaš; NE GUNJELOJ-ne gunđaj

GURLA-šira cijev za odvod oborinskih voda/oluk/

GUŠĆERICA-mali zelenkasti gušter

GUSTIRNA-cisterna za skupljanje kišnice

GUTAV-mutavGUVERNAT-upravljati nečim

GUVERNADUR-guvernant,upravitelj

GUZAT SE-klimati se, ljuljati se,njihati se;

GUZA SE-ljulja se, klima se; TRANGUZICA-ljuljačka

GVANĆERA-poslužavnik,pladanj

GVARDA LA MINA-povik minera u smislu "pazi mina"

GVARDABUŠKO-šumar/čuvar u šumi/

GVARDA-čuvaj se,pazi;GVARDIJA-biti na straži

GVARDIĆ-dječja podkošuljica

GVERA-gužva,tučnjava,rat,sukob

GVIDE-vodilice (ob.za povlačenje daske za izravnavanje zida kod žbukanja)

GVONTE-rukavice
GVOŽĐARIJA-trgovima metalnom robom ali i općenito naziv za skupinu predmeta od metala

                                 H

HALABURA-vjetrogonja

HARAŠIĆI-kikiriki

HARPA-hrpa

HAZI-donji dio leđa, križi

HELER-najmanja,sasvim bezvrijedna,novčana jedinica

HIMBENOST-zlobna zavidnost

HIMBEN-zavidan

HITALICA-praćka sa ručkom u obliku rašlji

HITIT-baciti,HIT-baci; HIĆENO-bačeno, DOHITIT-dobaciti; ZAHITIT-baciti općenito, te baciti nešto kao nepotrebno: ZAHIĆENO-kao nepotrebno bačeno

;RASHITIVAT-razbacivati; ISHITIT-izbaciti

HLAJO-ugodan osjećaj hladnoće(vjetrić hladi

HLAMJE,HLAMA-lamata zbog slabog učvršćenja

HLANDOLEZAT-besciljno lunjati

HLAP-vrst morskog raka

HLEPEŠĆIT se-smijati se “blesavo” bez razloga,podsmijehivati se,cerekati se

HLAJAT SE,RASHLAJAT SE-osvježavati se/osvježiti se/ na svježem zraku,promaji,vjetriću…

HLOD-hlad:HLODI-hladi

HLADIŠĆE-mjesto u «vječitom» hladu gdje rijetko dopire sunce ili prostorija sa malo ili uopće bez  sunca a usto i slabo grijana

HLONJE, HLANDOLEZALO-osoba .koja šeta nehajno obučena /prljava,neuredna/

HLOPI MI /MU,JOJ/ SE-imati žarku a teško ostvarivu želju;

HLOPI-isparava; ISHLOPIT-ispariti

HMUĆAK- pokvareno jaje

HMUTAT-nekontrolirano se micati unutar nečega(voda po boci), raditi nešto bez cilja i plana

HMUTALO-tko se ne može nigdje i u nijednom poslu  ustaliti

HOD-hodaj;

HOD ĆA-otiđi;

HOD OVAMO-dođi

HODIĆAT ĆU -otići ću

HODIT -hodati

HOLTE-dođite

HOMO-idemo, učinimo to

HOMO  ĆA-idemo odavde, idemo započeti nešto, idemo napraviti dogovoreno

HOMO ĆA ĆA-idemo odmah odavde

HOSTUJA-ostatak grozda nakon skidanja zrna

HOTEĆ-namjerno

HRAMENTAČA-kukuruzni kruh

HREB-podzemni dio panja

HRELO-krilo

HRIPONJE- iskašljavanje;

HRIPJE-kašljuca

HRONIT-pohraniti;

HRONJENO JE-pohranjeno je 

HROPJAT- hrkat,

HROPJE-hrče

HROŽNICA-sječivi,plosnati kraj pijuka

HRUSTA-dobro izgorena kožica pečenke

HRUSTAVO-hrskavo;

HRUŠĆI-hrska/pod zubima/

HRUSTULE-vrsta domaćeg kolača

HUDOBA-vrag, zla sudbina, loš čovjek

HUHUMETAT-poboljevati

HUMAT(FUMAT)-pušiti ,HUMONJE-pušenje

HUMOR-dimnjak/dimnjačar-SPAČAHUMA/

HUM-šumovito brdo,

HUMAC-mali hum, visoravan

HUNCUT-lukavi deran

HUNCUTARIJA-nepodopština;

HURMINI (FURMINI) -šibice

HUŠTRA-ženska osoba oštra na jeziku  na uvredljiv način

HUŠTRICA-mlađa ženska osoba oštra na jeziku ali na simpatičan način 

HVASTALO-tko  puno govori, pun samohvale 

HVASTAT SE-hvaliti se «na sva usta»

HVASTAT-mnogo govoriti , jesti požudno; IZHVASTAT-dobro sažvakati hranu;

NAHVASTANO-nagrizeno

HVAT-mjera za površinu ~ 3,6 m²

 

                                  I

 

IMBERLIN-osoba koju se omalovažava u društvu zbijajući šale na njegov račun, smatrajući ga nedoraslim

IMPAŠTAR-lijek za reumu u obliku flastera

IMPENjAT-zamoliti nekoga da vam u vidu usluge ili pomoći obavi neki posao

IMPETRIJE SE-ljepi se, jepljivo je; IMPETRALO SE JE-zaljepilo se je ali tako da nije lako odljepiti(smola)

IMENTUJE-imenuje; IMENTOVAT-imenovati

INBALAT-staviti travu u"bale"

INBATIT-slučajno sresti nekoga

INBAZDAT-provizorno sašiti koncem (za probu prije konačnog šivanja)

;INBOZD-konac kojim je nešto „inbazdono“

INBERLAT SE-nakriviti se; INBERLON-nakrivljen, izvan ravnoteže

INBROJON; INBROJAT SE-svijesno ili nesvijesno uplesti se u nešto od čega ti nije bilo potreba ili što prevazilazi tvoje sposobnosti pa napraviš sam sebi zbrku (inbrojoš se)

INBROKAT, PRIBROKAT-pričvrstiti čavlima, na provokaciju riječima odgovoriti istom mjerom

INBUJ-obujam, teret koji nepotrebno zauzima prostor

INBUKAT-zatvoriti nekoga uz otežan izlaz; INBUKAT SE-dobro se zatvoriti tako da ni “zrak ne ulazi” u prostoriju

INCERODA-čvrsto,nepromočivo platno koje služi kao prostirka ili kao prekrivač za zaštitu od kiše

INCES- kadionik sa žeravicom za tamjan

INCESOVAT-prenašati nešto ”ovamo-onamo”bez potrebe; ČA INCESOJEŠ, NE INCESOJ/s tin/-zašto bez veze hodaš/ne hodaj bez veze/”ovamo-onamo” s time u rukama

INĆITAT -zaplesti se u mrežu; DEZINĆITAT-osloboditi zapleteno iz mreže;

INĆITONO-zapleteno u mrežu

INDI-drugdje; DIGOD INDI-negdje drugdje

INDIVINO JE-posrećilo mu se je (ali često u ironičnom smislu)

INKARONJAT SE-povući se u osamu

INDRIC-adresa

INDURO-u razgovoru ne prihvaćati da je sagovornik u pravu

INDUŽ-dug(od” biti dužan”)

INFETAT SE-zaraziti se

INFIŠAT/u nešto/, INFIŠI-zaluditi se nečim /osoba, ideja, hoby/ preko mjere, fix ideja

INFOTON-iznenađen

INGLEZI-Englezi;INGLEŠKA-Engleska

INGORD-škrt;INGORDAČA-pogrdno” škrtica “

INJULO-jednoslojno,krhke konstrukcije

INKAMARAT-pregradama u kući napraviti sobe

INKANAT-licitacija imovine dužnika u svrhu namirivanja duga; POĆ NA INKANAT-fraza u smislu “financijski propasti”

INKANTON-zabezeknut,ukipljen;I NKANTAT SE (OSTO SAN INKANTON)-zabezeknuti se(ostao sam zabezeknut),ukipiti se ne znajući štotaj tren napraviti

INKAPELAT-unaprijed obezbjeđenim novcem pokriti predviđeni  posao

INKAPOTAT SE, INKAPOTON-uvući glavu u kaput od zime, dobro se zimi obući

INKAPOTON-također znači i „obješen“, slabe volje zbog neke bolesti a obično se izraz koristi kod životinja

INKARAT, INKARTAT, INKARTOVAT, INKARTOVONJE-žbuka, ožbukati, žbukanje

INKAŠAT-učvrstiti drvenu konstrukciju a način gradnje u kamenu ili drvu  tako da konstrukcija drži sama sebe raspiranjen se zove-NA INKAŠ

INKOLAT-slijepiti/ob. drvene predmete/, uštirkati tkaninu umakanjem u štirak (npr. uštitkati ručno rađene kukičenjem pletene ukrase)

INKOLON-ukrućen, sputan u ponašanju

INKOMODAT-nekomu poremetiti ustaljeni dnevni red (može i DEŠKOMODAT)

INKORDONO-ukrućeno;INKORDON-ukrućen

INKRIŠTAT-zapeti u uskom prolazu/cijevi../

INKUNJONO,INKUNJADURA-put od zbijenog kamenja/na nizbrdici da voda ne nosi zemlju/

INKURTELO-položiti dasku,gredu na užu stranu

INMOBILIJAT-sobu opremiti namještajem

INJORONT-grub u odnosu sa ljudima

INPICOVAT-podbadati riječima; INPICAT-podbadanje koje je izazvalo očekivanu reakciju

INPIJO ( INPJONTO)-uspravno; INPJANTAT (SE)-uspraviti (se)

INPJANTON-uspravljen,postavljen uspravno

INPOŠT-ukop u zidu kuće za naslanjanje betonske ploče

INPOŠTAT-predati pošiljku na poštu

INPUNTAT-poduprijeti gredicama sa strane a poduprijeti gredicama odozdo je PODPUNTAT

INŠOMA- u smislu „ ali ipak“

INSPANČAT SE-miješati se u tuđe poslove; NE INSPANČOJ SE-ne miješaj se,

INPOŠTAT-predati pošiljku na poštu

INSURI MI SE(bez)-nedostaje mi/osoba ili stvar/

INSURIT SE-osjećaj nedostajanja nakon gubitka stvari,novca,odlaska osoba

INTANTO- usprkos svemu još uvijek po svome.....

INTAVULAT /SE/-uknjižiti/se/ kao vlasnik u sudske knjige

INTENDIT SE-imati smisla,znanja, za nešto

INTERESOZ- misli samo o zaradi /interesu/

INTERPIT-prevoditelj

INTIMELA-jastučnica

INTIVUL-slabe tjelesne građe

INTIVULO-nejako,slabe konstrukcije

INTONAK- boja za podvodni dio čamca

INTONAT-dati intonaciju

INTRAT-ući, INTROVAT-ulaziti

INTROJE-ulazi ovaj tren

INTREŠENJ-treći mjeh natovaren na sredinu sedla na lukove od sedla

INTRIGONT-os. sklona” intrigovonju”

INTRIGOVAT SE-mješati se u tuđe poslove

INTRODA-prinos grožđa od berbe,ljetina

INVIT-pozivnica

INŽINJAT SE-razumijeti se u nešto,imati znanja za riješavanje (obično tehničkih) problema

IŠAT-dići; PODIŠAT-podići; IŠA-digni; IŠOJ TO-digni to, PODIŠOJ- podigni; IŠAT SE-dići se; IŠOJ SE- digni se

ISĆAKULAT SE-izrazgovarati se u neobaveznom razgovoru

ISCIPAT-iscijepati

IŠEMPIJON-izluđen

ISKAT-tražiti,zatražiti; IŠĆI-traži,zatraži(od nekoga nešto), IŠĆEN-tražim,potražujem,zahtjevam

ISKIČIT-iskorijeniti korov

ISPATAT-naplatiti potraživanja tako da saldo dugovanja bude nula

ISPEĆ/SE/-ispeći,opeći se

ISPET SE-uspeti se

ISPJEGAT-izravnati ob. tkaninu

ISPLEST/SE/-počešljati/se/, ISPLEST-isplesti

ISPOLIVAT/SE/-ispolijevati

ISPOVIDAT-ispovijedati;

ISPOVIDNICA-ispovijedaonica

ISPRAVIJAT-ispravljati

ISPROBIT(NI MI ISPROBILO)-presjelo mi je

;NEĆE MU ISPROBIT-presjest će mu(npr.hrana)

ISPROVAT-probati,

ISPROVONO-probano

ISPROVJAT SE-izrazgovoriti se do mile volje

ISPROVJAT-ispričati nešto

ISPURGAT SE-očistiti se(crijeva)

ISPUŠKAT- na brzinu  potrošiti određenu količinu novca a sve bez nekog smisla i dugotrajnije koristi

ISTANČIT-stanjiti

ISTIKAT-iskopčati kabel iz utičnice

ISTOSTA, ISTA ISTOSTA-potpuno identična nečemu

IŠVOGAT SE-žestokim verbalnim odgovorom osloboditi se napetosti, nervoze, stvorene nečijim ponašanjem, uopće "isprazniti"se na nekome

ITIT-htjeti

ITILO BI SE –trebalo bi

IZAGNJIT-istrunuti

ISĆARAT-izbistriti

IZAGNAT-prenjeti sav pripremljeni teret 

IZAHODIT-izlaziti;

IZAHODI-izlazi

IZAŽIMAT- cijediti;

IZAŽET-izcijediti

IZDIVJAT SE-izvitoperiti se,tokom vremena izgubiti karakteristične dobre osobine

IZDUT SE-iskaliti bijes,ljutnju,nervozu na nekome (ob.vikom i često ne na direktnom krivcu) 

IŽEMPAL/ ZA IŽEMPAL/-čudo/ za divno čudo/

IZGARČEN-zgrčen; IZGARČENO-naborano

IZGIBAT ROBU-pregibati i složiti odjeću,posteljinu

IZGRUHAN-mučnina  (ob. od trešnje, valjanja a najčešće u prometnom sredstvu )

IZIST-pojesti

IZMRČIT-izbrisat

IZMOTAT- riječima nagovoriti nekog da nešto da(obećanje, neki predmet i sl.)

IZNEBJUŠEN-kao izgubljen, preplašen, zbunjen od iznenađenja, uzbuđ nja

IZNAPAK-sa kraja, sa zadnje/unutarnje/ strane, naopačke

IZNAPRID-od napred

IZNEBUHA-iznenada, neplanski, neočekivano

IZNOSE-od nazad

IZOBANO,IZOBALO SE JE-nagriženo od moljaca

IZOKOLA-nešto pokušati saznati  ili priopćiti ali ne direktno nego preko drugih ili nekim asocijacijama

IZRIPIVAT SE- ljutito vikati na nekoga,odgovarati i ophoditi se sa ljutnjom

IZROBIT-vratiti uloženi novac

IZVAMPIT-postati senilan

IZVENTAT-smisliti nešto; IZVENTAT SE-snaći se u datoj situaciji,smisliti riješenje,opravdanje…; IZVENTO-smislio

IZUMINAT-osmisliti nešto

IZŽMIKAT- pritiskom istisnuti kroz mali otvor; ; ŽMIKA-pod pritiskom lagano curi vani

                                    J

 JACERA-hladna komora, prostorija za čuvanje leda i općenito veoma hladan prostor

JADRO-jedro(“puče od života”)

JAGUJA-jegulja

JAKETA-sako, gornji dio odijela, kratki kaput

JAKETICA-kratka i tanja jaketa

JAMI-zaprema(jami 22l- zaprema 22l); KOLIKO JAMI-kolika je zapremina suda

JANCAT-ludirati se, fizičko izazivanje na granici provociranja

JANJAC-mladi ovan

JANJICA-mlada ovca

JANČIĆ-janje

JANDARMIĆI-ciklame

JANDORM(I)-žandar, žandari

JAPANKE-sandale iz 60-ih za naticanje između velikog prsta i doprsta 

JAPJENICA-kamena peć za proizvodnju vapna

JAPONAC-japanac

JARICA-mlada kokoš (isto kao i piplica)

JARINA-tucani kamen,tucanik

JARUH, JARUŠINA-jarac

JAVAL-đavo

JAVOR-lovor

JELONDRA-oleandar

JELOŽIJA-zavidnost; JELOŽ- zavidan

JEMATVA-berba grožđa/kao fraza i" period kada se dobro zarađuje" /

JEMPER-đemper

JENOR-mjesec siječanj

JENTIVUL-mršav,suhonjav

JERBO-jer

JERULA-sagrađeni stabilni  cvijećnjak /ob. u sklopu ogradnog zida/

JEŠANI, JEŠANIN,J ELAŠKA-mještani Jelse

JES-jesi li?; JESON-jesam

JEŠKA-mamac za ribu koji se stavlja na udicu

JEŠONSKO/KI,KA/(isto i Jelaško/ki,ka/)-vlasništo Jelšana, JESA-Jelsa

JEŠTRA-dobro raspoloženje; OD JEŠTRA-pun volje

JID-ljutnja; JIDIT SE-ljutiti se; JIDOVIT-lako se naljuti: JIDNO-ljutito; SJIDIT SE; NAJIDIT SE-naljutiti se; JIDAT SE-učesto se ljutiti;

JIDI, JIDA ME-ljuti me

JIDRO-brodsko jedro;JIDRIT-jedriti

JIH-ih/vidi san jih-vidio sam ih

JI-jede;JIST-jesti

JIZBINA-hrana

JO SAN-ja sam

JOGLA OD POL ŠOLDA-debelja krojačka igla/prodavana po pola šolda/

JOGLA,JAGLICA-igla,iglica

JOJE-jaje; JOJE U SORBULU-meko kuhano jaje

JOK,JOKA,JAČI-jak,jaka,jači

JOMETAR-geometar

JO’ N-kratica u izgovoru za poštapalicu “Jo govorin”

JONČIĆ,JANJAC,JANJICA-janje,mladi ovan,mlada ovca

JONČIĆI-mali bijeli oblaci na vedrom nebu,mali bijeli valovi na modrome moru

JONKA-jamica ob. okruglog oblika

JOPNO-vapno

JORBOL-jarbol: JARBOLET-kratki kosi jarbol na pramcu

JUBI MI-stvara mi zadovoljstvo; NE JUBI ME-ne mili mi se,ne stvara mi zadovoljstvo

JUBOV-ljubav

JUJAN; JUJNA-datog momenta razdražljiva osoba, obično zbog vremenskih uvjeta (južina)

JUJNO VRIME-vrijeme koje kod ljudi stvara pospanost, bezvoljnost, obično pred kišu

JUJAT-uljuljkivati,ljuljajući uspavljivati:UJUJAT SE-uljuljati se (u san )

JUNOK-radnik nadničar

JUR-tek sada; JUR SI DOŠA-tek si stigao, malo kasno ali još na vrijeme

JUŠIT(SE)-dražiti,nadraživati se; NAJUŠEN-nadražen

JUŠAN,JUŠNA-razdražljiv/a/

JUŠNO, JUŠATNO-kuhana hrana sa dosta tekućine

JUSTA-usta

JUŠTO-taman; SJUŠTAT-poravnati utaman na isti nivo; JUŠTO TO-baš to, točno tako

JUTIKA-biljka ljutika (podvrsta luka)

JUTO-ljuto(hrana); UZJUTIT SE-pokvariti se, uskiseliti se (hrana,vino…)

JUŽIN-jugo; JUŽINA-vrijeme po jugu (teški topli zrak)

 

                                   K

 

KABANIĆ-ogrtač sa kapuljačom

KAČADUR-lovac,

KAČA-lov

KACAČOL- točkalo sa zatupljenim vrhom a služi kao pomoćna alatka za zabijanje čavala pod gornji sloj daske i to udaranjem po njegovom gornjem,širem kraju

KACAVIDA-odvijač

KAČICA -kuhinjska kašika

KACIGA-šljem

KACIJOLA-velika kuhinjska kašika

KACOLE-činele kao instrument u puhačkim orkestrima

KACOL-poklopac za  lonac

KACOTA,KACOT-šaka

KACAT-gurnuti nekoga dublje pod more

KADENA-lanac ;KADENICA-tanji lanac

KADUJA-kadulja

KAFA-kava

KAFENO-smeđe, KAFENKASTO-smeđe nijanse

KAJIĆ-brodić sa tupom, ravnom krmom

KAJIN-lavor

KAKAVA-kakao

KALA,KALOJ-zap. “spusti”,skini

KALAT,SKALAT –spustiti,skinuti ; KALOJ SE; KALA SE, SKALOJ SE-spusti se, siđi

KALAFATAT-opravljati brod;

KALAFOT-majstor koji zapunja i opravlja pukotine na oplati drvenog broda

KALAMITA-gromobran

KALCETA-čarapa

KALDAJA /KANDAJA/-posuda za grijanje vode u sklopu štednjaka na drva, posuda kotla za destilaciju rakije

KALDURA-velika vrućina

KALETA-slijepa uska uličica

KALEŽ-pehar

KALIG-magla polegla po udolinama

KALIGAT SE-slegnuti se poleći

KALOBER-rogač (plod i stablo)

KALO-uračunati, predviđeni pad težine ili volumena nekih tvari zbog sušenja ili hlapljenja

KALUMA, PO KALUMI-bez žurbe ,ostajati na začelju/ kolone/

KAMARA,KAMARICA-soba,sobica

KAMARIN-velika soba

KAMENICA-kamena posuda/ob.za ulje /

KAMIŠARI-bjegunci pred zakonom, odmetnici

KAMIŽA-jakna, vjetrovka

KAMIŽETA-duža jakna, kratki kaput

KAMIŽOLIN-jakna,kaputić bez rukava

KAMPANEL NA PRESLICU-mali otvoreni zvonik na krovu crkve iznad ulaznih vrata obično tri arkade

KAMPANEL-zvonik; KUJBA OD KAMPANELA-prostor iznad zvona u kupoli vrbanjskog kampanela

KAMPIJUN-uzorak vina za laboratorijsku kontrolu

KAMUF-nabrana čipka, nabrani  i obšiveni rub tkanine

KAMUMIL-kamilica

KANA-cijev od vatrenog oružja

KANAPA-zrna od konopljice, ptičja hrana

KANARIN-kanarinac

KANTAT-pjevati; POKANTUVAT-pjevušiti

KANAT-pjevanje;

KANTADURI-pjevači; OTKANTONO-odpjevano

KANAVACA-kuhinjska krpa

KANAVA- kudelja, lanene niti za brtvljenje kod vodoinstalacija

KANČENICA-alat za lov na udicu iz ruke na veću dubinu

KANDELA-svijeća: KANDALOT-debela duža svijeća

KANDALORA- Svijećnica (02.Veljače)

KANDILIR-svijećnjak za jednu svijeću na dugoj(oko 2m),debljoj dršci za nošenjeu crkvenim procesijama

KANELA- općenito kanela znači slavina

KANELA-drvena pipa na dnu bačve (ob. za vino)

KANELA-cimet

KANET-drveni držač igle za pletenje koji se drži za zataknut za pojasom, duguljast, zaobljen a pri vrhu obično kvadratnog profila i izrezbaren sa rupom po dužini  u koju se umeće igla

KANICEL-umetak između madraca na dva spojena kreveta

KANIŽELA-uski prolaz između kuća ,visokih zidova

KANOĆOL-dalekozor

KANOTA-zadnji dan berbe kada se po običaju peče meso za berače

KANTARINA-veoma tanki bakreni lim

KANTINELA-letva dimenzija 400x5x3 cm

KANTIR - viseća vaga sa ovalnom skalom

KANTIRI-podmetači za bačve sa ovalnim udubljenjem

KANTUN-kut prostorije,ugao kuće

KANTUNOL-noćni ormarić,metalni L profil

KANJUŠA-ispomoć u potezanju ribarske mreže za koju se kao nagradu dobije određena količina ulovljene ribe

KAPARJUN-poprečne drvene grede koje nose crijepove ,rogovi krovišta

KAPELIN- ukrašeni dječji ili ženski šeširić, obično platneni iako se naziv koristi i za finije muške platnene šeširiće te vrste. Često se koristi kao zamjena za riječ klobuk

KAPELON-svećenik, pomoćnik župnika

KAPELOT-inicijalna kapisla metka od puške,

pištolja…; eksplozivna kapisla pištolja igračke

KAPETE, VLOSI NA KAPETE-valovi na kosi,valovita kosa,muška frizura sa umjetnim valovima 

KAPIĆ-poklopac sa oduškom na loncu, kotlu, u kojem se tijekom kuhanja stvara para

KAPITON-kapetan

KAPIT-razumjeti

KAPJA,KAPJE.KAPJICE-kap,kapi,male kapi ili lijek u obliku kapljica

KAPJE-prokišnjava,lagano kaplje

KAPO-glavni,šef

KAPOC JE-sposoban je (napraviti nešto)

KAPOT, KAPOTIĆ-kaput; INKAPOTON-dobro zamotan u debeli kaput

KAPOT- u igri u dogovoreni broj poena pobijediti bez da protivnik učini i jedan poen
KAPOT (UČINI JE KAPOT)-obično za životinje kad naglo i neočekivano onemoćaju i crknu

; INKAPOTON-također znači i „obješen“, slabe volje zbog neke bolesti a obično se izraz koristi kod životinja

KAPRICIJAT SE-inatiti se;ZAKAPRICIJAT SE-zainatiti se;KAPRICIJOZ-inatljiv

KAPUC-glavati kupus

KAPUČ-kapuljača

KAPULA-crveni luk

KAPUNJERA-ograđena kućica za kokoši, kuniće; općenito mala, zatvorena i osigurana prostorija

KARAG-adut u igrama sa kartama

KARAG-teret: NAKARGAT-opteretiti; KARGERA-poluga;

KARGAT-odignuti,razmaknuti,obiti polugom

KARGONO-podignuto /teret/ ili obijeno/vrata/ sa polugom; KARGAČE-leđa; NA MOLE KARGAČE- staviti teret(ob.djecu) na leđa; NA VELE KARGAČE-teret(ob.djecu) na ramena

KARAMELONI CUKAR-šećer popržen na tavici da zažuti

KARATILAC,KARATILČIĆ-manja bačva za vino

KARATIL - vinska bačva

KARCATO,KARCATA-puno,puna

KARCAT-pun;KARCAT,NAKARCAT-znači i tovariti

KARDINOL-vrst crvenog stolnog grožđa

KARENCA-vremensko razdoblje djelovanja biljnih otrova na ljude u kojem treba izbjegavati korištenje polivenih plodova  ili dodirivanje polivenog raslinja

KARET NA BALINJERE-kolica kao samogradnja za dječju igru (od daske na 4 kuglična ležaja od kojih su dva prednja na pomičnoj letvi koja služi kao upravljač)

KARET - kola, kolica, za prijevoz tereta  za ručnu ili zaprežnu vuču

KARETIĆ-mali karet

KARIJOLA-ručna kolica na jedno kolo/ob.u građevini/ili mala ručna kolica na dva kola

KARKAJA-žaba

KARINA-krvava rana nastala od udarca

KARITOD-milodar

KARKAVICA-žaba krekretuša

KARMA-zadnji dio broda

KARMEJI-krmelji u očima

KARNER-od debljeg konca upletena lovačka torbica koja se nosi preko ramena na remenu

KARNOVOL-poklade, naziv za pokladni utorak. Inače razdoblje karnovala traje od sv. Stjepana pa do utorka prije Čiste sride i taj period se naziva karnovol a ujedno se karnovol naziva i zadnju utorak tog razdoblja tj. dan prije Čiste sride. Također se i maskota koja se je spaljivala  navečer zadnjeg dana karnevalskog razdoblja u narodu zove Jure Karnovol.

KAROCA-zaprežna kola sa dva kotača

KARONJA-samac; INKARONJAT SE-povući se u osamu

KAROTA-mrkva

KARPA-zakrpa na đonu od cipela

KARPEJ-ušni  nametnik na psima

KARPIT-krpiti,KARPJENJE-krpljenje

KARŠĆANIN-kršćanin

KARSTIT, KARŠĆENJE, KARŠĆENICA-krstiti, kršćenje, krsni list

KARŠĆENA VODA-blagoslovljena voda

KARTINA-papirić za savijanje cigareta( pakovanje od 25 komada se je zvalo LIBRET)

KARTICELA-tanji karton na kojem je za prodaju pričvršćeno ob. tucet (ili više) npr.dugmadi, aspirina

KARTOL, KARTOLAC-pletena košara sa ručkom, kvadratna oblika

KARTOLINA-dopisnica

KARTUN-karton

KARTUŠINA-bezvrijedni papiri

KAŠETA- prenosivi sanduk sa pokopcem

KAŠKA-blato; KAŠKETINA-veliko blato; OKAŠKAVIT SE-uprljati se blatom

KAŠTIGAT-kazniti,KAŠTIG-kazna

KAŠTILAC-krijes,svečana vatra po brdima

KAŠTRADINA-sušena  ovčetina

KAŠUN, KAŠUNIĆ-drveni sanduk ob. bez poklopca

KAŠUN-drvena ploča 4x0.8m napravljena od  dasaka a služi u građevini za pravljenje armatura za nalijevanje betonskih zidova, ploča

KATAFALAK-postolje na kojem se u crkvi drži lijes za vrijeme pogrebne mise.

KATANČIĆ,KATANAC-lokot

KATRAMAT-premazati katranom

KATRIDA.KATRIDICA-stolica

KAUČ-ležaj sa naslonom/rasklopivi/

KAUČ - plastika

KAUŠTIKA-otrovna smjesa klora/ za pranje jakih mrlja-soda kauštika/

KAVALET-duži drveni stalak  sa nosačima na obe strane u obliku slova “A” /koriste se u zidarstvu za oslanjanje “puntižela”/

KAVEC-kraj,  završetak

KAVIDOL-vrijednost novčana,materijalna

KAVITEL-plutajuća oznaka pozicije kraja ribarske mreže vezana konopcem za nju

KAVUDEFER-debela čelična upletena žica

KAZOTA-domaćinstvo,porodično stablo

KE KE-ne,ne dolazi u obzir; MA KE-ma kakvi;

KE NOVA-koji je razlog da me zoveš(trebaš)?

KENJA-magarica

KICA-odlomljena zelena grančica/presadnica/

KIĆE-uberene zelene grane makije pune mladog lišća koje se nose u staju kao hrana za koze,ovce

KICI NA,KICI NA-poziv kozi

KIFLIĆ, KIFLICA-kolačić od kruha u obliku srpa

KILAV-bez snage,omlitavljenih mišića

KIME-U Vrbanju je živio Kime Matković-Markin koji je jednom kad su ga kao dijete druga djeca tukla govorio „ a dobro je, tucite“.   Kime sada posprdno označava osobu koja bez otpora pušta da joj rade nepravdu, prevare je i sl. Ali isto tako ta riječ se koristi i iz milošte za nejačad, obično djecu, koja nisu u stanju sama se obraniti niti brinuti o sebi

KIN, KINIĆ-klin,mali klin

KJAKAV-osoba sa slabo pokretnim i nejakin prstima, šakama, lakši invalid u rukama

KJARO-jasno, razumljivo(kao pojam)

KJUČ, KJUČIĆ, KJUČANICA-ključ,ključić,ključaonica

KJUČIĆ, KJUKA-štap sa kukom na vrhu

KJUKA-znači i jedinica (kao ocjena) u školi

KJUNAČICA-mala motika sa šiljkom na drugoj strani

KLAPATAT-udarati lamatanjem;ZAKLAPATAT-ljutito zalupati(vratima)

KLAPAT-lupati; ZAKLAPAT-zalupati(na vrata)

KLAPJE-lupa, klepeće

KLAT-klati

KLAST SE-prepirati se na granici svađe

KLAST-staviti; KLAD-zap. stavi, DI SI KLO-gdje si stavio?, KLALI SMO-stavili smo

KLEH -tle

KLENCAT-usporeno  hodati; DOKLENCAT-jedva se dovući od lijenosti, umora; KLENCAN-usporeno hodam, bez žurbe, onako nogu pred nogu

KLEPAT-tući  čekićem; POKLEPAT (ob. kosu)-posebnim čekićem udarcima izravnati neki lim i brid mu istanjiti  u sječivo (ob.oštricu kose); NE KLEPJI-ne klepeći

KLIŠĆA-kliješta

KLONFA-metalna spojnica za grede

KLONJAC-“čeka” kao lovački izraz; NA KLONJAC- mjesto ili sigurna prilika koja se pruži da se nekoga fizički napadne i uništi

KLONJAT/SE/-klanjati se/nekome/

KLULKO-klupko

KOBILA-ženka konja

KOCA-posuda  za gnječenje mošta, kao mjera za tekućinu hvarska koca sadrži 144 l, nema ručki a oblikom je obrnuti krnji stožac 

KOĆETA, KOĆETICA-krevet,krevetić

KOČUL- dvostrana kuka za vješanje ili za potezanje tereta

KODIT-dimiti dimom od tamjana, lulom…općenito "dimiti"; ZAKODI JE-zadimio je

KOFA, KOFICA-pletena košara ,košarica

KOFUNDIT SE-zabrinuti se,smesti se od iznenadne loše vijesti

KOGO-kuhar

KOGOMA, KOGOMICA- lončić  sa ručkom (sa ili bez poklopca pričvršćenog na okretnu osovinu) te noskom za izlivanje/ za kuhanje kave,čaja…/

KOJBA-prenosivi kavez za ptice

KOJER-gumeni, ili kožnati zaptivni prsten na klipu cilindra za ručno sabijanje zraka, npr.  kod pumpi za pumpanje auto goma

KOJIGOD-neki(predmet); KOJEGAGOD-nekoga

KOKOŠOR-sokolić koji grabi kokoške

KOKOT- kokot /pijetao, pijevac /ali također i

okretni dio na vrhu dimnjaka

KOLAČAC, KOLAJCI-drveni kolci, promjera oko 3  cm a dužine oko 40 cm, uglavljeni u , za to pripremljene, rupe na kosturu sedla a služe kao nosači za pomoć pri tovarenju na živinu

KOLAČICA-drveni obruč koji se stavlja kozama oko vrata a za njega se veže konop

KOLA – popločana ulica; KOLICA-ob.slijepa uličica

KOLA-ljepilo(ob.za drvo);INKOLAT-spojiti ljepilom

KOLENDAT,KOLENDANJE-pjevanje po kućama uoči imendana/ob.u zimsko doba/

KOLET-okovratnik

KOLICIMA-nekolicini(mnogima)

; NON KOLICIMA-nekolicini od nas

KOLINAC,KOLINCI-zglobovi prstiju

KOLNIK-ogradni suhozid

KOLOBORI-aureole,podočnjaci,koncentrični krugovi

KOLOČ,KOLAČIĆ-kolač

KOLO-kotač;KOLOVOJ-obruč

KOLONA-betonski ili kameni okrugli stup

KOLPOMORTA-teški betonski blok na dnu mora(označen bovon) za koji se vezuje brod

KOLTRA-poplun, jorgan

KOLTRINA-zavjesa

KOLUDRICA-časna sestra

KOLUMBA- kobilica broda

KOMARICA-mreža na prozoru za zaštitu od komaraca

KOMBOL, KOMBOLAC-grane loze sa grozdovima koje se je doma vješalo pod grede na tavan da se sasuše kako bi i u kasnu jesen još imali koji slatki grozd za se posladit

KOMBOJORNO-rano jutrom

KOMEŠ-spavaća košulja od fuštanja/vidi-fuštonj/

KOMEŠJUN-komisija, povjerenstvo

KOMEŠURA-šupljina između kamenja u  zidu

KOMIN-otvoreno ognjište

KOMITI-bjegunci pred zakonom

KOMOĆA-stavlja se na vrat živine u zaprezi i na nju pričvršćuju tegleći lanci zakačeni za kola

KOMOD –komoditet;NA KOMODU-komotno,bez žurbe; NE KOMODO(KOMODO) me-nisam (jesam)

zadovoljan sa nečim, ne odgovara(paše) mi nešto…

KOMO-dio starinskog sobnog namještaja sa širokim i

 dubokim ladicama(ob. tri) i korisnom gornjom plohom

KOMOR-komarac

KOMOŠTRE-lanac za vješanje lonaca iznad vatre

KOMPAT SE-slagati se u društvu; NE KOMPODU SE-ne mogu opstajati zajedno

KOMPIR-krumpir

KOMP-prostor; ZAKAMPAT -zauzesti  prostor; PUNO ZAKAMPOJE(PUNO KAMPO)-zauzima dosta mjesta; KAMPOZ-krupniji,većeg obujma

KOMPATIT-prilagođavanjem,zanemarivanjem sitnih mana,hirova,grešaka,stvarati skladan suživot

KONČONO-očvrsnuto,otporno

KONDOTA-ustaljeni red po kojem određenog dana ili sata se nešto obavlja,npr dolazak liječnika u selo

KONFAT SE-međusobno se slagati, biti u dobrim odnosima; NE KONFODU SE-ne slažu se baš najbolje

KONFETI-sitni okrugli komadići papira u boji a koriste se za posipanje u svečanim prilikama

KONFIN- teritorij koji pripada naselju ili samo određenom predjelu  naselja 

KONFIDENTO-bez ustručavanja

KONFOR-komadi stisnute borove smole

KONFUŽIJUN-zbrka

KONJOD- sestrin muž

KONJODA- bratova žena

KONJ-stalak za pilanje drva sa bočnim nosačima u obliku slova"A" i rogovima na vrhu u koje se stavlja deblo za pilanje

KONOBA-kućni podrum za preradu i skladištenje vina,držanje ulja i drugih proizvoda

KONOL-kanal,krovni žljeb za odvod oborinske vode

KONŠERVA-konzervirani sok od rajčica

KONTAR-vrsta viseće vage

KONTAT,ISKONTAT-praviti,napraviti račun; VODIT KONTA(o nečemu)-voditi računa,paziti; KONAT-završni račun, SKONTAT-izračunati; U KONTU-radi

KONTRABON-zabranjena trgovina, šverc

KONTRA-protiv;

KONTRAFUG -drveni okrugli poklopac koji se stavlja navrh okruglog suda u kojem se soli riba a na njega se stavlja teži kamen ili neki drugi teži predmet koji onda ravnomjerno pritiska usoljenu ribu

KONTRAFUND-teret koji se stavlja na „kontrafug“

KONTRAPIZ-protuteg

KONTREŠT -prepirka

KONTREŠTAT SE-prepirati se

KONTREŠTOVAT-raspirati

KONTRODA-uobičajeno mjesto sastajanja; ulica u koju se stječu sporedne uličice; SKONTRAT SE-sresti se putem,u međusobnim računima rasčistiti stanje

KONTROLAT-kontrolirati

KOP-komad odjeće, rublja; KOP ROBE-sloj odjeće

KOPANJA-drvena posuda u kojoj se mijesi tijesto oblika sanduka sa kosim stranicama

KOPANJICA-mala kopanja,udolina između dva brda

KOPIŠĆE-duža okrugla drvena motka koja služi

kao drška za osti

KOPITO ZA POSTOLE-postolarski kalup za držanje cipela prilikom opravke a također i kalup za stavljanje u cipele da se zbog duže neupotrebe ne deformiraju

KOPONJE-kopanje,KOPATVA-sezona kopanja

KOPOŠONT-groblje

KOPRIVA-najčešći nazivi u drugim krajevima su koštela, pelegrinka a na Hvaru u Dolu jeprina, u Pajizu beprima, u Jelsi koprivnica. Bjelogorično stablo sa malim crnim ukusnim bobicama i koštunjavom jezgrom a stavljaju se u rakiju da se dobije liker. Oko 20dkg na litru lozovače i da odstoji barem mjesec dana u suhom i toplom pa se bobice izvade 

KOPRIVNICA-kamena posuda na ulazu u crkvu u kojoj stoji blagoslovljena voda

KORAJA-ogrlica

KORAT SE-svađati se

KORDA-lisnata opruga u mehanizmu za navijanje, npr. u satovima

KORDUNI-vezice za cipele

KORDUNIĆ-ukrasni lančić za nošenje oko vrata

KORENICA-zadebljali dio stabljike divljeg kupusa  

KORITO-udubljenje u kamenu gdje se skuplja voda,sud za napajanje živine

KORKA-kora od bora

KOR-veća zaprežna kola

KOR-krv

KOR-mjesto u crkvi za pučke pjevače/u Varbanju istočna sjedala u kapelici/

KORBA-korpa čamca sastavljena od rebara a još bez postavljene oplate od madirih 

KORNIŽ-vanski rub trodimenzionalnog objekta, rub tanjura, ceste

KOROJ-samopouzdanje; DOBIT KOROJ-okuražiti se: IMA KORAJA; KORAJOZ-pun samopouzdanja -

KORTA DE FERA-brusni papir

KORTA GRAFIKA-zemljopisna karta

KORTA-papir, KORTICA-papirić

KORTEJAT SE, KORTEJONJE-muško-žensko druženje na bazi simpatija,sa elementima udvaranja

KOŠET-plećka

KOSICE-pletenice( kosa ili vrsta kruha)

KOSIR/KOSIRIĆ/-zakrivljeni sjekač za drvo sa drvenom ručkom;KOSIRI-zubne desni

KOSIRAČA-sjekač za drvo duži od kosira, bez oštrice na vanjskoj strani sječiva

KOŠTIPACIJUN-prehlada

KOSTRET-kozja i općenito oštra životinjska dlaka, neuredna duga kosa

KOSTRIČ-vrsta divljega zelja

KOTA, KOTICA-ž.ime

KOTA-odjeća koju nosi ministrant

KOTARATA-otvor za ulaz na tavan iz kuće,otvor na ogradnom zidu ceste za odvod oborinskih voda

KOTLENKA -kotao za kuhanje na otvorenom ognjištu,od bakra, kruškasta oblika, dole širok a pri vrhu sužen

KOTLENČICA-mala kotlenka

KOTOR-koji nosi kotu/ministrant/

KOTUL-dugačka jednostavna haljina
KOTUL-mala škrinja unutar veće škrinje

KOVA-kamenolom; ISKAVAT-odlomiti kamenje u kamenolomu

KOVAČIJA-kovačnica, KOVOČ-kovač

KOVERTUR-ukrasni prekrivač za krevet

KOZOVUNJAK-zapuštena izgleda sa neurednom  kosom i bradicom

KRAKATAT-rukovati nekom napravom bez osjećaja, naglim pokretima koji ju mogu oštetiti 

KRAKUN,KRAKUNIĆ-zasun

KRAVUJA-češer od bora

KREĆAT-dirati; NE KREĆ-ne diraj

KREDENCA-kuhinjski ormar,kredenac

KREDO- povjerenje u neku osobu; IZGUBI JE KREDO-više mu se olako ne vjeruje

KREDAT-jakim glasom zvati nekoga; ČA KREDOŠ-što se dereš zovući ;NE KREDOJ ME-ne deri se zovući me

KREJONCA-osjećaj potrebe obzirnog i nesebičnog  ponašanja u društvu, u gostima 

KREJON-ima obzira prema potrebama drugih

;NEKREJON-nema obzira prema potrebama drugih već bi sve htio za sebe;ZA KREJONCU-zadnji komad hrane na zajedničkom tanjuru, pladnju a koji se uobičajeno ostavlja nepojeden iz obzira prema drugima

KREMIK-kremen na upaljaču za cigarete,plin; KREMIK CUKRA-kocka šećera

KRENA-plastična nit za ribolov na udicu

KREPALINA-crkotina; KREPANO-crknuto;

KREPAT-crknuti

KREŠ-uvećanje volumena, težine, vrijednosti i sl.;

KREŠIT-povećati se(dan, tjelesna težina, cijene,nivo vode i sl.)

KREŠI JE-povećao se je 

KREŠILO JE-poskupilo je, dobilo je na vrijednosti, na količini ili masi... 

KRIPOST-hranjivo jelo;KRIPNO-hranjivo

KRIS-razdoblje najžešćih vrućina (ob. oko sv. Ivana) 

KRIŽICA-raskrižje

KROJ,KRAJICA-kralj,kraljica

KROJNjE VRIME-krajnji rok

KROJ-svršetak;morska obala

KROJ-uzorak za krojenje; KROJOČ-krojač

KROK-krak, KROKI-krakovi

KROK-pojas na koji se je vezivalo završetak konopca kojim se je povlačila na obalu mreža "Migavica"

KROKONT-zapečeni rastopljeni šećer sa komadićima bajama

KROLAT-zdravstveno oslabiti

KROPIT-blagoslivljati (kao crkveni obred); KROPI-blagoslivlja; POKROPIT-blagosloviti kuću,blagosloviti mrtvaca na odru blagoslovljenom vodom prilikom žalovanja

KROTIT (NE BI KROTI)- imao bi smjelosti; KO TI KROTI?- tko te suzdržava?

KROTKO/KA/-kratka

KROV NA JEDNU VODU-jednostrani krov

KROV NA DVI VODE-klasični krov sa krovištem na dvije strane

KROŽET-prsluk

KRUH NAŠ SVAGDONJI-fraza u značenju

”svakodnevni uobičajeni problem,obaveza,posao..”

KRUNA-kameni rub otvora bunara,vijenac

KRUTO-veoma

KUBOTNICA-hobotnica

KUĆARIN-žličica

KUČINA-žohar

KUCO!, ČIN KUCO!-naredba ili molba u smislu „šuti“, 

KUD-kuda, kamo;NIKUD-nikuda, nigdje,nikamo

KUDIJA-štap na vrhu rasječen  i na rasjecima  raširen a na koji se stavlja očešljana vuna u postupku predenja vunenih niti

KUHETAT-stalno nešto kuhati; KUHETO-stalno kuha

KUJAT,)-drijemati; ZAKUJO SAN-nakratko sam zaspao; ZAKUJAT-uspavati se

KUKUMAR-krastavac

KUKUMETAT-jadikovati

KUKUVIŽA-sova (ali često se je ovaj naziv koristio i za radoznale osobe koje su htjele sve vidit i saznat)

KULAF, KULF-morska pučina na rubu horizonta, otvoreno more

KULAP-srčani, moždani udar; KULPALO GA (JU) JE-doživio(la) je srčani, moždani udar

KULARINA-pogledati "peceta" jer je kularina samo noviji naziv za pecetu; 

KULOR-ovratnik

KULIN,KULINČIĆ-želudac 

KULMIN-vrhunac,kulminacija      

KULUK-obavezan besplatni rad na obavljanju komunalnih poslova od društvenog interesa

KULUR-boja, KULURI-boje

KUMANDAT-zapovijedati;KUMONDA-zapovijed

KUMPANJAT-pratiti; DOKUMPANJAT-dopratiti; ODKUMPANJAT-ispratiti

KUMPANJIJA-društvo prijatelja

KUMPARIT-pristajati izgledom uz nekoga(nešto)

KUMPARI-za oći lijepo izgleda,pristaje,jedno uz drugo

KUMPOR-kum (ob. na krštenju ali i na vjenčanju)

KUMPORA-kuma

KUNDUT-zahod

KUNICA-glinena boca koja napunjena toplom vodom služi za zagrijavanje kreveta ,preteča termofora

KUNI SE-šulja se, lagano se skrivajući pokušava proći neopaženo

KUNJ-klin;INKUNJAT-nabijanjem klina između nekih predmeta(npr.dasaka) spriječiti njihovo pomicanje

KUNTENAT-zadovoljan, 

KUNTENSTVO- zadovoljstvo; ŠTRAKUNTENAT-prezadovoljan; OKUNTENTAT SE-obradovati se, naći se zadovoljan; SKUNTENTAT-usrećiti, zadovoljiti

KUPA-crijep, krijesta na kokošjoj glavi

KUPA KONALICA-crijep u obliku kanalića

KUPUN- završni crijep  koji se stavlja na vrh dvostranog krova

KUPINA-trnoviti korov na kojem rastu šumske jagode

KUPONJE-kupanje

KURATIJA-župa,

KUROT-svećenik /župnik/

KURDELA -uska traka od čvrste tkanine (obično služi za vezivanje), fitilj za paljenje eksploziva

KURENAT-morska ili zračna struja

KURIJOŽ-radoznao; KURIJOŽITOD-radoznalost

KURIJOŽINA-previše radoznala osoba

KURIT-hodati;

KURI-ide, dobro se prodaje

KURUT-žalost za pokojnokom

KUŠIN -mekani jastuk

KUS-veći komad

KUSIĆ-manji komad

KUS STINE-gromada

KUS ČOVIKA-rastom veliki i jak čovjek

KUSAT-jesti halapljivo velike komade,zalogaje

KUŠTAT-pristati, prići i stati

KUŠTOVAT-pristajati, bližiti se

KUVERTA BRODA,KUĆE-gornja paluba broda,krov od kuće; KUVERTELE-veliko pločasto kamenje koje se stavlja na vrh ogradnog suhozida; KUVERTELA-također i rub ceste,krova

KVANDO I KVANDO-svaku malo, kad i kad

KVASINA-vinski ocat; VODNA KVASINA-ocat razblažen vodom;  IŠA JE NA KVASINU-fraza”ishlapio mu je razum”

KVATIŠENCIJA-ruzmarinovo ulje

KVIČIT-usamljen dugotrajno negdje stajati, boraviti i nešto isčekivati

KVOCANjE-kokodakanje;

KVOČE-kokodače; RASKVOCALA SE JE-raskokodakala se je

KVODAR-okvir, okvir slike

KVONT, KVONTUM-zapremina

KVORTA-posuda vol. oko 30l ili ¼ UK barela (18 kg maslina); KVARTUČ-oko 7,5 l ili 1/4 kvorte

KVOŠKA-kvočka

KVOS-kvasac. U starije doba umjesto tvorničkog kvasca ostavljalo se je komad tijesta koji se je drugi put stavljalo u tijesto ta se uzdigne; USKISNUT, USKISNE-kada  se dodavanjem kvasca tijesto uzdigne

 

                          

                                            L

                                                                                        

LADRO-prevarant

LAJONA,LAJAVICA-osoba koja voli ogovarati , u javnost iznositi neprovjerene činjenice

LAKOMICA-drveni lijevak za ulijevanje vina u bačve(okrugla oblika u vidu suda sa cijevi na sredini dna koja se stavlja u bačvu)

LAKOMIT SE-ponašati se lakomo

LAMA- list pile, lisnati komad željeza

LAMICA- žilet, oštrica džepnog nožića

LAMARIN-željezni tanji lim, limene ploče

LAMICA-nožić za brijanje(žilet)

LAMBIKAT, LAMBIKONJE-peći rakiju u lambiku

LAMBIK-kotao za pečenje rakije

LAMIT-brzo hodati lamatajući rukama (LAMI NIZ KOLU-žuri niz ulicu lamatajući rukama)

LAMPIJUN-lampion

LAMPONJE-sijevanje(ob. groma) ;LOMP-pojedinačno svijetlo sijevanja groma;

LANCETA-skalpel

LANCUN-plahta

LANTERNA-svjetionik

LANTINA-na brodu mjesto na vrhu jarbola na koji se vješa zastava ili veže konop o koji se vjese zastave,obično najviša prečka na glavnom jarbolu

LANTONA-gotnja teraca kuće na kojoj uvijek ima vjetra i na koju se prostire rublje na sušenje

LARGAT- odmaknuti od sebe; LARGOVAT-odmicati

LARGA-zap."miči od sebe"

LARGONO-odmaknuto

LARGA SE-odmakni se

LARGO-malo odmaknut, može značiti i odmaknuti se (suzdržati) od razgovora o nekoj temi

LAŠKAT-popustiti  stegnuto,nategnuto

LASKETO SE-sjaji se; NALAŠĆEN-izglancan do sjaja

LAŠKOJ-popusti

LASNO-lako

LASTAVICA- izbočina krova na pročelju kuće

LAŠTIKA-elastična vrpca koja se koristi u šivanju

LASTON-odmoran,čio: LASNIJI-odmorniji

LAŠTRA-prozorsko staklo,plitka posuda za pečenje kolača,/umanjenica LAŠTRICA/

LATA-lim općenito;LATA-limena otvorena kanta sa ručkom(također uobičajen naziv i za plastičnu kantu )

LAVAJIČNE-unutarnje drvene stepenice

LAVANDIN-umivaonik

LAVATIN- klistir

LAVEL-kameni sudoper

LAVURAT, LAVURONJE, LAVUR-raditi ,rad LAVURO/san,si,je/ LAVURALA je, LAVURALO je, LAVURALI smo,ste su-prošlo vrijeme

LAVURON, LAVUROŠ,LAVURO,LAVURIMO,

LAVUROTE, LAVURODU-po rodovima

LAZANJER-kuhinjski drveni valjak sa ručkama a služi kao alat za valjanje tijesta

LAZANJI-domaća tjestenina od valjanog tijesta

LAŽIVAC, LAŽIVICA-osoba sklona laganju

LEBIĆODA -jugozapadni vjetar

LEBRA-rebra; LEBRO-rebro

LEĆA-biljka mahunarka/sočivo/

LECITO-nije trajno, pokvarljivo je( hrana )

LEČIT SE-zbog male,neopasne bolesti umišljati nemoć

LEDI-zimsko višednevno uzastopno trajanje leda

LEGADINA-završni glatki sloj ob.na betonskoj ploči

LEGERI-drvene grede po kojima se valjaju bačve prilikom krcanja u kamion

LEGUMI-skupni naziv za dinje i milune

LEMAT-udarat nekoga šakama,prutom.

LEMOZINA-dobrovoljni doprinos za održavanje crkve i uzdržavanje župnika a skuplja se za vrijeme mise

LENJOM-drvena građa (daske, grede...)

LENTA-staklo od naočala, optička leća

LEŠO, LEŠAT-kuhano meso, krumpiri, zelje i sl.  u čistoj vodi bez ikakvih začina (eventualno malo soli)

LETERA-pismo

LETERAT SE-odmaknut se od nečega/od predmeta ili nekog zbivanja/:LETERAT nešto-odmaknut od sebe

LETRATAT(SE)-slikati (se); LETRAT-fotografija

LETRATOVAT-snimati fotografije

LETRIKA-elektrika

LETURIN-mjesto u crkvi određeno za pjevače koji direktno učestvuju u liturgiji

LEUT-u lovu na plavu ribu brod koji nosi mrežu

LEVANAT,LEVANTORA-vjetar istočnjak

LEVA-pregled novaka na kojem se utvrđuje vojna sposobnost i rod vojske za služenje, novačenje

LEVA LEVA-neprestano

LEVAT- ob. nehotice  udarcem malo pomaknuti nešto

LEVONDA-levanda

LIBAR,LIBRIĆ-knjiga,mala knjiga

LIBER-slobodan( od obaveza), LIBERAT/ SE/-riješiti se nečega što stvara obaveze,probleme

LIBEROJ SE MENE(LIBEROJ ME SE)- “ostavi me se,ne diraj se u mene, pusti mene na miru”

LIBONJ-debeli konop za omatanje dropa /komine/ prilikom prešanja. Ustvari omatala se je lisa koja nije bila napravljena od čvrstih hrastovih dašćica nego od trske de se ne raspadne od pritiska prese na grožđe.

LIBRET-pakovanje od 25 komada papirića za savijanje cigareta zvanih KARTINA

LIČIT-liječiti

LIČMINA-debeli,čvrsti konop

LIGAMBE-elastična traka  za  pričvršćenje čarapa uz bedro

LIGNJAT-loviti lignje

LIJERICA-glazbeni instrument lira

LIKARIJA-sve što može služiti kao lijek

LIK-lijek,

LIKOR-liječnik

LIKVIDO-u tekućem stanju ,tekućina za piće

LI-LA-podjednako

LIMA;LIMICA-turpija, turpijica za željezo

LIMAT-turpijati:LIMONJE-turpijanje

LINAC, LINČINA-lijenčina; LINOST-lijenost

LINGVET-jezik (tjelesni organ)

LINIJA- desetina groda

LIPOST-ljepota;

LIP, LIPJI-lijep, lijepši; NA LIPE-lijepim riječima nešto nekome reći,objasniti: NA GRUBE-grubim riječima nekome odgovoriti

LISA-drvena ograda od letvica na presi za grožđe

LIŠINA-karta bez poena, beznačajna osoba

LIŠJE-ljepše; LIŠJI JE- lijepši je

LIŠO-glatko( površina); LIŠI VLOSI-ravna kosa; PASAT LIŠO-proći bez posljedica , troška

LIST-puzati;LIŽE-puzi;DOLIZ-dopuzi

LITANIJE-crkvene propovjedi bazirane na životopisima svetaca, općenito propovjedi i priče na dugo i široko a ne kratko i jezgrovito

LITAR, LITRIH-množina od litra

LIVAČA-jaka lijeva ruka ili noga; LIVO-lijevo, LIVORUK-lijevoruk

LIVEL-libela; LIVELAT-iznivelirati; U LIVELU- nivelirano

LIZERO-dijetna,lagana, hrana

LOJANICA-svijeća od loja;LOJ-osušeno svinjsko salo

LOJKO-crkveni laik,pomoćnik svećenika upućen u sve crkvene obrede ali  bez ovlasti da obavlja službu

LOKAT-neumjereno piti; OBLOKAT SE-opiti se

LOKAT-također znači  i“lakat”

LOKRO- kamena pločica približno okrugla oblika  /naziv se koristio uglavnom u igri"na  skakatušu"/

LOKRO-općeniti naziv za okruglu ploču (punu ili sa rupom kakve su korištene na starijim štednjacima na drva), manji obruč

LOKVA-mlaka, prirodna veća udubina u tlu ispunjena kišnicom

LONČE-otpad/ob.limeni/

LONGO-blaža hrana,blaža crna kava….

LOPIŠ-olovka

LOPIŽA-glineni lonac

LOTIT-tjerati, POLOTIT-potjerati; PROLOTIT-protjerati, prognati; ZALOTIT-tjeranjem vratiti natrag, skrenuti u drugi smjer, prostor(npr.stoku)

LOZ - u niskom suhozidu  otvor za prolaz, manja ograđena obradiva parcela; LOJČIĆI- male obradive ograđene parcelice  ob. po brežuljcima

LOZA-drveni (ili metalni) stub  sa vijčanim navojem na presi za mošt

LOZJE-vinograd

LOŽ-laž

LUCIGONJE-jedva primjetno oticanje vode kroz neku šupljinu;LUCIGO-lagano otiče tekućina

LUČ-središnji dio borova stabla pun smole

LUČAC-podzemna glava stupa loze iz koje izrastaju žile

LUČEVO-borovo stablo sa puno luča

LUDIT SE-ozbiljno" hodanje" a prije zaruka

LUG-pepeo

LUJ-mjesec srpanj

LUJKA-lutka

LUK-češnjak,bijeli luk; LUK-prednji i zadnji dio sedla savijen u obliku luka

LUKNO-starija osoba "privezana" bolešću za krevet

LUMBARDAT-udarati jako i ljutito

LUMBEL-drvodjeljska pilotina,otpaci blanjalice

LUMBRELA –kišobran

LUMBRELIN-damski suncobran u obliku kišobrana, obično u živim bojama

LUMBUL-manji pad uz zadobijeni lakši udarac

LUMINORIJ-od krova odignuti izdvojeni krović sa tavanskim prozorom

LUMIN-svjetiljka,plamen svijeće

LUNA,U LUNI-kod životinja period pojačane potrebe za parenjem

LUPAR-morska životinja priljepak; komadići boje koji otpadaju zbog nesolidne boje ili vlage

LUPAT LUPARE-“brati” lupare

LUPEŠKO-ukradeno; LUPEŽAT-krasti

LUPEŽ, LUPEŽICA-lopov

LUPEŽ-maslačak

LUŠĆIT-ljuštiti

LUŠIJA- topla otopina luga,služila za pranje jako prljavih tkanina ili ribanje poda:LUŠIJAT-prati u lušiji

LUŠI-luksuz; TROPO LUŠO-preko svake mjere uzimanje sebi za pravo na nerealne zahtjeve, nerealno trošenje ...

LUSTRA/E/-riblja krkljušt

LUSTURA-školjka periska

LUŠTRAT-izglancat do sjaja,”počistiti”krađom

LUŠTRONO-polirano, također i ukradeno

LUŠTRIT SE-sjajiti se

LUŠTROVAT-glancat,polirat,krasti

LUŽINGAT -odugovlačiti                        

                    

                                     M

 

MAC-uzvik tjeranja mačke

MAC-paketić papirića (ob. za savijanje cigareta);špil igraćih karata

MAC KAROT-špil igraćih karata

MAĆA,MAĆICA-mrlja, MAĆONO-umrljano

MACA-veliki čelični bat. MAČICA-manji čel. bat

MACEL-klaonica

MACIĆI-zli dusi koji poprimaju lik životinja a naude isključivo pogledom i to osobi na osami danju ili noću   

MACOLA-drveni bat

MADIRI-pojedinačne daske oplate broda

MADREVIDA-vodoinstalaterska nareznica

MAGAZIN ZA BATARIJU-baterijski uložak 

MAHRAMA-marama

MAJOLIK-porculan

MAKAC-zap.»pokret»,»odmakni se»;NI MAKAC-zap.u smislu «da se nisi pomaknuo»

MAKAKO-"kokot"na vrhu dimnjaka koji se okreće prema vjetru

MAKAKO-onaj koji se okreće"kako vjetar puše"

MAKINA-stroj

MAKINISTA-rukovaoc brodskim pogonskim motorom i općenito rukovaoc motornim strojevima

MAKINA ZA ROBU(SUDE)-perilica rublja(suđa)

MAKINA ZA ŠIT-stroj za šivanje

MAKINA ZA POLIVONJE- pumpa za prskanje vinograda, ručna ili motorna

MAKINJETA-ob.pisaći stroj ili ručna mašinica za šišanje

MAKORAC-barem

MALATIJA-tikovi, nesvjesni pokreti bez stvarnog razloga, manja tjelesna mana

MALDEPUNAT-upala pluća

MALICIJA-sumnja u mogućnost prevare; BEZ MALICIJE-iskreno,bez neke skrivene namjere

MALICIJOZ-nepovjerljiv, pun sumnji u skrivene namjere drugoga

MANCATUŠA-nerotkinja

MANCAT-uškopljen

MANDALINA-Magdalena 

MANGANJAT-ozlijediti se

MANGANJON (MAGANJON)-bolestan, onesposobljen oštećenjem, ozlijeđen

MANGANJI-bolesti

MANICA-ručka za pokretanje motora, pumpe, vitla....

MANIŠTRA-tjestenina; 
MANIŠTRA U SUHO-pogledati pod „paštašuta“

MANIT-lud; MANITO-ludo

MANIŽIVULO-meko, gipko,da se svijati,oblikovati

MANOVRA-postupak manevriranja(ob.većim brodom kod pristajanja); MANEVRAT-manevrirati

MANJAMUKTE-jesti besplatno

MANJATIVA-dobra hrana; MANJAT-jesti sa tekom

MANJAVUR-gmaz sličan zmiji-neopasan,čvrstih krkljušti/zove se kravosas/

MANJIGA-jestivi plod planike

MANOVOL,MANOVOLIT-pomoćni manualni radnik/obično u građevinarstvu/

MANTAVINA,MANTAVICA - vrtoglavica

MANTONJE,-osjećaj vrtoglavice

MANTEL-mantil, vanjski omotač nogometne lopte, vanjska guma na biciklu

MANTENJIT SE-najesti se

MAONA-bezmotorna ploveća platforma za prevoz tereta koju vuču remorkeri,troma i neokretna osoba

MARAČ-mjesec ožujak

MORČANSKE-martovske, pojam koji se obično spominje u narodnom vjerovanju o tri morčanske bure koje pušu 7. 17. i 27 marta (ožujka)

MAR ĆA-mrš odavde /za pse/

MARANGUN- drvodjelac

MARANGUNIJA- drvodjelska radnja

MARAVON-uskiseljeno vino koje se koristi za ocat

MARDIT SE-mrgoditi se

MARENDA,MARENDAT-jutarnji odmor sa obrokom

MARETA-nagli veći valovi mora koji udaraju u obalu preljevajući se preko kamenja,žala,rive

MARINA-mornarica.morsko modra boja

MARITIMA-priobalni pojas dokle dopiru valovi

MARMALODA-marmelada

MARMOŠAT-mrmljati

MARNJIT-govoriti ljutito ispod glasa(sam sa sobom)

MAROT-bolesnik

MARTINA-mirta

MARUNI-pitomi kesteni

MARVICA/CE/-mrvice

MAŠĆAT-narezati navoj; MAŠĆ-nareznica

MAŠKA-mačka; MAČOK-¸genitiv od mačka; MOCE-vokativ od mačka

;MOŠKI-množina od mačak, mačkovi, mačci

MAŠKARAT/SE/-zakrabuljiti se(staviti masku);

MAŠKARA-zakrabuljena osoba; OMAŠKARAT SE-zaprljati lice bojom,zamaskirati se bojanjem lica

MAŠKINAT-kopati maškinom(tvrdu zemlju)

;UZMAŠKINAT-prekopati maškinom

MAŠKIN-pijuk,trnokop

MAŠKULA-mali protugradni drveni “top”

MASLINODA-nasad maslina

MASLINOVINA-odrezano granje od masline

MAST-mošt

MAŠTIL, MAŠTILAC, MAŠTILIĆ-drveno široko vedro, plitko za pretakanje vina, dublje za pranje rublja

MASTILO-crnilo za pisanje,tinta

MAŠUR-posuda sa ručkama,metalna plitka pravokutnog oblika /služi za nošenje pijeska i sl/

MAT- majka

MATOPIR-leptir

MATRIMONIJA-vjenčanje

MATUN-opeka

MAZGA-križanac magarice i konja oba spola ali kod nas uvriježen naziv za ženku dobivenu križanjem konjske i magareće rase u  obe varijante

MAŽININ-ručni mlinac za kavu, općenito mlin 

MAŽINAT-okretati ručku mažinina ili nekog ručno (ili nožno) pokretanog stroja

MEĆAT-stavljati

MEČIT-gnječiti / npr. grožđe sa meškon /

MEDICINA-lijekovi

MEJA - omeđena zemlišna parcela ob. unutar veće parcele; također znači i međašni zid, međa

MEJOŠ –međaš

MEKINE-mekinje

MEKOTA-meka zemlja,pogodna za kopanje

MEROKUL-čudo;KUPIDU SE NA MEROKULE-kada se povodom nekog događaja na mjestu događaja  skupljaju ljudi i prepričavajući stvaraju senzacije

MEŠKA-deblja motka od grabovine sa kuglastim zadebljanjem na dnu a služi za gnječenje mošta u koci

MEŠTARSKI SREDIT,POPRAVIT i sl.-srediti nešto,popraviti,napraviti kao pravi majstor

MEŠTAR-učitelj, majstor svog zanata

MEŠTRE- majstore ; ŠJOR MEŠTRE-gospodine majstore

MEŠTIRIT-raditi nešto( uglavnom stručno)

MEŠTRO – ekstrakt biljke anis, kod nas zvane koromač, koji se razblažen alkoholom  koristi kao dodatak kolačima i likerima  a dodatno razblažen vodom koristio se je i kao  osvježavajući napitak

MEŠTRONCA-majstorluk, dobro odrađen posao

MEŠTRIJA-majstorica ( ob.krojačka)

MEŠTROVICA- učiteljica ; ŠERA MEŠTRA-gospođa učiteljica

MEŠTROL-maestral /ljetni popodnevni povjetarac s mora na kopno/

MEZGRA-meka jezgra stabala,kostiju

MEZANIN-polukat

MEZOMUROL-greda sa pola standardne širine /ob.15x7x400 cm/

MEZO-polu; MEZO MEŠTAR-priučeni majstor;

MIĆA-benzinski upaljač za lulu,cigarete

MIH-mijeh; MIČIĆ-mali mijeh; MIŠINA-veliki mijeh

MIHUR-mjehur

MIJA- nautička milja /oko 1850 m/

MIJOR-tisuća

MIKULA, MIKO, MIKETINA-oblik imena Nikola

MILJE-ručno rađeni ,od konca pleteni,ukrasi manjih dimenzija koji služe  kao podmetači,prekrivači…

MILUN-cata, dinja

MINA-noć bez mjeseca

MINA- plitka uvala sa sitnim pjeskom na dnu

MINOVAT-detonirati mine

MIRA-mjera

MIRIĆ-niski suhozid;MIR-zid/ob.kameni suhozid/

MIRINA-razvalina kuće /ostali samo kameni zidovi/

MIRITAT-zasluživati;MIRITOŠ-zaslužuješ

MIRITAT-zasluživati;MIRITO-zaslužuje

MIRIT-mjeriti metrom ili pogledom

MIRLIĆ- ukras na haljini izrađen ručnim vezom,služi i kao ukras na pokućstvu

MIS-povik vabljenja mačke

MISAL-misao

MIŠĆANIN, MIŠĆANI-mještanin, mještani

MISEČINA-mjesečina;

MISEČINA-mjesečna zarada

MIŠKINJAST-mršav, omalena rasta

MIŠNJICE-glazbeni instrument,frula koja se zrakom napaja iz napuhanog mijeha slično gajdama

MIŠOBERINA-sokol koji lovi miševe, kokoši
MIŠOGRABAK, MIŠOGROPCI-mišji izmet

MISOL-crkvena knjiga

MIŠONCA-mješavina;MIŠAT-miješati

MISTIT (SE)-micati (se);NE MIST-ne miči 

MISTO-mjesto

MIZAROLA-drvena bačvica sa elipsastim dnom MIZERIJA-siromaštvo

MIZOKALCE-čarape dokoljenke

MJESECI-JENOR,VEJAČA,MARAČ,APRIL,MOŽ,

;ŽUNJ, LUJ,OGUST,9.10.11.12.

MLAČIĆ-čekić

MLADOSKOČIĆ-okretan,poletan dječak ili mladić

MLAJI-mlađi

MLASKAT-mljackati; NE MLAŠĆI-ne mljaskaj

MLIČ-sok iz peteljke smokve; MLIČNO-bojom i izgledom slično mlijeku

MLODI I MLODA-momak i djevojka(zaručnici)

MLOHAVO-izgubilo čvrstinu (obješeni mišići i tkivo na tijelu), kretanje bez žestine i energije, ekstremiteti (ruke, noge) bez prijašnje snage; OMLOHAVIT-postati mlohavo

MLOT- mlat, veliki teški čekić

MOBILIJA-sobni namještaj; MOBILIJA OD MATRIMONIJE-namještaj kupljen za opremanje spavaće sobe mladenaca

MOČAK-mačak

MODIJUN-izbočeni kamen na uglu zida kuće koji služi za vezivanje naknadno dograđenog zida a označava također i zajedničko vlasništvo nad postojećim zidom vlasnika kuće i susjeda

MOHA-gola ribarska mreža bez dodanih olova i pluta

MOJ-mjesec svibanj

MOJICE-moljci

MOKUL-neizgoreni ostatak svijeće

MOLA (MOLOJ)-popusti,pusti

MOLA ME-pusti me,POMOLOJ-popusti

MOLA ĆA-ma pusti to/ne pričajmo o tome/

MOLA MISA-rana jutarnja misa

MOLA-slaba karta na"Briškulu"

MOLI,MOLA-mali,mala, MOLO-maleno

MOLI,MOLA- dijete/muško,žensko/

MOLISNO,MOLISNA-malesno,malesna

MONDA,MONDICA,MANDALINA,MANDE-oblici imena Magdalena

MONIGINI-nosivi pregradni  zidovi

MONTURA-uniforma, MONTURON-uniformiran

MONTURA-odijelo za određenu svečaniju priliku

MORATORIJA-tmurno,žalobno raspoloženje

MORETA-mrtvo more,MORETA-snaga mora ( koja plutajuće stvari izbacuje na kopno )

MORO-muškarac crne puti i crne kose,muškarac  iz udaljenih prekomorskih zemalja

MORA-crnka

MORODA-ograda brodske palube

MORICA-oblik imena Marica/Marija/

MORŠA-bravarska stega

MORŠETA-drvodjeljska prenosna stega

MORSIT SE-jesti meso u nemrsne dane:MORSIT-mrsiti(kosu,konac)

MORTIFIKAT SE-razgibavati se radom,šetnjom… više zbog rekreacije nego zbog posla

MORTOV, MORTVI-mrtav, mrtvi

MORTVI ZVON-kucanje zvona kao pozdrav mrtvima a kuca navečer oko pola sata nakon smrkavanja u serijama 3, 5 i 7 puta

MOŠ-nezgodni, krivi pokret koji izazove bol

MOSTIT/ROBU/-bojati tkaninu kuhanjem u otopini boje

MOST-mast;

MOSURI -komadi leda koji vise na rubovima krova

MOTA-mamac, ručno urađen alat za lov hobotnica

MOTAT-vabiti, mamiti /,od nekoga riječima ili dijelon izmamiti nešto /; IZMOTAT-lijepim riječima izvući nešto od nekoga; ON MOTA-on mami, vabi

MOTAT-motati, namatati nešto

MOT-dar, talenat,osjećaj za

nešto(pjesma,ples,sport…); IMA MOTA-ima dara,osjećaja; IZGUBIT MOT-zbog nedostatka prakse izgubiti osjećaj,kondiciju za nešto; ĆAPAT MOT-vježbanjem vratiti uigranost, osjećaj za npr.ples,za loptu,za neki posao…;

MOT-pokret

MOTI-nečiji karakteristični pokreti;

MOTE, MATIJ-oblik imena Mate

MOTIČICA-mala motika

MOTIKA- i mjera za površinu (oko 420m2) koju je 7 momaka u punoj snazi prosječno moglo dnevno priput (prekopat na oko 60 cm dubine) 

MOT-na lozi stara grana koja tu godinu rodi

MOTOVILO- kolut za namatanje (kabela, sajle za vuču…) sa ručkom ili polugom za okretanje. Kod nas uobičajen naziv za vitlo za izvlačenje brodova, sidra.

MOŽ-mjesec svibanj, maj

MOŽJANI-mozak

MRAVINAC-origano

MRČIT-stvarati mrlje, šarati ; IZMRČIT-zaprljati mrljama od nečega; ZAMRČIT-mrljama smanjiti čitljivost nečega

MRIŽA.MRIŽICA-mreža

MROV-mrav

MUČAT-šutjeti; MUČATAN-šutljiv

MUČ-zap.“šuti”; MUČI- šuti; PRIMUČAT-prešutiti, u razgovoru praviti se kao da nešto nisi čuo i ne odgovoriti na to

MUDANTINE-kupaće gaćice

MUDI SE-mrgodi se ( obično za vrijeme kada se oblači i sprema kiša) ; NAMUĐEN-namrgođen

MUDONTE,MUDONTICE-donje gaćice;DALEKE MUDONTE-toplo donje rublje sa dugim nogavicama

MUJA-glava od hobotnice, velika glava

MUKA-brašno

MULETE-duga metalna štipaljka za vađenje žeravice

MULOM-govedina sa dosta bijeloga /za juhu/

MUL-u more isturen, sagrađeni, vez za brodove

MUL-Mula,križanac kobile i magarca oba spola ali kod nas uvriježen naziv za muškog potomka dobivenog križanjem magareće i konjske rase u obe varijante

MUMOLIT(hranu po ustima)-omekšavati hranu u ustima micanjem vilica i jezikom(bez korištenja zubiju)

MUNITA-manji apoeni metalnog novca

MUNTAT- krećući se, proći određenu lokaciju

MUNJEN-nagao,nepromišljene i brze reakcije

MUNJEN-osoba” brza” na udarcu zbog i manjeg zezanja ili sl.

MUREL- kalup, prototip za izradu serije

MURGA-talog od ( ob.maslinovog) ulja pomješan sa vodom koja se je nalazila u ulju. Obično se je koristio za izradu sapuna

MURLAKO  TUTI-svi ste vi MURLAKOTI (Morlaci)

MURLAKO-divlja,neodgojena,kulturno zaostala osoba;iskrivljeni talijanski naziv za pripadnike morlačke kulture(stanovnici dalmatinske zagore,bosanske krajine,Like),Vlah

MUROL-greda 10x10 do 15x15 za oslonac krovnih gredica/KAPARJUNA/na zid kuće

MURTELA-cvijet sa listovima okusa sličnog menti

MURVA-stablo i plod primorskog duda

MUŠĆ-parfem; NAMUŠĆAT SE-namirisati se 

MUŠKADUR-kutija obložena mrežicom, za čuvanje od mačaka hrane na zraku

MUŠKARDIN-naočiti momak

MUSKAT-cuclati; POMUSKAT-pocuclati(bombon)

MUSTAĆE-brkovi, MUSTAĆUN-kršni momak

MUŠTRAT,IZMUŠTRAT-gnjaviti,izgnjaviti pipanjem,štipanjem,grljenjem,ljubljenjem (ob. djecu)

MUSTRA-uzorak, krojni arak sa nacrtom

MUTRIJA-glava

MUŽIKA OD LATE-limena glazba

MUZE-crpi snagu iz tijela (npr. bolest, teži fizički rad, vrućina), izvlači korist, ( a znači i obično muženje npr.koza)

MUZINA-štedna kasica

MUZUVIR-inteligentna osoba puna ideja

 

                                   N

 

NABATIT SE-“naletjeti” na nekoga,slučajno se sresti

NABODAT SE-nabadati se,hodati po nečem oštrom

NAČINI SE JE(npr.ispred mene) -postavio se je

NA DEZMEZU-sud sa vinom koji nije pun do vrha pa zbog prisustva zraka postoji opasnost od kiseljenja vina

NA DUŠAK-ispiti naiskap

NAFARNJAT SE-nehotice ogrebati oko

NAFJORON-ukrašen

NAFJORONI-posloženi kao ukras

NA KARE I TOVARE-grabiti i odnositi neumjereno u velikim količinama

NA (MOLE)KARGAĆE-na leđa

NA KOMODU-polako bez žurbe,komotno

NA KUNjU-na koncu,na posljetku

NA MLODO LITO-na Novu godinu(01.01 mj.)

NA VELE KARGAČE-na ramena /nositi djecu/

NAMOKNUT/NAMOKLO JE/-zemlja se je natopila nakon kiše

NA MOTE-govor pokretima ,znakovima

NABURIT-staviti puno kruha u kavu,prepuniti posudu hranom

NACIPAT SE-cijepati dugo vremena dok se ne umori

NACIPAT-nacijepati

NAĆUKO, NAĆUKALA-načuo, načula, u vidu glasina

NA FIT-u unajmljenoj prostoriji,stanu

NAGOBI SE-nakrivio se

NAGORNUT-nagrnutu zemlju /na korijen biljke/;ZAGORNUT-zagrnuti zemljom;NAGARĆAT-nagrtati

NAHUMAT SE-napušiti se,danas sinonim za "drogirati selaganim drogama";

NAHUMON-drogiran lakim drogama

NAKARGAT SE-pognutih leđa okrenuti nekome stražnjicu , staviti teret na leđa

NAKARGAT-pritisnuti teretom

NAKODIT SE-naudisati se pare ljekovitog bilja, nadimiti se dimom

NAKOPAT,NAKOPOVAT-prekopati plitko zemlju

NAKOSTRUŠEN-ljut, nervozan, svađalački raspoložen

NALAVURAT SE-naraditi se,

NALAVURALI SMO SE-naradili smo se

NALAVURO SAN SE-naradio sam se

NALEĆ-pritisnuti nešto naslanjanjem tijela

NAMIĆE  (MI POSTOL)-smetnje od tijesne obuće

NAMINIT-namijeniti; NAMINjENO-namjenjeno

NAMIRIT-naciljati; NAMIR –naciljaj

NAMIRIT SE- naići na nekoga

NAMIŠĆAT, NAMIŠĆAT SE, NAMISTIVAT-namještati

NAMISTIT, NAMISTIT SE-namjestiti, namjestiti se, 

NAMISTIT SE-zaposliti se
NAMIŠĆENIK-zaposlen u nekoj firmi

NAMOKNUT, NAMOKLO JE-kad se zemlja namoči od kiše

NAMOZIT SE-nakon probe, postati žestoki ljubitelj konzumiranja,upražnjavanja, nečega

NAOSVIT-u svitanje

NAPARSTAK-naprstak za šivanje

NAPARUČ-na dohvat ruke, pri ruci

NAPEČIT SE-rugajući se isplaziti jezik

NAPODAN-pri samom dnu,u podnožju

NAPOLITONA-u igri na trešetu u ruci as, dvica i trojka iste boje istovremeno

NAPORČIT SE-prignut okrenuti  nekome stražnjicu

NAPOSAT BROVE-napasati stoku sitnog zuba /koze,ovce/

NAPOSE-odvojeno

NAPOVIDIT-poručiti,poslati poruku

NA ODROBICE-ispomoć u radovim /poljskim/, po sistemu “Ja tebi Ti meni”

NA PECIBOKUNE-odrađivati zadatak na etape/malo danas malo sutra/

NAPOSE,OPOSE-zasebno

NAPOŽAT-nasloniti, prisloniti
NAPOŽAT SE-nasloniti se
NAPOŽOJ SE-nasloni se

NAPOŽANO-prislonjeno uz nešto

NAPRAVJENO-napravljeno, popravljeno

NAPROVNO-popravljeno

NAPULIT SE-objesiti usne kao pred plač

NAPUTIT-navesti na pravi put,pokazati put

NAPRAVIJAT SE-namještati se/pozu za slikanje/

NAPRAVIT, NAPRAVIJAT-popraviti, popravljati

NAPRI ČAS–prečicom

NAPULI/LA/ JE PEŠNjE-napraviti uvrijeđeni i ljutit izraz lica sa skupljenim usnama

NAPUNJAT,NAPUNIT-puniti,napuniti

NAROGUŠEN-ljut,nervozan,svađalački raspoložen

NARUČNIJE-jednostavnije,lakše,prikladnije

NA ŠĆE SORCA-na tašte

NAŠENCI-naši, domaći ljudi

NA SIDEĆU GUZICU-na gotovo/ bez truda/

NAŠIT SE-dogoditi se zbiti se; ČA SE JE NAŠILO-šta se je dogodilo; NIŠTO SE JE NAŠILO-nešto se je dogodilo

NASNOVONO- obično se koristi kao npr. „ni mi sve danas nasnovono“ u smislu „danas se čudno osjećan, loše volje, nervozan zbog nekih problema npr zdravstvene prirode“.

NA ŠPANJULET-otvoriti škura tek toliko da se zakače zakačkom

NASTINUT-prehladiti se; NASTINUT JE-prehlađen je

NA SUNAC ZOPOD,U SUNAC ZOPOD-u suton

NA SVARHU OD GODIŠĆA-na staru godinu

NA SVARHU OD SKULE-na kraj školske god.

NA SVU ŠIJU-na sav glas,punim grlom

NA ZODNjU-na koncu; NA ZODNjU BONDU-na stražnju stranu: ZODNJI-zadnji, krajnji

NASADIVAT, NASODIT-praviti nasad biljka

NA ŠĆE SORCA-natašte

NAŠILO MU SE-dogodilo/zbilo/mu se je

NAŠIT ĆE SE /ništo/-dogoditi će se/nešto/

NAŠKI, PO NAŠKU-naš/jezik/, našim jezikom, našim uobičajenim načinom

NASNOVONO(NI TI NIŠTO NASNOVONO)-nije ti  nešto povolji,po guštu,nisi dobre volje…

NASODIT KVOŠKU-staviti kvočku na jaja

NASTAVAK-alatka u obliku čekića, za nabijanje obruča na bačve(za NASODIT OBRUČE)

NASTAVIJAT SE-prepirati se

NATAPAT-na slijepo

NA TARČEČ-na brzinu,u prolazu,”s nogu”

NATRISKAT(NATRISKETAT) SE -opiti se

NATUĆ-natući nešto ili nekoga

NATUKOVAT-tući nešto /npr. meso da omekša/

NATUKUVAT-znati nešto malo o nečemu (jezik …)

NAUČAN (NENAUČAN)-imati (ne imati) iskustva za lakše snalaženje u nekoj situaciji

NAUDIT-naškoditi nekome djelom  ili propustom

NAVALICA-gužva,dugi redovi u čekanju

NAVARTAK;NAVARCI-lozni cijep

NAVARĆANJE-kalemljenje voćke,loze

NAVICEL-tijelo kalema za namatanje donjeg konca na šivaćem stroju

NAVIGAT-profesionalno ploviti na brodovima

NAVIGO, NAVIGOJE-profesionalno plovi

NAVIŠĆAT –navjestivati

NAVISTIT-upozoriti,dati na znanje

NAVISIT-pristaviti na vatru sud sa vodom ili hranom za kuhanje  

NAVORNUT-nakalemiti; NAVORNULO SE JE NA MENE-uhvatilo se je mene pa ne popušta (neka boljka,problemi..)

NAVOŠĆIT-namazati voskom

NAVRAŠĆIT SE, NAVRAŠĆENO-dobiti bore, namreškati se, izgubiti glatkost (npr.koža)

NAZIRE SE-na vidiku je(ali jedva se vidi)

NAZAZIRAT SE-viriti, pokušavati nešto viditi

NAŽET (SE)-uložiti dodatni napor; NAŽET, NAŽIMAT/nešto/-dodatnim pritiskom nešto iscjediti(npr.čir)

NAŽIMAT SE-naprezati se

NAZODNJU-na kraju /po redosljedu/

NAŽUJAT-nažuljati

NA ŽUNTU-ob.mesarski dodatak škart mesa

NE BUL TI ZLA-nebilo ti zla

NE ČINI SE ZNON-pravi se kao da nije upoznat sa nečim

NEDOHODNI-oni koji rijetko dolaze u posjete

NEDOHODNjI GOST- osoba koja rijetko dolazi u posjete

NEDOHODEĆ-nadomak/npr.kuće/

NEHOJAN-nehajan

NEHOTEĆ-nehotice

NEKAPITAN-onaj koji ne razumije ili namjerno ne uvažava dobronamjerne savjete

NEKCIJA-injekcija

NEKUNTENAT-osoba umno i tjelesno zaostala u razvoju a znači i ”ne biti zadovoljan, oduševljen nečim “; OKUNTENTO BI SE/sa nečim,nekim/ znači “bio bi sretan,zadovoljan” sa time

NELAGODAN-slabe tjelesne konstrukcije,nije za teži posao

NEPACJENAT-nema strpljenja

NEPREZOČAN-prezičan preko svake mjere (pogledati pod „prezočan“)

NEPUT, NEPUTA-nećak, nećakinja

NERAT-ronit

NERVOŠĆINA, NERVOŽITOD-nervoza

NETO-čistina,ravnica; NA NETEMU-na čistini

NEVAJA-nevalja, NEVAJATNO-neispravno

NEVERA-naglo, nečekivano, veliko nevrijeme

NEVISTA-nevjesta             

NEVOJA-nevolja, siromašna ili fizički slaba osoba

NI ĆUHA NI PUHA-ni daška vjetra

NI MI ISPROBILO-nije mi izašlo na dobro

NIČIHOVO-ničije; NIČIHOVU-ničiju

NIKAD NISON-nikada nisam

NIKAD SAN-nekada sam

NIKI TER NIKI-neki tamo bez veze

NIKI_neki; NIKI DON-neki dan

NIKOR-nitko

NIKOR-„nitkov“ kao karakterna osobina

NIKUD-nigdje ali i negdje,gdjegod

NIKUD TAMO-negdje tamo

NIMO-mimo

NINDIR-nigdje

NINDAR-nikada

NISON, NIS, NI,-nisam, nisi, nije

NISTARMO-prema dole;

NISTARMICA-nizbrdica

NIZA-niz (npr. niz stepenice)

NIZBARDICA-nizbrdica     

NIŽJE-niže                  

NOĆ-naći;

NOŠA /NOŠLA/JE-našao/pronašla/ je

NOČ-našto

NOĆNJOK-nadničar na duži period koji i obitava u domaćinstvu za koje radi

NOJD, NOJDI-nađi

NOJPRI-najprije

NOLIŽA-plaćena ležarina za robu

NOS-nas; NON-nama; NAN-nam

NONA-baka; BIŽ NONA-prabaka

NONKLI; NONCI –niti (pr. nonkli jedon-niti jedan)

NOPAKO-naopako, sa krive strane;;

NOPRAVO- pravilno, sa prave strane; IZNAPAK-naopačke

NOSAK-na vrču/vrčiću izljev za tekućinu

NOSE-nazad; PUD NOSE-unazad

NOSE GUZICON-natraške

NOSOD, NASODIT-nasad(npr.loze),nasaditi

NOŠTROMO-zapovjednik palube

NOTAT-zapisati

NOTAT SE-predbilježiti se, zapisati se

NOVEN-početnik i bez iskustva

NOVITOD-novost

NOŽICE-škare,

NOŽICE OD RIZA-škare za rezidbu  loze 

NUDI – izgovor sa dugim! “u“ a u značenju „ono što se nudi“ 

                

                            

 

                                      

 

                                      O

 

OBADAT; NE OBADAT-obraćati; ne obraćati pažnju na nekoga, nečije riječi, molbe, savjete… 

OBAHODIT-obailaziti,češće posjećivati

OBAIGRAT-obići nešto razgledajući

OBAIGROVAT-strpljivo i uporno nagovarati

OBAIGLAT-opšiti iglom

OBANDUNAT-izolirati, odbaciti nekoga iz društva

OBID-objed,ručak; OBIDVAT-ručati

OBILIT BOR-skinuti koru sa oborenog bora

OBILIT-obojiti  gašenim vapnom

OBLEDINIT-pasti iz visoka na tlo/na ledinu/

OBILAŠĆINA-imati svega obilato

OBLIGACIJUN-osjećaj obaveze uzvraćanja za učinjenu uslugu; BIT OBLIGON-biti zahvalan za učinjeno uz osjećaj obaveze uzvraćanja; PODOBLIGAT SE-obavezati se napraviti uslugu nekome

OBILITOD-zahvalnost

OBOĆ-obići;

OBOJCI-široke trake od čvrstog platna kojima se je prije ere opanaka i cipela omatalo noge da se ne hoda bosu

OBOJDI-obiđi,zaobiđi

OBOJ-uzvik u značenju "jao"

OBOJKAT- jaukati

OBOLIT-oboriti

OBORJAT-nehotice srušiti na tlo nekoga,nešto

OBORJAT SE-pasti nehotice

OBRIZAT –obrezati

OBROZ-obraz
OBROŠČIĆ-obrazić (ob. dječji)

OBRUŽIT-ocrniti riječima nekoga ili nešto

OBUC-zap.”obuci”

OBUKOVAT-oblačiti

OĆEHNUT-živnuti ( kada se oporaviš od bolesti,slabosti)

OČEHUTANO-oštećeno,pokidano po rubovima

OČEPARJAT-ogrebati kanđama,noktima,

OĆETA-željezni prsten pričvršćen na zid, brod i sl. a služi za privezivanje konopa

OCIDIT SE-smršaviti: POMOĆ SE-nadebljati se

OĆOLA GA VE-uzvik upozorenja, prijetnje

OĆOLI-naočale, OĆORAVIT-oslijepiti

OČORNIT-ocrniti

ODADNIT-otvoriti bačvu skidanjem jednog dna

ODALEC,ODLE-odavde

ODALEČIT SE- udaljiti se; također i udaljiti se od nekog u smislu komunikacije, druženja

ODAT SE-udati se

ODBATIT-odbaciti,odbiti(se)

ODDIT-otkačiti zakačeno, (ZADIT_zakačiti), ODDI SE JE-otkačio se je

ODE-ovdje

ODIMIT-udariti nekog ljutito

ODMOLAT (SE)-odvezati (se)

ODOVAT(OD DOVAT)-odjekivati

ODOZGORAC-odozgo

ODPAST,ODPAŠIVAT-oploditi,oplođavati ženku neke životinje

ODPUT-iz prepune posude nekim lončićem (ili sl.) izvaditi malo tekućine

ODROBIT-odraditi /radom vratiti/ dug

ODSLE-od sada

OFICIJ-molitvenik koji svećenik koristi prilikom služenja vjerskog obreda

OFREŽAT- ogrebati oštrim predmetom tako da ostane vidljiv trag,ožiljak

OGARGANJAT /SE/-ogrebati/se/

OGLAV-ular

OGORNUT, OGORNUT SE-ogr nuti,prekriti,prekriti se

OGOVORAT-ogovarati

OGRADA, OGRADICA-ograđeni komadić zemlje

OGRANČAT–ogrebati kanđama,noktima,granjem

OGRATAT-ostrugati

OGRIB-komad lima/ ob.od stare žlice/a služi za čišćenje zemlje sa motike

OGRIBANJE-okopavanje uz sam trs vinove loze

OGRIZINA-ostatak“kića”/pogledati pod KIĆE/nakon što stoka pojede lišće

OHAŠTRIT-podrezati, ošišati bilo kako bez obzira na izgled i pravila zanata (kosu, loze, masline…)

OHLIPAJ-iznenadni,kratki a obilni pljusak kiše

OHLODIT-ohladiti,udariti nekome pljusku

OHVONO, OHVALO SE JE-izlizano, nagrizeno (ob.po rubovima) od upotrebe

OKAŽIJUN-nenadano ukazana prilika/prigoda/

OKRENULA JE ROSA-nestalo je rose(isušilo je sunce)

OKIĆE-žaruljica džepne lampe

OKORNO, OKORO-kruto, nesavitljivo

OKUNTENTAT SE-naći se zadovoljan nečim

OKURIJE  MI-odgovara mi ,paše mi

OKUŽAT-odati /tajnu/

OKUŽOJ MI-odaj mi

OLDOJE, ODDOJE-odzvanja, odjekuje

OMARDUVAT-očito pokazivati nezadovoljstvo kada se nešto primjeti , sasluša

OMIRAT-uzimati mjeru,namjeravati

OMIRIT-uzeti mjeru

OMLADAK,OMLOTKI-mladica,mladice stabala

OMOSTIT-obojiti tkaninu/ili vunu/ kuhanjem u rastvoru boje za tkaninu

OMUHIJE SE-pokretima tjera muhe( ob.živina mahanjem repom)

OMUZIVAT,OMUST-čučati nešto sočno,počučati

ONDLEC-od onuda

ONDRE-Andrija, ONDRA-Andrica, Andrijana

ONUJE-malo dalje, bliže suprotnoj strani

ONŽULICE-male okaste spojnice na rublju

ONjI TANTO-svaku malo

ONTE-Ante, ONTA Antica

OPAHNUT (SE) –nehotičnim  zamahom nečega ovlaš udariti se , npr. zamahom grane, ruke

OPALETAT-ljutito udariti nogom nekoga

OPARIT SE-opeći se vrelom vodom

OPARENE MASLINE-crne,zdrave ali ne prevelike masline(jer su gorče) prokuhati 2-3 min u kipućoj vodi u koju je na oko 3 l dodana manja šaka soli  dok voda ne pocrni .Tako oparene masline se uspu u cjedilo.Kad oteče sva voda pospu se sa malo soli,protresu da sol dođe na sve masline te se poslože u jednom sloju na veći pladanj ili sl. da se osuše.

OPARTIT SE-natovarit se teretom

OPASARAT SE-zaprljati se čađom, uljem, bojom

OPASARON-zaprljan teško skidajućon bojom

OPĆENO-zemljište u državnom vlasništvu

OPINIJUN-mišljenje,shvaćanje problema:NE GRE MI U OPINIJUN-ne mogu to logički shvatiti

OPITURAT-obojit kuću,namještaj,prozore…

OPOLITO-mošt sa dosta tekućine

OPOSE,NAPOSE-zasebno

OPOŠTENIT SE-korektno odvratiti za učinjenu uslugu

OPRAVIT /nešto/-učiniti neku nepodopštinu

OPREDAT-povlačiti se pred  nečijim nasrtajima

OPUJAT- obično u sportu dobiti i uzeti nešto kao nagradu, ali znači i oteti, ukrasti, počistiti

OPULI JE NOS-uvrijeđen “objesio je nos”

OPUSTOLIT-postati pusto,bez ljudi

OPUZEN-olinjao,otpale mu dlake

ORCAT-pokušavati”glavom kroz zid”;NE ORCOJ-nemoj se mučiti kad vidiš da nemožeš;IZORCAT-uz trud jedva (ali ipak) istrajati do kraja

ORDENjI-alat ,oprema

ORDIN-klesanjem ukrašen, izbočeni kameni rub na svakoj etaži kampanela u Varbanju 

ORMANO JE-sve je pripremljeno za početak posla; ALOT JE NA ORMU-alat je pripremljen

ORMAT- organizirati ; ARMIVAT SE-pripremati se za početak nekog posla, za odlazak na put i sl.

; STAVIT NA ORMU-pripremiti nešto što će zatrebati da je na dohvat ruke (npr. kišobran pred najavu kiše) ;RAZORMAT-prekinuti pripreme, rastaviti nešto tako da nije u funkciji

ORMARUN-ormar za odjeću

ORTI-pribor(ob.ribarski pribor kao mreže,vrše…)

OSEKNUT SE- izbaciti izlučevinu iz nosa

OŠERVAT-pogledati,”baciti pogled”

OSIB-Josip

OSIDIT-osijediti

OSINAC-osinjak

OŠIT-pregrada između prostorija u kući(ob.drvena)

;PRIOŠITIT,PRIŠITIT-napraviti pregrade u kući

OSLE- od sada

OSLIŠAT SE – osluškivatiOSLODIT SE-osjetiti zadovoljstvo učinjenim, doživljenim

OSMOLIT-uprljati smolom

OŠPIDOL-bolnica

OŠTAFILAT- ukoriti, kazati oštrim i direktnim riječima nekome ono“ što ga pripada „

OŠTARJE-alati sa sječivom/sjekira,nož…../

OSTAT NOSE-zaostati; OSTAT NOSE KORTIMA-zaostati tj.ne biti više u toku događaja,   ne biti u trendu

OSTINUT-ohladiti se,promrznuti

OŠTRAPAT/nekoga/-oštrim riječima reći nekome “ono što ga pripada”

OŠTRICA-vrsta bagrema

OTROKE(npr. On)-a kamoli ( On)

OŠTROKONĐA-ženska osoba ošrta/i “prljava/ jezika

OŠUŠOLIT, OŠUŠOLIT SE-ošišati se na veoma kratko

OTALEC, OTALE, OTLE-odatle

OTART MASLINE-preraditi masline

OTART-obrisati

OTAVINA-vonj vlage

OTEČ-oteklina

OTKLOPIT-otključati;OTKLOPAT-otključavati

OTKLOPJENO-otključano

OTO ME-evo me,idem;OTO ME,NA-evo me odmah

OTPIVAT MISU-pomagati u izvođenju liturgije/ministrirati/

OTRESIVAT-stresati, skakanjem,trešenjem stresati nešto(sa sebe,stabla ili sl.)

OTRESINA-momčina, otresiti stameni momak

OTRIBIT-otrijebiti

OTRIBINA-ostatak nakon “TRIBJENJA” tj.odvajanja jestivog od nejestivog dijela stabljike a koji se baca ili kuhan daje stoci za hranu OTRONČINE-otrcana, iznošena odjeća, obuća

OTRUPIT-od dugotrajnog sjedenja i ljenčarenja postati nepokretan kao trupac(trup)

OTUJE-dalje; STAN OTUJE-udalji se

OVA MARIJA-zvon koji ujutro i navečer u 6 sati označava početak i kraj dana

OVOŠKI-ovoliki

OVUJE-bliže; DOJDI OVUJE-dođi bliže

OZA, OPOD-proći iza, ispod nečega

OZDOLE; OZDOLAC-odozdo

OŽET-iscijediti izažimanjem

OŽETO-okraćeno odijelo,hrana bez začina

OZIRAT SE-nadati se nekome, nečijoj pomoći

OZGORAC; OZGORE-odozgo

OZUBIT SE-figurativno»pokazati zube», oduprijeti se i ne pokazati strah

 

                                 P

 

PAČAT SE-miješati se (uglavnom nepozvan)u poslove, razgovore; NE PAČOJ SE-ne miješaj se

PAČENKO-dapače

PACIJENCIJA-strpljenje

PACJENTAT-biti strpljiv u podnošenju boli,nepravde...

PACIJENAT-strpljiv

PAĆUGAT-nešto neodređeno raditi,premještati…

PAĆUGE-razni predmeti; IMAN PUNO PAĆUGIH-imam dosta stvari(torbi) sa sobom(npr.za na put)

PAHAJ-pramen(ob. kose), djelić granatog  tijela stabla

PAHO-osjeća se zadah/npr.iz usta, iz odvodne cijevi../

PAJAK-veća drvena žlica, kuhača

PAJČINE-ostatak nakon prerade maslina

PAJIZ-grad, lokalni naziv za Stari Grad

PAJZANI-mještani Staroga Grada

PAJKA-sjemenka

PAJETE-viseći bokobrani na oplati broda ili na obali  uz koju brod pristaje

PAJOLE-pomične daske koje služe kao gazište/pod/ na dnu manjeg čamca

PAJZANI/NIN/, PAJZONKA-građani Staroga Grada /Starograjani, PAJZONSKI/KO/Starogrojski/-Stari gradsko

PAKLINA-vrst smole slična bitumenu a zove se i pakal i koristila se je za zaptivanje rupa na oplati drvenih brodova

PAKOL-pakao

PAKPAPIR-papir za omatanje paketa

PALAMUDIT-„filozofirati“, „prodavati pamet“

PALETA-lopata za smeće/umanj. PALETICA/

PALETA-lopata za ubacivanje kruha u peć

PALETAT, PALETONJE -trčanje na konjima, kada konj sam potrči kaže se  USPALETO SE
PALETO-živina (konj npr.) trči galopom

PALETAT USPOSKOČICE-veoma žestoko galopirati

PALICA-ravna tanka šiba

PALIJUNSKA (PAŠIJUNSKA) JUGA-dugotrajno jugo bez kiše u ranu jesen

PALIŽAT-rasuti materijal premještati sa jednog mjesta na drugo; PRIPOPALIŽAT-premjestiti

PALOC-palača

PANCAT-trčati poskakujući; ODPANCAT-pobjeći na brzinu»u skokovima»ne gledajući kuda se trči

PANINBROD-kruh preliven toplom juhom od mesa

PANIŽEL-prvi madir do kolumbe

PANODA- stari kruh isječen na manje tanke kriške poliven vrućom vodom uz dodatak soli,luka i maslinovog ulja

PANTAGANA-veliki miš 

PANTOMINA-čudni,nesvakodnevni, interesantni događaj(doživljaj)

PANJOKA-pečeni kruh  okrugla oblika(ob.domaći) 

PAPAGALO-papiga

PAPATAŽOTI-vrst sitnih komaraca

PAPICA-lagana hrana

PAPI-nutkanje djeco za jelo,

PAPIT-jesti

PAPOR-papar

PAPREZONJE -osjećaj prženja u ustima / od žestoke hrane,pepermint bombona,alkohola i sl/  

PARANAK-sustav za dizanje tereta sa koloturnicima

PARANGOL-ribarski alat sa udicama nanizanim na dugačak jači tanji kanap ,sinonim za zamršenu situaciju

PARAPET-ogradni zid oko terase

PARAT, PAROVAT-gurnuti,gurati;

PAROJ SE-odgurni se

PARČIGUZAC-sitni dosadni mravi koji gmižeći po koži bockaju, odmilja naziv za simpatičnu i veselu djecu koja nikad nemaju mira

PARDOVOJIT SE-verbalno se izživljavati

;ISPARDOVOJIT SE-izživiti se na nekome govorenjem, ne birajući riječi

PARENTE-rode(vokativ od rod),znači i prijatelj

PARI DA JE…-rekao bi (po izgledu) da je…

PARI/kao/-izgleda kao;

PARI MI SE-izgleda mi  

PARIN-izgledam

PARIN OČI- odmaram oči uživajući sa čežnjom gledati ljepotu

PARIĆAT-pripremiti,

PARIĆOVAT-pripremati

PARIT-peći uz svrab, žariti, polijevat nešto vrućom vodom, disati paru;

PARINA- kopriva

PAR LA FENTA-reda radi

PARŠI- pada snijeg

PARŠUT-pršut

PARTENCA-odlazak;

PARTIVAT-odlaziti;

PARTIDA-utakmica, igra dva takmaca

PARTIT,PARĆENjE-tovariti, tovarenje živine;

PARTILIŠTE-mala čistina u polju pogodna za tovarenje živine;

NAPARTIT-natovariti živinu;

NAPARĆENO-natovareno; RASPARTIT-rastovariti živinu ; ZAPARTIT-konopcima privezati teret;

PRIPOPARTIT-skinuti loše vezani teret sa živine i ponovno ga natovariti uz bolje vezivanje,

PARTIZON-“partizan” u nominativu jednine

PARVI-prvi

PARVIDON-ponedjeljak,

PARVOK-prvak 

PARŽUN-zatvor ili pritvor

PARŽUNJERA-vijak sa navojem na obe strane koji se jednom stranom uvije u tvrdi blok ili bazu a maticom na suprotnoj strani se steže element kroz koji taj vijak prolazi

PASIĆ, PASETINA- psić,veliki pas; PASA-genitiv od "pas"; SA PASON-instrumental od "pas"

PASA/PASOJ/-prođi, PASOŠ-prođeš; PASAT-proći PASONO-prođeno, prošlo;

PASALO JE-prošlo je

PASALO MI JE PRIKO GLOVE-zaboravio sam

PASAJUĆ-prolazeći

PAŠAJICA- vijak sa navojem na obe strane koji prolazi kroz dijelove koje spaja a steže ih maticama na krajevima vijka

PAŠAMIN-balkonska ograda u obliku rukohvata

PAŠAPORT-putovnica

PASARETA-bezalkoholno gazirano piće obojano umjetnom bojom

PAŠIJUNSKA (PALIJUNSKA) JUGA-dugotrajno jugo bez kiše u ranu jesen

PASKETARIJE-slastice poput suhih kolačića,slanih štapića...

PASKETAT-u dokolici  jesti “ pasketarije “

PAŠ-mjera za dužinu od vrha jedne do vrha druge raširene ruke

PAŠOJ-putovanje do odredišta; TROŠAK PAŠAJA-putni troškovi

PAŠT-tipizirani obrok, svakodnevno jelo

PAŠTA- vlažna gusta smjesa

PAŠTAŠUTA- tjestenina kuhana u suho

PAŠTA-kolač sa kremom

PAŠTICERIJA-slastičarna

PAŠTICER-slastičar;

PAŠTOZO-gnjecavo

PAST-napasati;

PAST-pasti

PAŠTROĆ-alkemičarski proizvod (npr. vino)

PAŠTUN-određena količina ručno pripremljene betonske smjese

PASURA, PASURICA-tava, tavica

PATA-neriješeno, dugovi obostrano namireni

PATAKUNI-novčanice( veće vrijednosti)

PATENT-patentni zatvarač

PATINA-krema za cipele

PATINAT-namazati cipele kremom

PATULE-ožiljak od cijepljenja protiv velikih boginja

PAURA-strah

PAVAK-pauk

PAVER-fitilj na svijeći, lampi uljanici…

PAVER-pramen kose

PAZOR-tržnica na otvorenome,sajmište,

PAZORIT-kupiti na tržnici, na sajmu

PEČA-krpa; PEČETINE-krpetine; PEČA MRIŽ-manja ribarska mreža kao cjelina sa plutom ,olovima i konopima; PEČICA SIRA-manji kolut sira

PEČIT SE-praviti grimase i sl. kao plaženje jezika

; NAPEČIT SE-isplaziti jezik,; RASPEČIT – silom nehotice ili namjerno rastaviti/rasklopiti/, deformirati nešto,npr:od pada silom se opasno rastave (RASPEČIDU) noge,od nabijenosti robom “raspeči” se ormar,od težine ili silom ruku “raspeči” se npr. stolica..; ISPEČENO-deformirano

PECETA-ukrasna marama koju su muškarci vezivali oko vrata kao mašnu na košulju bez okovratnika,od platna napravljena imitacija dijela košulje sa kragnom koja se je stavljala ispod odijela da bi izgledalo da se nosi kompletna i prava košulja-kularina

PECET-općenito ukras koji se je stavljao na odijelo

PEDONT-stolarsko dlijetlo za kopanje rupa

PEGULA-nezgoda, PEGULON-koga prate nezgode

PEKA-glinena posuda koja se pokrije žeravicom a ispod koje se peče jelo

PEKJAT-raditi sitne usputne poslove koji usporavaju trenutni ozbiljni posao ; PEKJANIJA-sitni poslovo koji oduzimaju dosta vremena; PEKJAV-radi mlitavo(sporo) baveći se svime osim trenutno bitnim poslom

;ISPEKJAT SE-baveći se sitnicama jedva uspjeti /uz kašnjenje/nešto napraviti,negdje otići

PEK-pekar

PELA-ćela, na kratko ošišana kosa

;NA PELU-frizura na”četku“

PELAV-ćelav

PELICA-krzneni ovratnik na kaputu

PELCOVANJE-cijepljenje

PELCOVAN-cijepljen

PELUŠĆE-suhe borove iglice

PENDI-ističe se, dobro je uočljivo. Npr neki detalj na odjeći, na tijelu, na kući. Ponekad namjerno postavljeno da se detalj ističe a ponekad i slučajno.

PENSAT;  PENSONJE-razmišljati, razmišljanje; DOPENSAT-disjetiti se; PROPENSAT-promisliti

PENSIRI- brige

PENA-kazna koja se plaća za neizvršavanje dogovorenih komunalnih i crkvenih obaveza

PENTA-naziv za sve vrste vanbrodskih motora

PENULA-tanki drveni klinić

PEPAVO-posao koji se obavlja sporo uz strpljenje

PEPE, PEPICE-naziv od milja za dječje cipelice

PERGUL-konstrukcija za penjanje biljki penjačica koje ljeti stvaraju hladovinu

PERIKUL-mogućnost da se radeći nešto desi nezgoda; PERIKULOZO-opasna radnja, sa velikom mogućnošću da nešto pođe po zlu  NI PERIKUL; nema bojazni da će se nešto desiti;

PERIKULOZ – podložan nezgodama

PERINA- starinski jorgan punjen perjem

PERKE-jer

PERLA-biser

PERŠONA-osoba

PERUN-viljuška 

PERUNIĆ-viljuška za kolače

PEŠKARIJA-ribarnica:

PEŠKARUŠA-prodavačica ribe ali uglavnom se koristi u značenju “lajavica“

PEŠKAT-dići , otuđiti, u igri karata predići kartu, izvući ribu iz vode

PEŠKA-gomila, stog iz kojeg se nešto prediže, uzima

PEŠKARIJA-ribarnica

PEŠKAFONDO-olovna imitacija ribice sa pričvršćenim snopom udica poredanih u krug na mjestu glave ribice a služi kao varalica za lov liganja

PEŠKERA-mali ribnjak koji ima vodeni kontakt sa morem a služi  za čuvanje žive jestive ribe

PEŠNJA-usna

PEŠTAT-gnječiti;ISPEŠTAT-izgnječiti:

PETAT-zalijepiti(doslovno i figurativno), postaviti

PETOVAT SE-priljubljivati, lijepiti se uz nešto, nekog; PRIPETAT SE- nepozvan se priključiti društvu ; PRILEPETAT-priljepiti pljusku

PETEGULA-onaj koji gleda  tuđe brige, probleme a u svrhu prepričavanja, ogovaranja
PETEGULAT-gubiti vrijeme pričajući, radeći trenutno nebitne poslove

PETENIN-češalj sa malo rijeđim zubima i ukrasnom anatomskom drškom

PETOPARSKA-pljuska

PETROMAS-ribarska svjetiljka na plin stvoren zagrijavanjem stlačenog  petroleja

PETRORA-kamenolom, obično naziv za poziciju gdje se vade kamene ploče bašetine a ne klasični kamenolom

PETROVAČA, PETROVKINJA-vrst ranih smokava koje zriju za sv. Petra (29.06) 

PETRUSIMUL-peršin

PIC-tijesni dodir vrškom((ob.balota); PICAT-postaviti,baciti nešto da se tik dodiruje; PICI-ovlaš se dodiruje; ĆAPAT PO PICIKU-okrznuti, ovlaš udariti

PICAFERAJ-gradski službenik koji je bio zadužen za paljenje plinskih ferala po gradskim ulicama

PICOKARA-poljski mak

PIĆONICA-glinena posuda iz koje se pije

PIJUN-pion,pješak u šahu

PIKAMER-veliki okrugli šiljati probijač kamena(ob. na strojevima ili za ručno udaranje batom)

PIKAT-lagano zavariti komade željeza tek toliko da se spriječi njihovo pomicanje

PIKET-oznaka na tlu kod premjeravanja zemljišta a obično se izvodi ubadanjem drvenih kolaca

PIKETAT-iskolčitizemljište,

Kolcima /piketima/ označiti izmjereno na zemljištu

PIKETABAN- vješalica na stalku u obliku stupa

PIKETABARE-garderoba sa vješalicama

PILAŠTAR-nosivi stup

PINA-pjena

PINEL,PINELIĆ-bojadiserska četka,slikarski kist

PINELAT-premazati nekom otopinom

PINKA-sjemenka

PINKU-malo; PINKICU-samo malo, malčicu

PINJATA-glineni  vrč sa dvije ili tri ručke i noskom za izljevanje

PIPA-lula, PIPA-na kotlu za rakiju posuda u obliku lule za stavljanje mjerila za alcohol

PIPLIĆ-pilić,pile

PIPLICA-mlada koka

PIRIJA, PIRIJICA-lijevak

PIRLIT-buljiti, upadljivo gledati

PIR-svadbeno veselje sa obilnim jelom

PIŠIKONT-morski pas

PIŠTUN-klip od stroja

PITA MI ŽIVOT… - osjećam potrebu za…

PITAT- sl. kao “zalogat”(ob.za djecu)-nutkati hranom uz ručno hranjenje žlicom ili sl.

PITER-glineni lonac za cvijeće

PITOMI BOR-pinija, raste uglavnom u predjelima otoka iznad 400 m

PITUR -moler

PITUROVAT-bojati 

PIZ-teret,uteg za vagu;

PIZO/10kg/-teži/10kg/; PIZO MI-teško mi je(u smislu tereta a ne obaveze)

PIŽOLET-popodnevni odmor uz kratko spavanje

PJACA- trg

PJACETA-mali trg

PJACETICA-sasvim mali otvoreni a zgradama omeđeni prostor

PJANČINA-pijanac, PJON-pijan,

PJANO-pijano

PJANO-pianino, klavir

PJANTAREL, KUĆA NA PJANTAREL-prizemna kuća sa dvostranim krovom

PJAT,PJATIĆ,-tanjur

PJATIN,PJATINIĆ-tanjurić za kolače,pošalica

PJATINELICA-plitka posudica(ob. za salatu), plitica

PJATONCA-spremljena hrana

PJAŽI-prija

PJEGE-nabori, neizravnana površina tankog materijala(papir,koža,tkanina);

PJEGAT-izravnati nabore; ISPJEGONO-izravnate površine

PJETA-šivanjem namjerno napravljen nabor na odjeći/haljina,hlače.../

PJOVER-površina po kojoj se slijeva kišnica u oluk ili direktno u spremište za kišnicu (gustirnu)

PJUFIN-dobro raspoloženje uz volju za igru,obično kod djece

PJUMBA, PJUMBAT-plomba, plombirati

PJUMBIN-zidarski visak

PJUNA-pljuvačka;

PJUNUT-pljunuti

PLAKETICA-komad tankog lima koji pričvršćen čavlićima nešto zatvara ili pridržava/čep na bačvi/

PLAME-dio otoka Hvara od Poljica do Sućurja (Zastražišće, Gdinj, Bogomolje) 

PLOMJANI, PLAMUSI-stanovnici  Plama;

PLANDI -gori velikim plamenom

PLANDELISKA-gori vatra zu pucketanje

PLANDELISKONJE-gorenje jakim plamenom uz pucketanje vatre

PLANJA, PLANJAT-blanja, blanjati

PLAŠĆICE-veoma tanki,plosnati komadići koji otpadaju s nečega, npr,komadići suhe boje, komadići drva kod pilanja motornom pilom…

PLAVURITA-upala omotača oko pluća (porebrice)

PLEH-lim

PLESKA-pljuska; PLESNUT (PLEFNUT)-dati pljusku

PLESKAT-pljeskati

PLESKASTO-spljoštenoo; POPLESKAT-udariti  nešto/ širinom dlana/ ali ne tako da se skroz spljošti;

PRIPLESKAT-udarcima spljoštiti

PLESNA-tabani

PLIJE-pliva

PLIVADURA-povodanj,velike oborinske vode na tlu koje na nizbrdici  ruju puteve

PLOJBA-jaka kiša tako da sve pliva od velike količine oborinske vode na tlu

PJONAC, PJANČINA-pijanac

PLOTIT BULETU-figurativno "platiti račun" za učinjenu štetu,zlo; PLOT-zap.plati ; PLOTIT-platiti

POBUK-drveni štap na čijem završetku je okrugli širi dio koji se je "udaralo" u more kako bi se plašilo ribu i tjeralo je prema mreži u moru

POBABIT-pomoći pri porođaju(obaviti posao "babice")

POBARCAT-podrezati brkove,podšišati travu

POBORAMICE-pogledati "BORAMI"

POCIVKAT-popiti sa užitkom; OCIVKAT-popiti sa užitkom do kraja/boce,čaše../

POĆ  NA INKANAT-propasti financijski

POĆ NA KVASINU-malo"skrenuti" pameću

POĆ NA PLOČU-pomoć pri nalijevanju betonske ploče

POĆ NA ŽALOVANJE- žalovati se rodbini umrloga

POĆ ZA TIN ili ĆAPAT  SE TEGA-poći za time ili uhvatiti se toga posla

POĆU ĆA-otići ću,

PODANAK-sloj nečega u posudi pri samom dnu posude:NA PODONKU-pri samom dnu

PODBULAT-udarcem odići od tla

PODIŠOJ- podigni

POD LOŽU-natkriti otvoreni dio u prizemlju doma"MATIJA IVANIĆ"

PODAŠIT SE- dobro se opskrbiti,pripremiti

PODAŠIT-dodatno dobro učvrstiti podlaganjem

PODBUHLO-podtečeno(ob.oči);PODBUTOLJEN-onaj koji ima podtečene oči,podočnjake

PODDIT(nogu)-podapeti(nogu)

PODERČINE-iznošena, poderana odjeća

PODFINA-remen od sedla koji stoji ispod repa

PODIŠAT-podignuti

PODKLADA-jastuk ispod sedla

PODLOKAT-potkopati vodenom bujicom,

PODLOKANO-potkopano(npr. zid) vodenom bujicom

PODLOŽIT-poduprijeti,podmetnuti

PODOBLIGAT SE-obavezati se

PODPRIT-poduprijeti

PODPIRAČA-drvena gredica za za prikovanom manjom daskom na vrhu a služi za podupiranje natovarene strane sedla dok se druga tovari

PODŠIT-opraviti ob. cipele

PODUPLAT-udvostručiti

PODUŠIT-prigušiti, silom oboriti ispod sebe

PODUŠIVAT- silom nekome glavu zaranjati u vodu

POFRIGAT-ispržiti na ulju

POGAČE-drvene polukružne ploče koje se stavljaju navrh mošta, u preši za vino

POGANAC- bolne ozebline na prstima

POGILIT-poškakljati

POGREBENIČIT-dužu granu, izboj, saviti i dio prekriti zemljom tako da na mjestu prekrivanja pusti nove žile

POGUBA-pogubno

POGUCAT-progutati

POHMAĆAT-halapljivo pojesti

POJAT-povući se pred opasnošću, silom

POJALI SU-povukli su se

POJILO-mjesto za napajanje stoke

POJ-pođi;

POJ  ĆA-otiđi

POK-pa

POKAŠNJEĆ-malo zakasniti

POKOTUŠIT SE -”pokriti se po ušima”i šutjeti

POKRIVIĆ-mali poklopac,POKRIV-poklopac

PO KANTUNIMA-po uglovima,u zapećku

POKANTUVAT-pjevušiti

POKAŠNJEĆ-kasnije nego je uobičajeno

PO KRAJIMA-po rubovima/polja/

POKUĆERA-osoba koja voli “pokućerat”

POKUĆERAT-obilaziti po kućama radi “ćakule”

POKUNJENO-zgobljen prignute glave

POKUNJIT SE- ostati posramljen bez riječi

POL-stup dalekovoda, telefonski stup, stup za formiranje nasada loze, betonski ili drveni

POLI-množina; 

POLIH-genitiv od gornje riječi “poli“

POL-pola , polovica

POLICJOT-policajac

POLITAK-grožđe koje je nehotice zaostalo na lozama nakon berbe

POLIVONjE-prskanje loze, maslina…

POL NOĆA-ponoć;

PO POL NOĆA-poslije ponoći

POLTRONA-fotelja

POLOG-jaje ili kamen u obliku jaja položen u gnijezdo  kokoši kao oznaka mjesta za leženje jaja

POLTRONA-fotelja

POMAZAT SVE SA PJATA-pojesti sa tanjura sve do posljednje trunke jela i još kruhom pobrisati tanjur

POMIĆE SE, JOŠ SE POMIĆE -još se može, tu i tamo naći poneki npr.  određeni predmet koji se kao nepotreban ne baca nego prebacuje iz mjesta na mjesto u npr. kući

POMIDORA-paradajz

POMINE-prođe,mine (ob.bol)

PONARA, PONARICA-kvadratno ili pravokutno udubljenje u zidu, služi i kao ormarić sa vratima /ali ponara je i mali otvor u zidu/

PONISTRA, PONISTRICA-prozor, prozorčić

PON-kaput od debelog grubog sukna

PONĆENJE-pamćenje

PONTIT-pamtiti;

POPAK-papak

POPEĆAK-štap za potpirivanje vatre na ognjištu

POPLATI- đonovi cipela ali i tabani

PO PRASAČKU-odraditi nešto bilo kako,zabrljati

POPRUG-kolan,kaiš za pritezanje sedla

POPULAT-skroz popuniti određenu površinu

POPUT-isput «kocu» sa moštom sve do dna

POPUTINA-novac, hrana ili druge potrebštine uzete za korištenje tijekom putovanja

POPUZNUT-okliznuti se;

PORAKASAT-okrpiti/cipele,lonac…/

PORAT-kidati tkaninu,papir; RASPORAT-poderati na jednom mjestu,nehotice ili hotimice poderati tkaninu; ISPORAT-iskidati, na više mjesta  poderati tkaninu (odjeću) a riječ

PORAT znači i “sigurna luka” ili utočište

POREBARNJAK-mali čep na vrhu ležeće bačve uz rub dna,služi kao ozraka za potpuno punjenje bačve

PORTAFOJ-veći novčanik sa pregradama za osobne dokumente

PORTAFRUT-stakleni stalak za držanje i nošenje voća,kolača,torti…

PORTANTIN -nosiljka/ob.za bolesnike/

PORTA-ulaz

PORTIT POKUNJENO-otići posramljen bez riječi

PORTIT-otići

PORTUN-ulazni hodnik u prizemlju  veće kuće

POŠĆER-poštar

POSEGUNDOVAT-uglavno neiskreno ali svijesno potvrđivati sugovorniku

POŠEMPIJAT-poluditi,pobudaliti

POSE-pseto; PASU-psu

POSES-pravo posjedovanja

POSPUGAT- posušiti spužvom, krpom; naivno povjerovati

POŠICA-epidemija  

POŠJI-pošalji

POŠKAJAT-staviti škaju ispod ploča od krova tako da se zatvore rupe

POŠKROPIT-poštrcati blagoslovljenom vodom praveći zamišljeni obris linija križa

POSLODIT-zasladiti; ZA POSLODIT-desert za zasladiti usta,slatke riječi ili poklon za  udobrovoljiti nekoga 

POSLUH-poslušnost

POŠODA-pribor za jelo

POSOL-posao; POSLI-poslovi; POĆ/nekome/NA POSOL-poslušati nekoga na zamolbu za sitan posao/otići u trgovinu,odnijeti obavijest…/

POSORKAT-ispiti srčući

POŠPALANGAT-okliznuti se

POSPAT-nakratko odspavati, ob. poslije ručka za dugih ljetnih dana.

POŠPETICA-manji zanatski posao(poslić)

POSPUGAT-spužvom posušiti,povjerovati  u neku izmišljotinu

POŠTA-pozicija pogodna za lov određene ribe

POSTEJA-krevet, POSTEJICA-krevetić

POSTEJA OD MATRIMONIJE-bračni krevet mladenaca

POSTEJA OD PERŠONE I PO-francuski krevet

POSTOLARIJA-postolarska radnja

POSTOLOR- postolar; POSTOL-cipela

POŠUJAT-na plitko motičicom obraditi zemlju, tek toliko da se prekine korjenje trave

POT (kratko o), POTIĆ -lonac, lončić. Pot obično ima dvije uhaste ručke a potić jednu. Pot služi za kuhanje a potić može poslužiti i za kuhanje ali češće kao posuda za piće

POT (sa dugim o)  - znoj;

POTAN-znojan; OD POTI-od znoja
POTIT SE-znojiti se; SPOTIT SE-oznojiti se

POTANCUVAT-poskakivati /u ritmu/

POTARKIŠ-iznenadna, neodložna,  potreba za trčanjem u WC zbog  proljeva

POTEGNUT-potegnuti

POTEGNUT SE-pokušaj udarca nekoga,nečega, s nečim; POTEGA GA/ME/ JE-udario ga je s nečim

POTEŠTOT-gradonačelnik

POTKLADA-deblji podmetač ispod sedla

POTLEHUŠICA- prizemna kućica

POTOLICA-prećutna ili direktna verbalna podrška za neke obično nedolične radnje ili poteze

POTREFIT-kada se događaji,putanje stvari i osoba slučajno podudare

POTUKOVAT-nabijati,ravnati laganim udarcima

POTULJEN-posramljen,pognute glave

POTVORIT-neosnovano optužiti /svaliti krivnju/

POVARĆ- opovrgnuti,promijeniti  vlastitu izjavu,običaj

POVERINAC- mlada osoba koja tek stasa i stiče iskustvo

POVODNJ-velike oborine

POVNJA- pažnja; VODIT POVNJU,IMAT POVNJU-s pažnjom se odnositi prema nekome,nečemu

POZA- nakon¸ POZA OBIDA-nakon ručka

PO ZANOTU- napraviti nešto stručno kako pravila zanata nalažu

POZEB-oštećenje biljaka od mraza;

POZEBLO JE-uništio je mraz(npr.lozu)

POŽRIT-prožderati

POŽERINA-žderonja

PRAJČEVINA-svinjetina

PRASAT/ZAPRASAT/-prljati, unerediti; ISPRASAT, PO PRASAČKU -obaviti neki posao loše  tako da ga treba popravljati ili nanovo raditi; POPRASAT- obaviti neki posao bilo kako, tek reda radi

PRASKALICA,PRASKANJE-prskalica/božićna/,sitne eksplozije od prskalica ili petardi

PRASKVA-breskva

PRASUN-pogrdno"prasac" za neurednu,prljavu osobu /npr. koja jede prljavih ruku/

PRATIKA-praksa,

PRATIK-uvježban, iskusan

PRAŠĆIT; PRAŠĆI ME-peče me npr. opeklina,ranica..

PRAŽIT-pržiti , POPRAŽIT-popržiti

PREĆAT-dirati,čeprkati, ;ISPREĆAT- isčeprkati; ZAPREĆAT -zaturiti u hrpi(stvari,zemlje..)

;NE PREĆ SE( u to)- ne petljaj se(u to)

PREDAT SE-od straha se stresti na svaki šum, pokret nečega, nekoga

PREDIKA-crkvena propovjed sa oltara; 

PREDIKAT -pripovijedati puno i dosadno; RASPREDIKAT SE-raspričati se preko mjere

PREJA-upredene vunene niti  spremne za pletenje

PREMI MI/napraviti,otići/-trenutno najbitniji problem na čije rješavanje se je usredotočeno; ČA TI PREMI/od mene/? -što me važno trebaš? AL TI  ČO PREMI?-da li ti nešto važno treba?

PRENUT(SE)-uplašit (se); OPRENUT SE-uplašeno naglo poskočiti,stresti se

PRESECJUN-procesija/obično crkvena/

PREŠO-u igri na balote baciti balotu tako da umjerenom snagom klizi po tlu

PREZDOVNA JAMA-duboka a obično uska neprolazna jama kojoj se ne nazire dno

PREZOČAN ( BIT PREZOČAN)-biti bezobrazno pohlepan na jelo,piće; dolaziti nepozvan na gozbe, bezobzirno uzimati sebi uvijek “bolji komad”

;NEPREZOČAN-prezočan preko svake  mjere

PRI –prije:

POSLI- poslije

PRIBARKAT-pročistiti i presložiti

PRIBUGNUT-pasti nenadano

PRICIPAT-sjekirom precijepati komad drva/trupac/

PRIČNICA-prečka na ljestvama, poprečna spojna letva

PRIDNJI-prednji ali i prijašnji:

PO PRIDNJU-po starinsku, kao što se je nekad radilo, govorilo

PRIGARKUJE-govori isprekidano, nerazgovjetno i promuklo

PRIGNAT-gonjenjem na živini prenijeti teret ; IZAGNAT-prenjeti sav pripremljeni teret 

PRIGNUT, PRIGNJET-sagnut; PRIGNUT SE-sagnuti se; NE PRIGINJI SE-ne saginji se

PRIGODA-remen od sedla koji prelazi preko stražnjice

PRIGODIŠĆIT-odstajati, proživjeti negdje jednu /prvu/ godinu , nakon koje se obično pokažu  istinite karakteristične osobine

PRIGRODIT-pregraditi

PRIHITIT-prebaciti; PRIHITIT PRIKO GLOVE-riješiti nešto tako da se o tome više ne mora misliti;

PRIHITA-kada predmet  dimenzijama baze premašuje ono na čemu stoji

PRIKO NOČINA-prevršiti mjeru

PRIKO, POPRIKO-preko, poći prečicom

PRIKUNIČIT-zgrčiti se,pogrbiti se

PRIKVITAT(AKVITAT) SE  -prilagoditi se

PRIKRIĆAT-prebacivati iz jednog otvorenog suda u drugi direktno preokretanjem

PRIKUMANDOVAT-stalno svemu prigovarati

PRILIT, PRILIVAT-preliti,prelijevati

PRIMALIĆE-proljeće

PRIMAVERA-cvijet jaglac

PRIMUČAT-prešutiti, u razgovoru praviti se kao da nešto nisi čuo i ne odgovoriti na to

PRIPALIŽOVAT-premještati,preslagati

PRIPEĆAK-zavjetrina izložena suncu

PRIPET KROV, PRIPETE STEPENICE-strmi krov,strme stepenice)

PRIPETO-prevelika strmina

PRIPEŠTAT-gnječenjem spljoštiti, prignječiti

PRIPEŠTO-učesto,radije bi itd./ako je moguće/

PRIPLESKAT-spljoštiti; PRIPLEŠĆI-zap. spljošti; PRIPLESKANO-spljošteno

PRIPOKRIT-nanovo (bolje i kvalitetnije) pokriti

PRIPOLČIĆ-stalažica

PRIPOMISTIT-premjastiti

PRIPOMORDINAT-preslaganjem preurediti

PRIPOŠT-vrsta visoke ribolovne mreže za priobalni lov

PRIPOVEZAT-nanovo (bolje) privezati

PRIPOVIDAT-često spominjati i veličati učinjenu i prigovarati za neučinjenu uslugu

PRIPUVAT, PRIPUT-duboko prekapavati,prekopati, zemlju;

PRIPUVODA-duboka prekopana zemlja

PRIPOZAVRIT-već kuhano jelo staviti da ponovno provre kako bi  i bez ledenice duže trajalo

PRIŠA-žurba; NE PRIŠMO-ne žurimo

PRIŠIT-žuriti; ZAPRIŠIT-požuriti se

PRIŠĆIPAT-otkinuti suvišne izdanke na biljci

PRIŠEGAT-prepiliti

PRIŠNIJE-preče,po važnosti rješavanja prije na redu

PRISNITIT SE-iznenaditi se

PRISTRIĆ-presjeći

PRISTRIŠAK-sklonište od kiše

PRISTRIHUT-prestati kišiti

PRIŠVADIT SE-predomisliti se

;VAJO GA PRIŠVADIT-treba ga nagovoriti na promjenu odluke(mišljenja)

PRITEDENT, PRITEDENTA-osoba sa kojom se je u ljubavnoj vezi

PRITOKAT, PRITOČIT-pretakati tekućinu

PRITRUJEN-premoren

PRITUĆ-prebiti nekoga,ostaviti iza sebe problem

PRIVARĆ - preokrenuti

PRIVARGUVAT- preokrećati

PRIVOLIT-prevaliti

PRIVRIDIT SON-buđenjem prekinut “prvi tvrdi”san nakon čega se teže ponovno zaspi

PRIŽENCA-osoba pristalog izgleda

PRIZENTAT SE-pokazati se, pristupiti, pojaviti se

PRIZENTAT-predstaviti nekoga, dati na uvid

PRIŽIMAT, PRIŽIMJE ME-smetnje koje stvara u pasu tijesna odjeća, uski remen, uski ovratnik košulje, đempera i sl.

PRIZOĆ/nekoga/-nagovoriti (kadkad i prisiliti) nekoga da svrati, da ode negdje

PROBAROVAT-tu i tamo se pojavljivati kadkad

PROBODAČA-pribadača

PROĆARAT-izbistrit

PROĆAROVAT- polako bistriti

PROĆARONO- izbistreno

PROCEDI/PROCEDIT/-biti porijeklom (porijeklom iz Splita-PROCEDI IZ SPLITA)

PROCIDAČA-manje kuhinjsko cjedilo sa drškom;

PROCIDIT-procijediti

PROFJUMI-mirisi,parfemi

PROFONDO-veoma duboko

PROFUNDAT SE-urušiti se pod težinom

PROG-prag

PROH-prah,

PROHMUTAT-promućkati

PROHUMAT-dimom raskužiti kuću,propušiti   

PROKUROVAT-indirektno zagovarati neki plan,ideju

PROLONCIJE-na kraju sv. mise dana obavijest o predstojećem crkvenom vjenčanju

PROLONGA-odgoda, PROLONGAT-odgoditi

PROMETIT(SE)-obećati (se)

PROMEZOL-uzdužna nosiva greda krovišta

PROMINA-promjena a također znači i” donje rublje”

PROMOKA, PROMOČE-prokišnjava;

PROMOKLO JE, PROMOČILO JE-probila je vlaga od kiše

PROMUTIT-miješanjem otopiti,izazvati proljev

;NIŠTO ME JE PROMUTILO-nešto mi je izazvalo proljev

PRONAT-spreman za neki posao a slobodan od drugih obaveza; SVE JE PRONTO-“situacija je čista”, može se dalje poslom

PRONOŠTIKOVAT-izviđanje situacije, saznavanje novosti uz propitkivanje kroz razgovor

PROPASTAN (biti PROPASTAN)-osoba koja iz zavisti nekome učiniti štetu  ili ne želi pomoći u ostvarenju nečega

PROPENSAT-promisliti; PROPENSOJ-promisli

PROPJA-baš

PROPUH-promaja

PROPUNTAT-provući se  kroz "iglene uši"

PROPUNTOJE ME-probada me/oštra bol/

PROPUŠKAT-protjerati; također znači i potratiti novce uludo

PROPULIT SE-urušiti se (npr. suhozid ili krov od kuće); RASPULIT-namjerno razrušiti zidove, gomile

PRORENUT-protjerati; PROREN-potjeraj

PROŠĆENJE-oprost

PROSEST SE-nepovratno propasti u iznenada stvorenu jamu,npr. od zemljotresa,propasti zbog lošeg a preopterećenog poda,poslovno nepovratno propasti…

PROSKROJIT-prosijati

PROSPERIT-prosperirati

PROŠPETIVA-lice kuće

PROSTRIT-izvjesiti rublje na konopac, za sušenje ili provjetravanje

PROSTIRAT-vješati rublje na konopac

PROŠTUDIJAT-prostudirati

PROSULO SE DNO-otpalo dno od bačve, kao fraza”propao plan, potrošio se novac…”

PROSUT KUĆU, IMANJE-nepromišljenošću osiromašiti obitelj, imanje

PROSUT SE-rasuti se, ostati bez svega;

PROSUĆE-imovinska propast, nešto što traži stalna financijska ulaganja koja se ne vraćaju; ;ZODNJE PROSUĆE-imovinska propast od koje više nema oporavka

PROSUŠIT, PROSUŠIVAT- dodatno isušiti vlažno, na suncu,vjetru,vatri..

PROTAPANOJE-cijedi se, vlaži kroz otvor (ob. u stropu)

PROTIVA-osoba  istog društvenog statusa, otprilike istih godina starosti

PROTOČIT-uzrokovati proljev

PROTUĆ-sretno prebroditi opasnost,nevolju, bolest,proći kroz teškoću,neprohodnu šumu i sl.

PROVA, PROVAT-proba, probati;

PROVE-probe (ob. zbora, kazališne družine i sl.)

PROVA-pramac broda

PROVA-prava /stvar,riječ,misao../

PROVENTAT-prosušiti na zraku(tlo nakon kiše,vlažno rublje),prozračiti prostoriju ili odjeću iz ormara …

PROVERBI-poslovica,proročanstvo u obliku poslovice

PROVIDIT –pomoći u potražnji za nečim,posredovati

PROVINAT-izmjeriti stupanj alkohola u vinu,rakiji

PROVIN- toplomjer, mjerač količine alkohola

PROVISLO- ručka za nošenje na vedrici,kanti ,košari...

PROVIŠTA-kupovanje namirnica /opskrba/

PROVITRIT-prozračiti

PROVJAT-pričati;PROVJI-pričaj

PROVONO-oprobano

PROVUKOVAT-provlačiti (izokola ideju)

PROZAN,PROZNO-prazan,prazno

PROZEBICA -velika hladnoća

PROZEBIVAT-smrzavati se, zebsti

PROZEST, PROZEBEN.-promrznuti,biti promrznut;

PROZEBIJEN-zeben

PROŽUKNUT-požutjeti/ u licu zbog bolesti,lišće zbog suše,neishranjenosti i sl/,također i kada se mlijeko pokvari kaže se PROŽUKLO JE

PRT!-uzvik živini u značenju ”miran budi”

PRUĆE-odrezane grane loze

PSIHA-dio sobnog namještaja sa ogledalom

PUCALICA-igračka za pucanje na šibice izrađena od čahure metka nalivenog olovom,

PUD-prema,ka (u smislu smjera)

PUHLO-nadignuto,meko i rahlo pečeno tijesto

PUJA-zajednička blagajna, ulog u koji se igra; STAVIT U PUJU-uložiti svoj dio uloga; OPUJIŠKAT-opelješiti

PUJAT-po kosmatim dijelovima tijela tražiti nametnike

PUJIZI-stanovnici italijanske pokrajine Apulije a inače i starinski naziv za sve Italijane

PUKI –u doslovnom smislu riječi;

PUKI SIROMAH-pravi siromah

PUKLINA-napuknuće

PULAS-puls

PULAŠTAR- mlado pile

PULENAT, PULENTODA-jugozapadni vjetar

PULENTA-kaša /vrsta jela/

PULIĆ-mladi magarac

PULIT-rušiti suhozid; PROPULIT SE-urušiti se (ob.suhozid); RASPULIT-razrušiti suhozid ili sagrađenu gomilu 

PULPIT-u crkvi povišeno mjesto za propovjed/ob.na zidu bliže puku/

PULSI-mišice /na rukama/; U PULSE-uhvatiti,držati snagom mišića

PUMPARICA-prskalica za lozu na ručno pumpanje

PUMPARICE-donje gaće /ob.duže/stisnutih nogavica

PUMPETA-pumpica za podmazivanje strojnim uljem, pumpica na tlakomjeru, općenito mala pumpica na ručni pritisak

PUMPETICA-mala pumpeta

PUMPIN-gumeno,plastično, crijevo za pretakanje

PUNAT,PUNTI-šav kod šivanja(ob,rana)

PUNAT,PUNTI-poeni na balote ili na karte

PUNPUN-čupavi kuglasti ukras navrh pletene kape

PUNPURELA-istureni lukobran sa svjetionikom i rivom za vezivanje brodova sa strane okrenute luci

PUNTA-motka za podupiranje;

PUNTAT, INPUNTAT-poduprijeti gredicom

PUNTA-oštri vršak

PUNTA, PUNTIN- istureni dio morskog rta

PUNTAT-dobiti upalu pluća zbog stajanja oznojen na vjetru ili u mokroj odjeći; MALDEPUNAT-upala pluća

PUNTAPET-krojačka zakačka elipsastog oblika

PUNTARUN,PUNTARUL-šiljato zidarsko dlijetlo

PUNTINA-pribadača za papir/na drvo/

PUNTIŽEL-deblja široka daska od čvrstog drva

PUPA-meki dio kruha,meso bez kostiju

PURGADUR-cijev ili kanal kao odvod oborinskih voda;ISPURGAT SE-temeljito pročistiti, isprazniti se, izbaciti iz sebe sve nakupljeno

PURGATORIJ-mistično čistilište prije ulaska u raj

PURI-pravi, oličenje nekoga(ima sve karakteristike)

PURTELA,-mali otvor kao ulaz u nešto

PURTELA-također i naziv za zatvor otvora» purtela». Na purteli za bačve nalazili su se otvori za kanelu i špinu

PUSTEGA POSLA,PUSTIH GODIŠĆ…-nebrojeno poslova,godina

PUSTIT SE OD KRAJA-prevladati psihološke barijere, osloboditi se psihičkih stega

PUŠĆAT, PUŠĆA-puštati, pušta

PUŠIKAT-lagano puhati (osvježavajući vjetrić) 

PUSTIH PUTIH(GODIŠĆ,DON …)-više puta,dugo godina,više dana  i  sl.

PUT, ZAPUT/vodu/-zahvatiti npr.vodu vedricom: PUJE-zahvaća, crpe tekućinu sa sudom; ISPUT-na opisani način isprazniti do kraja; POPUT-isput «kocu» sa moštom sve do dna

PUZI-klizi;

PUZAVO-klizavo

PUZI SE-klizavo je kad se hoda

                              

                                    R

RABANJAT-prokišnjavati,propuštati vodu

RABOTA-rad; RABOTEŽNA ROBA-radno odijelo

RABOTNIK-radni dan /ne blagdanski dan/

RACA - sorta ljudi,životinja(živih bića)

RADENSKA-bilo koja mineralna voda

RADI(LA) BI; RADILI BI--rado bi

RAFIJA-osušene vlati jedne vrste barske trave(danas uske plastične trake) kojesluže za privezivanje loze

RAKAMOVAT-vesti kao ručni rad;

RAKAMOVONJE-vezenje; RAKAMONO-izvezeno iglom ili kukicom; RAKOM-skupni naziv za radove napravljene rakamovonjen

RAMANDELA-provalnički alat za otpiranje vrata

RAMANCINA-verbalna opomena

RAMINA-kotlić od bakra koji se razlikuje od kotlenke po tome što je plići i pri vrhu jedva sužen

RANČIK – pogledati po „grančik“gr

RANO-sutradan rano izjutra

RAPA,RAPAVO-rupa,oštećeno rupama

;IZRAPICONO-puno rupica

RASĆARAT (SE)-razbistriti (se)/npr.nebo od oblaka,

mutna tekućina, mutna sjećanja ili nejasni pojmovi…/

RAŠĆERA-plitka posuda za pečenje u štednjaku

RASČINIT SE-izrasti u jaku,krupnu osobu,stablo..

RASEDLAT-skinuti sedlo

RAŠELKA-samoniklo stablo / po žili /

RASFILAT-rasplesti na slojeve/ob. kraj konopca/

RASFIRSOVONJE-kidanje tkanine po rubovima rupa ili po krajevima rezova ako opšivanjem nije spriječeno da se ne RASFIRSOJE samo od sebe; IZRASFIRSAT-pokidati  tkaninu na uske trake

RASFRIŠKAT-osvježiti zrak

RAŠKAJONO-obično za krov kome su se zbog oslabljenih krovnih nosača razmakli crijepovi, a najčešće kamene ploče, pa prijeti da se krov uruši

RAŠKAJAT-nehotice ili namjerno raskriti dio krova micanjem ili nestručnim slaganjem crijepova, a isto tako i pod utjecajem vjetra

RAŠKETA- metalna strugalica za boju. Ima dršku i iskrivljeni plosnati širi i naoštreni vrh sa kojim se je strugalo obično boju sa drva. Najčešće sa brodova boju koja se je prvo nagorila da se lakše ostruže.

RASKOMPORTIT-rasturiti društvo,brak,firmu (po sistemu”bolje da ne postoji kad nevalja”)

RASKRAVIT-razlediti zaleđeno meso,ogrijati promrzle udove(tako da krv procirkulira)

RASKREČIT SE-u ležećem položaju raširiti noge

RASKROČIT SE-u stojećem stavu  raširiti noge

RASPAKAT-raspakirati

RAŠPALON-golih ruku i ramena

RASPARTIT-skinuti teret sa živine

RASPAŠOJ-kad si bez kontrole odgovorne osobe

RAŠPA-turpija za drvo, za nokte

RAŠPAV-hrapav
RAŠPAV GLAS- hrapav, kao promukli glas

RAŠPA vrsta starinskog plesa

RASPORAT-raskidati tkaninu ili papir

RASPULIT-namjerno razrušiti zidove, gomile

RASTARMEJAT-rasčistiti, učiniti da se ono što je na skupu raziđe

RAŠTELE-rešetke

RASTORKAT SE –razbježati se

RASTRIĆ-rasjeći škarama

RASUŠAN-drveni sud koji pušta vodu zbog rasušenih dasaka(npr.bačve). Zna se reć i za sebe da si „rasušan“ ako se osjećaš umoran, bezvoljan za išta
RASUŠNO-predmet ili neki uređaj, stroj (npr. auto) koji je zbog  dugog korištenja i dosta havarija u lošem stanju

RASVANUĆE-svitanje

RASVANULO SE JE-svanulo je

RAZABRAT SE-doć k sebi/nakon sna,iznenadnog sšoka…/

RAZGARMUŠON-nepočešljan

RAZGARMUŠAT-pokvariti frizuru,učiniti kosu neurednom

RAZMANTAT SE-razabrati se,doći sebi

RAZMOČENO-dovoljno natopljeno drvo

RAZOGLOVIT-skinuti ular/oglav/

RAZVARĆ-razvrgnuti

RAZVITRIT-provjetriti

REBAMBIT-skrenuti pameću (obično od starosti ili šoka);

REBAMBIVEN-koji je “skrenuo pameću”

REBATAJICA-pojam za odbijenu stvar, na moru valovi koji odbijaju brod od kopna

REBATILO JE-ponovno je zvonilo a ako se nešto odbije kaže se -ODREBATILO JE

REBATILO/mu je/-vratilo mu se istom mjerom

REBATINA-zakovica, REBATINAT-zakovati

REBATINKE-hlače farmerke

REBATIT-odbiti se;OD REBATA-odbijeno

REBEKA- ženski vuneni ogrtač u rijetko upleten kukičenjem i obično ukrašen resama

REBULTAT –preokrenuti

REBULTAT SE-preokrenuti  se

REBUMBOVAT-odzvanjati;REBUMBOJE-odzvanja

RECETA-recept

REĆINA-naušnica

REĆOM-ptica pjevica koja se koristi  kao mamac za  lov ptica

REĐIPET-grudnjak

REDI-množina od red/redak/ ali uglavnom znači “ostavinska rasprava”;ZVOLI SU NAS REDI-pozvani smo na ostavinsku raspravu

REDIKUL-osoba koja je zbog ponašanja drugačjeg od općeprihvaćenog za njen uzrast , društveni položaj ili životnu sredinu predmet općeg ismijavanja

REDITORA-djevojka kao jedina nasljednica roditeljske imovine;

REDITOŠĆINA/DOĆ NA REDITOŠĆINU/-ženino nasljeđeno imanje na koje se muž priženi

REDUŽIT SE-riješiti se nepotrebne stvari

REFAT-vratiti uloženo;

REFAT SE - odvratiti za učinjeno (bilo dobro ili loše) istom mjerom; POREFAT- ponoviti postupak (radi veće vjerojatnosti uspjeha)

REFULI-naleti,jaki udari vjetra na mahove

REFUŽO-prodaja nepakirane robe na komade, kila, litre; nabaviti ili imati nečega u sa sigurnošću dostatnim količinama

REGALAT-poklonit

REGATAT-većom brzinom kliziti po tlu;

REGATO-u igri na balote baciti balotu tako da snažno klizi po tlu

REGULA-opće prihvaćena ili samozadana norma,mjera u nečemu(ponašanju, jelu, piću…) ;BEZ REGULE-neumjereno, bez osjećaja za pravu mjeru

REKUPERAT SE-oporaviti se

REMETA-zvonar, domar crkve

REMETIT SE- kao „rekuperat se“

REMORDINAT-presložiti /namještaj u sobi…/

REMUT /VAZEST U REMUT/-povući brod drugi brodom

RENDIT-odmaknut se; RENDI JE-povukao se je

REOPLAN-avion

REPAK, REPCI-vrabac, vrabci

REPAT-ritati se nogama; UZREPAT SE-početi poskakivati uz mlataranje nogama nogama; ;UREPAT-udariti nogom(ob.živina)

REPEKETA-oštra verbalna kritika, žestoki odgovor

REPOR-zavjetrina

REŠOŠA-pružena šansa koju treba iskoristiti

REŠPET-obzir, REŠPETOZ-obziran

REŠT-struk glavica češnjaka ili bijelog luka spletenih oko komada žice na koju je ujedno i ovješen

REŠTIJA-povlačenje mora od obale nakon udarca valova

RETAJI-ostaci materijala kod šivanja,limarije…

REUMATIKA-reuma

REŽENTAT-isprati ;

REŽENTOVONJE-ispiranje

REŽENTATURA-voda u kojoj se je nešto ispralo

RIBAŠĆINA-ribolov

RICA-kovrđava kosa,

RICAST- kovrđave kose

RIČ-riječ

RIGA crta,uska pruga;NA RIGE-prugasto/odjeća/

RIGAT-povraćati; IZRIGAT-povratiti;

RIGAVICA-osjeća potrebe za povraćanjem

RIKA-rijeka

RILO-gubica

RINGETA-čvrsta metalna traka(ob.za obruče za bačve)

RIPA-repa

RIŠĆ-rizik;

RIŠĆAT-rizikirati;

RIŠĆOJ,RIŠĆA-riskiraj,

RIZ-rez

RIZI-riža;RIZ-zrno riže (znači i “rez”)

RIŽVE-stabljika tikvica

ROBA-odjeća , DONJA ROBA donje rublje

RODAKVA-gorka repa

RODICA-rođakinja

ROGI ili ROZI-rogovi, ROGJI- rašljasta motka, vile kao alat sa ravnom motkom ili  drškom u obliku motike,   

ROGOČI-«rogovi» koji se pokazuju rukom koristeći kažiprst i mali prst

ROGUŠICE-uskršnji savijeni kruščić sa rogovima u koji se prije pečenja u krušnoj peći ubode jaje/u kori/ i okolo njega bajami u kori

ROGUŠA-koza sa rogovima

ROJAT-rađati

ROJ-raj

ROJČIĆ-mali rog, rogić

ROKEL-pakovanje nečega  u više slojeva namotanog na okruglo tijelo kao npr.konac,žica,

ROM –bakar; OD RAMA-bakreno; RAMINA-bakreni lonac

RONJAT-gunđati,zlovoljno govoriti ispod glasa

ROSI-pada kiša; POROSILO JE-pala je kiša; POROSI SAN SE-mokar sam od kiše: POROSIT ĆE-kišiti će

ROSKA-pada sitna kišica

ROT-rt; RAČIĆ-mali rt ili hrbat niskoga brda

ROTUL-kolut,okrugli  smotaj žice

ROTULICA-malo nazubljeno okretno kolo na ručki a služi za rezanje valjanog tijesta u oblik kolača

ROZ(npr.ceste)-razom( npr.ceste)

ROZA-ruža

ROZGA-trstika

RUBINET-samookretna dizna na prskalici (za lozu)

RUBIT-glođati do kosti, ljuštiti koru sa voća/bajami/, koru sa kruha; ORUBIT –svršeni oblik  glagola”rubit”

RUCEJI-drvene ručke u obliku gredice, na krajevima zaobljene, na kojima se nosi lijes

RUČICA-ručka za držanje, nošenje

RUGO-rugoba u smislu ponašanja/a ne izgleda/

RUKOV-rukav

RUMBAT- udariti iz zaleta sa snagom  mase cijeloga tijela, razvaliti nešto(npr. vrata)

RUMBICE-napolitanke

RUNJAV-dlakav

RUSAK-naprtnjača

RUSULA; RUSULICA-ruža, ružica(cvijet)

RUTOVONJE-podrigivanje

RUTOJE-podriguje

RUVINAT-ozlijediti. oštetiti;

RUVINON-ozlijeđen

RUZINA-rđa;RUZINAVO-zahrđano

;ZARUZINAVILO-zahrđalo

RUZORIJ-molitva na krunicu

RUŽIT(SE,GA)-govoriti loše o (sebi,njemu)                            

                                                                      S S TIN-sa time

SA ČINGOD-sa nečim

SA KINGOD-sa nekim

SAĆAC-mreža u obliku stožca(sa ručkom/ za lov leptira,vađenje ribe iz mora…

SAGNJIT-istrunuti

SAGUĆAT-naglo,halapljivo,gotovo bez žvakanja progutati obrok

SAJE-čađa.SAJETA-lokomotiva na ugljen,drvo

SAKET,SAKETIĆ-vreća , vrećica

SAKRAMENTAT /ću te/-"udarit ću te tako da ćeš trebati sv. sakramenat"

SAKRIŠTIJA-prostorija u crkvi gdje se čuva odjeća i pribor za liturgiju

SAKRIVONICE /na sakrivonice/-igra skrivača

SALAMUN-pametan,učen čovjek

SALAMUNJOK-salmijak

SALAMURA-zasićena slana voda u koju se potopi  riba (ob. srdela) za konzerviranje. Gustoća slane vode se obično radi tolika da jaje ne može potonuti.

SALIŽ-deblje kamene ploče ( oko 3 cm ); POSALIŽAT-popločati kamenim pločama

SALORIJ-obavezni količinski tačno određeni doprinos za uzdržavanje župnika, davan obično u jematvu u moštu u količini pol sića(6 l) po glavi stanovnika

SALOTA-salata

SALPAT-izvuci iz mora,spasiti                                

SAMAČKE-igra jedan na jedan

SAMAŠTRAT-samljeti

SANSIRIT-posredovati ob. pri ženidbi ali i pri kupoprodaji; SANSIR-posrednik

SANTINE- prostor u brodu ispod donje palube

SAPET-svezati stoci dvije noge skupa da joj se oteža bijeg

SAPUNODA-sapunica

SAPUTIT-pogledaj „ sapet“

SARBULAT-skuhati jaje u meko; JOJE U SORBULU-meko kuhano jaje

SARBUN-pijesak

SARBUNJAČA -pješčano obradivo tlo;

SARBUNJER-brod koji vadi i prevozi morski pjesak

SARCE,SORCE-srce, SARČENO-srdačno,od srca,raditi nešto sa voljom

SARDELA-riba, znači i udarac ( udarci ) šibom po dlanu koji  su se dobivali za neznanje ili neposlušnost u školi

SASTAVAT SE-sasatajati se zbog druženja

SATART-satrti nešto

SATIŠVAT GLOD (ŽEĐ)-utažiti glad (žeđ)

SATIŠVAT SE ( GA)-utažiti neku (ili nečiju) želju, potrebu;

SAVURA,SAVURINA-sitno kamenje

SAVURASTO-zemlja puna sitnog kamenja

SE MI JE-sjeo mi je( npr. balun na nogu); SELO MI JE-sjelo mi je (prijalo mi je npr. neko jelo); ;PRISELO(mi je)-prisjelo(mi je)

SEKNUT-kroz crijevo  povući tekućinu sa dna neke posude i do kraja je isprazniti

SELEN-celer

SENSAT/SENSALO JE/-opadanje nivoa / tekućine,boli,kiše../

SHODNjI DON ( netko reče i SKUNJI DON)-godišnjica smrti

SIĆ- kao mjera 1/12 koce(12 lit.)

SIĆ,SIĆIC-vedro za vodu;

SIĆ/nešto/-sijeći

SIDIJA-sjedalo,klupa

SID-sijed.OSIDIT-osijediti

SIGUR-siguran; STOJ SIGUR-budi siguran da ću…

SIKA-podmorski, obalni ili planinski greben sa oštrim, od erozije nagriženim, kamenim tlom

SIKIRA,SIKIRICA-sjekira

SILEĆ SE-preko svojih mogućnosti

SINCER- napokon postati svjestan činjenica

SINCERO-količinski na donjoj granici

SINJAT, SINJA-označiti , zap."označi"

SINJAVINA-odsjaj svjetla u tami

SINJOL, SINJALIĆ-oznaka, znak upozorenja

SIR, SIRO, OSIRIT-sijed,sijedo,osijediti

SIRIŠĆE-starinski pripravak za sirenje mlijeka. Spravljao se je tako da bi se u drobčić mladog kozlića nalilo kozje mlijeko, zavezalo i ostavilo da se to sve osuši i postane jedna cjelina. Poslije bi se komadić toga otkidao i stavljao u mlijeko da se usiri..

SIRIT-praviti sir; USIRIT- od mlijeka napraviti sir; ČA VEĆ SIRIŠ-uzrečica u značenju "već si mogao završiti"; USIRIT SE-ukiseliti se (mlijeko)

SKAKATUŠA-igra u kojoj se skačući na jednoj nozi gura kamena pločica/lokro/ u krug kroz označena kockasta polja

SKALAT- skinuti sa povišenog mjesta

SKALE-ljestve ali i stepenice

SKALINE -stepenice;

SKALINODA-visoko stepenište

SKANCIJA, SKANCIJICA-jednostavna viseća polica

SKANDALOZ,SKANDAJIVAC-sklon svađi,skandalu

SKARAS-nagla kosina, ob. na morskom dnu; SKORSO-tlo sa velikom kosinom 

SKJUČIT-svinuti

SKODNJI DON-godišnjica (ob. nečije smrti)

SKOMINE-vilice lobanje

SKOMPLIT-iskombinirati

SKONDAL,SKANDAJAT-skandal,praviti  skandal

SKONKULAT SE-iskriviti se/savinuti se/ od opterećenja,

SKONKULONO-ulegnuto ot opterećenja, 
SKONKULON-pogrbljen

SKONS - trzaj; SKONSOVAT-raditi nagle fizičke trzaje, žestiti se i nagliti u postupcima

SKONSUMA-izvor brige;

SKONSUMOVAT- raditi probleme koji su uzrok brige;

SKONSUMOVAT SE-brinuti se

SKOPORČIT SE-osušiti se,oslabiti,zgobaviti se

SKORIT SE-kada nešto(tekuće ili žitko) dobije  površinsku tanku koricu,površinski se stvrdne

SKORSA npr. dva metra-malo manje od dva metra;

SKORSE hlače,( rukavi )-malo kraće od potrebne dužine

SKORSO-količine, veličine, malo manje od potrebne ili naznačene;

SKOTNA –bremenita životinja

SKRAMA-sloj  masnoće na površini kuhanog jela

SKREPENIT SE-ukočiti se od hladnoće

SKRIKA, SKRIKAT-vrištanje,vriskati

SKUDLI- tanji drveni profili  koji su stavljani na“kaparjune”kao nosači za krovne kamene ploče 

SKULARI-školarci

SKULA-škola

SKUNJI DON ( netko reče i  SHODNJI DON)-godišnjica smrti

SKUŽA-opravdanje, izlika;

SKUŽAT SE-ispričati se za učinjeno ili ne učinjeno; SKUŽOJTE-izvinite;

SKUŽOJ –ispričavam se, oprosti

SKVARA-masnoća po vrhu jela

SKVARČI-Zvuk koji pušta nešto što se topi od topline, npr. zvuk otapanja masnoće prženjem na tavici, zvuk topljenja plastike na vatri...

SLABINE-pod pazuh

SLAJE-slađe općenito, MALO SLAJE-u igri "na balote" baciti balotu malo jače ali ne opet velikom snagom

SLATINA-izvor slatke vode, obično na mjestu ulijevanja slatke vode u more

SLATINA-od koso položenih kamenih ploča napravljeno mjesto za pranje rublja na izvoru

SLATKARIJA-opći nazi za slatkiše, bombone, čokolade…;

SLATKIJE-slađe zbog više šećera

SLAT-pošiljati

SLAVIT-svečano zvoniti /u crkvena zvona/ u slavu nečega,slaviti nešto

SLEKO-blesan

SLID-trag

SLIMA-vrh krova od kuće

SLIMIT-spustiti,skinuti

SLINJO-ljigavac(osoba)

SLIPJE SE, SLIPAVO JE-lijepi se, lijepljivo je (ob. prsti od lijepljivih, slatkih sokova)

SLIST-sići; SLIZ-siđi; SLIZA JE-sišao je

SLIŠANJ-isto kao i “ventrom”

SLIŠANJ-sušeni želudac i crijeva od mlade životinje (kao jelo)

SLODIT -kazivati slatke,uhu ugodne riječi sa ciljem ulagivanja

SLOMNICA-slamarica,madrac od slame

SLONA-inje,jutarnji ledić na cesti,poljima

SLONO-slano

SLOP- sloj soli od kapljica mora donešenih vjetrom

SLOŽEN (NE SLOŽEN) SE-slažem (ne slažem) se

SMANTAT/SE/-izgubiti glavu od posla,problema

SMANJURIT SE-smanjiti se obimom

SMARČA-biljka tršlja

SMARGORICA-stonoga

SMEČIT- zgnječiti, pregaziti

SMIĆAT-zbunjivati ometanjem; NE SMIĆ ME-ne ometaj me da se ne zabunim

SMIH-smijeh

SMIRIT-pogoditi cilj,udariti ali i “smiriti”

SMIR-zap.”pogodi”, SMIRAT-gađati

SMIŠNA (SMIŠAN) JE-simpatična mlada osoba

SMIŠNO-smiješno

SMLOČIT-podgrijati hranu,napitke …..

SMOK-nešto za stavit u usta (ob.hrana ali u prenesenom smislu i nešto kao razlog za ogovaranje ); SLUŽIT ZA SMOK-služiti kao “hrana “ za  podsmjehivanje,šalu

SMOKOVINA I LOZOVINA-lišće od smokve i loze;

SMOLARIJA-pogon za preradu/destilaciju/smole

SMOLORIT-skupljati smolu iz borova

SMONTA, SMANTARELA-osoba koja svojim dosadnim, upornim pričanjem nekoga dekoncentrira i stvara mu nervozu (koja nekoga SMANTOJE)

SMONTA/u glovi/;BIT SMANTON-osjećaj lagane mučnine u glavi uz gubitak koncentracije

SMUD-vonj paljevine, dima; SMUDIT-tiho sagorjevati bez plamena ,uz lagani dim i vonj dima; ;OSMUDIT-laganim  i kratkotrajnim plamenom površinski opržiti (ob.kosu, brkove, tkaninu, lišće)

SMUTIT SE-oneraspoložiti se nakon saznanja nečega ili osjetiti ljutnju,bjes

SNEVERIŽAT SE-oblaci kao predznak dolaska nevere

SNIG –snijeg

SNOBJE-spodoba

SNOĆ SE- snaći se; SNAHODIT SE-snalaziti se

SODA GARBUNADA-soda bikarbona

SOD-nasad

SOGNUT SE-sagnuti se

SOGRADICA-grad, tuča ( kao vrst padalina)

SOGULICA-kratki tanji konopčić za vezivanje

SOLA-predsoblje u kući, NA SOLI-u predsoblju

SOLA-sala za ples,sastanke,priredbe i sl.

SOMAC-kamena gromada odvojena od tla

SON-san

SORKAT-srkati

SORNO-rana nastala trenjem,žuljanjem obuće,tereta,kaiša…

SOVAT-psovati; SUJU-psuju

SPAČAHUMA-dimnjačar

SPAČAT- isprazniti; SPAČA-isprazni; RASPAČAT-raspremiti(npr.stol)

SPARENJOZO, SPARENJOZ-štedljivo, štedljiv

SPARONJ, SPARENJAT-štedljivost, štediti; ZASPARENJAT-zaštediti; USPARENJAT-uštediti

SPARTA, SPARTICA-košara upletena od šiblja konopljice,polukuglastog oblika,sa ručkom

SPECIJARIJA-apoteka, ljekarna

SPECIJOR; SPECIJARUŠA-apotekar, apotekarka

SPESO-pažljivo bez žurbe,polako

SPICA -tanki šiljati prut ili drveni štapić

SPICAGVERA-podstrekač  sukoba,tuče

SPICASKONDAL-podstrekač skandala,podbadalo

SPIČJE-sitni ostaci slomljenih grančica

SPIZA-hrana

SPONTIT SE-sjetiti se

SPOTIT SE-oznojiti se

SPOŽA-mladenka

SPRAVIT-spremiti; završiti započeto

SPRUGAJ-skakavac

SPUGAČICA-upijač za tintu

SPUGA-spužva

SPUGAT-kupiti tekućinu spužvom ili krpom koja upija vodu; POSPUGAT- posušiti spužvom, krpom; naivno povjerovati

SPUZNUT-skliznuti

SPUŽ-puž; SPUŽI-puževi

SRIDADNEVA-doba dana od podneva  pa do 15 (ljeti 16) sati

STAGNA-mala obradiva visoravan

STALAŽA-polica sa više nivoa

STANTIRA-vaga na oprugu, manje preciznosti

STANJADUR-lemilo/naziva se i ŠALDADUR/

STANJAT,STANJOVAT-opraviti neki sud tako ne ne pušta vodu /bačva,lonac/ zalemiti,lemiti;

STANJO-ne propušta vodu; STONJ JE- "ne propušta vodu" za brod,drveni sud itd…

STARGAČA, STARGAĆERA-također i svaka alatka za struganje

STARGAČA-vrsta motike koja umjesto trikutastog ima ravan radni profil a služi za plitko nakopavanje u svrhu struganja korova

STARGAT-strugati;OSTARGAT-ostrugati

STARINA-ledina,više godina neobrađeno zemljište

STAT-stati,zauzeti pozu,

STAVIT U ŠEST,ŠESTAT-dovesti u red

STAVIT(DOVEST) U ŠEST-dovesti u red; DOĆ NA ŠEST-doći u stanje normale; ŠESTAT SE-srediti se(da se lijepo izgleda); ŠEST, ŠESTI-način ophođenja, maniri

STAŽA-ravna daska za izravnavanje betonske smjese kod betoniranja ravnih površina

STAŽA-štap sa zaobljenom daskom na kraju za vađenja vinskog taloga kroz"purtelu" od bačve

STEGNO-but

STEJA-čep od granja žuka koji se stavlja kao filter na ispust iz “depozita” za mošt

STEPEN-jake građe ali ne previše visok

STIMA-izraženo poštovanje prema nekome;

STIMAN-ugledan,poštovan član društva.

STIMAT -iz poštovanja dati djetetu nečije  ime

STIMAT- znači i barem u dvoje obići vinograd i izvršiti procjenu uroda 

STINA, STINČICA, STINJE-kamen, kamenčić, kamenje, STINE-stijene

STIVA OVO-zapovijed "složi ovo"

STIVA-brodsko spremište za teret /ispod palube/

STIVAT, STIVOVAT/PRISTIVAT/-složiti neke stvari, slagati/presložiti/

STO SAN-stao sam

STOG-hrpa:

STOGIĊ-mali stog

STOGI-hrpe;

STOLAK-stalak

STONJE-domaćinstvo, imanje ali i “stanje”

STONJ-legura Pb+Sn za lemljenje,

STORA TETA-djedova ili bakina sestra

STORI BORBA-djedov ili bakin brat brat
STORI TANAC-ples za stariju generaciju plesača

STRAKAST-suha a povisoka osoba

STRAŠIT-plašiti; PRISTRAŠEN-preplašen; ISTRAŠINON- od, zbog raznih razloga, dugotrajnog življenja u nekom obliku straha, osjećaj kada se strah uvuče u kosti, pa se plašiš i  od bezazlenih stvari  

STRIĆ-rezati škarama; OSTRIĆ-ošišati, obrezati; POSTRIĆ-podšišati; PRISTRIĆ-prerezati škarama

STRIŠ –stvrdnuta tanka naslaga od vina  unutar bačve

STRIŠAT- okrznuti

STROH-strah; STRAŠIT-plašiti: PRISTRAŠIT-uplašiti; ISTRAŠINAT-stvoriti osjećaj straha od nečega

STRONA-strana lica,kuće,padina brda; U STRANU-skrenuti sa puta uz brdo           

STROVOLIT SE-strmoglaviti se, iznenada pasti

STROŽIT-stražariti

STRUČJE-strukovi cvijeća /ob. levande/ sa otpalim ili oberenim cvjetovima

STULIT SE, STOT STULJEN-sagnuti se, stajati sagnut;

STURA-trstika postavljena kao zaštita od sunca

SUBITO-brzo,bez čekanja

SUBITONA-vrag

SUD/SUDI/-skupno ime za sve posude 

SUHOR-od bolesti osušene grančice(na maslini)

SUHOTA- prostor zaštićen od kiše

SUHVICE-grožđice

SUKONCE-grubo pleteni prekrivač za krevet, upleten od vunenih niti

SUKRIŽNICA-raskrižje

SULARIĆ-mali sulor

SULOR-betonska ili popločana ograđena terasa ispred kuće na koju se dolazi stepenicama a sa koje se ulazi u kuću,betonski ili popločani plato ispred kuće;

SULUSTRE-ospice

SUMPARAT-nadimiti neki prostor (ob.bačvu) sumpornim dimom

SUMPARELA-papirna traka namočena u sumpor a koristi se za održavanje zdravim vina i vinskih bačava  uništavanje gljivica sagorjevanjem  u bačvi

SUMPOLINE-sline iz nosa

SUMPORAT-posuti sumporom lozu

SUMUTA-svježe mlijeko ukiseljeno dodavanjem vinskog octa ( ili soka iz peteljke smokve u nedostatku octa) ; POSUMUTAT-napraviti “sumutu”

SUNAC ISTOK-svitanje

SUNAC ZOPOD-zalazak sunca, suton

SUPRAŠ (ŠUPRAŠ) - pegla/na žeravicu/

SUPRAŠAT-opeglati,

SUPRAŠOVONJE-peglanje

SUPRUGA-šiba; SUPRUŽINA-velika šiba

SUPUTNICA-uska utabana staza,često i prečica

SURAT-nepromišljeno srljati,nepažljivo hodati; POSURAT-pasti zbog SURANjA prilikom hoda

SURGAT-naglim pokretom ubaciti, baciti u  dubinu, uroniti ruke u nešto
SURGAT SE-baciti se namjerno npr. u more

SUROL- terasa sa koje se ulazi u kuću a na koju se obično dolazi  stepenicama; SURALIĆ-manja terasa

SURUTVA-tekućina koja ostaje u posudi nakon vađenja usirene mase od namjerno usirenog mlijeka.Ta masa se ulijeva u pliće posude,kalupe, u kojima se zgusne i postaje sir. Surutva se nakon toga stavi da provre a skorup koji tada nastane se pokupi,omota u platno ,stiskanjem istisne tekućina iz njega te stavi da se osuši. Tako osušeni proizvod zove se "škuta" ili uobičajeno "škutica"a jede se kao namaz na kruh.

SUŠILO-mjesto za sušenje robe(konopac)

SUT-sumrak

SVAČESA-svačega

SVAČIHOVO-svačije

SVAČIHOVU-svačiju

SVAĆA-svadbena povorka

SVAKU MALO-učesto,u nizu na maloj razdaljini

SVARHA-kraj,završetak; SVARŠIJE-završava; SVORŠIT-završiti

SVAŽA-okvir za sliku; STAVIT U SVAŽU-staviti nešto lijepo i vrijedno na vidno ali sigurno mjesto

SVAŽAT-kružnim glodanjem,brušenjem, napraviti udubljenje(ob.za glavu vijka),popraviti prisjede ventila

SVE  NA ISTU VODU- u smislu “sve na isti način”

SVETAC-blagdan u čast  nekog sveca; OD SVECA-blagdanskim danom; SVETAŠNJA roba-svečano blagdansko odijelo,obuća

SVEZA-kratki tanji konopčić od kostreti

SVIĆA OD UJA-svijeća sa fitiljem uronjenim u ulje

SVIĆARICA-barka na kojoj se u lovu na plavu ribu nalazi svijeća/SVIĆA/

SVIĆA-svjetlost,svjetiljka,mjera jačine žarulje/npr.25 svić-25W/

SVIĆNJAK-krijesnica

SVILINA-zelene, svilenkaste, vlaknaste alge koje u obliku travice rastu na glatkoj vlažnoj površini betona, kamena, podmorskog dijela čamca, uz more

SVIRAK-zviždaljka

SVITLAT(OSVITLAT)-izglancati do sjaja

SVIT-savjet; DOJ MI SVITA-daj mi savjet; SVITOVAT-savjetovati; SVIT-također i “ svijet”

SVOJBINA, SVOJTA-rodbina; DAJA/BLIŽA/SVOJTA-daljnji/bliži/ rod

SVORŽIT-izkombinirati

SVUKUD-svugdje

Š

ŠAJBA-podloška za maticu

ŠAJETO-opasno

ŠAJ-šalji; POŠJI-pošalji; ŠAVAT-slati

ŠALDADUR-lemilo; ŠALDAT- zalemiti,učvrstiti

ŠALOM-salama

ŠALTAT, ŠALTAT SE-naglo skočiti, baciti se u skoku na nešto, nekoga; ŠALTA-zap.skoči, poskoči

ŠALTIN-vrsta starinskog plesa sličnog polki

ŠALTORA-krojačica

ŠALTUR-krojač

ŠALVAT-spasiti; REŠALVAT SE-spasiti se od nekog  problema, osobe, nametnute obaveze

ŠALVOMINE-pojas za spasavanje

ŠANDULE-sandale

ŠANTELA-drvena klupa za sjedenje, obično sa naslonom za leđa ( šentoda)

ŠAVAT; ŠAJE-slati, šalje

ŠAVRAMON-veća stolarska blanja

ŠĆAVINA-prekrivač za krevet upleten od priručnog domaćeg materijala kao npr.domaća vuna,uske trake dobivene paranjem starih krpa ...

ŠĆAVO-rob

ŠĆEĆEN-pokvaren (tako da nije upotrebljiv)

ŠĆENAC-zabrava na starinskim kvakama,na prozorima ; ZAŠĆENCAT-zabraviti vrata, prozore

ŠĆETA-šteta,ŠĆETIT SE-pokvariti se

ŠĆETIT-pokvariti nešto(ŠĆETIT ruku ili nogu-oštetiti/obično/zglob-bez loma);

ŠĆIGA-periodični veći plimni valovi nakon kojih se more povlači u veću oseku. Povlačenje mora nakon velikog plimnog vala kada je moguće da dio uvale ostane na suho, obično u dubokim i zatvorenim uvalama.

ŠĆIKADENTI ,čačkalice

ŠĆIKAT, ŠĆIKOVAT-štrcati u mlazu; POŠĆIKAT-poštrcati; ŠĆIKAVICA; ŠĆIKADURA-proljev

ŠĆIPALO, ŠĆIPALICA-štipalo, štipalica

ŠĆIPAT-štipati; UŠĆIPAT-uštipati;

ŠĆOP, ŠĆAPIĆ-štap, štapić; ŠĆAPAST-visok,suhonjav sa ”kao štapovi” dugim nogama;

ŠĆOPAT SE-hodati korišteći štap

ŠĆUCAT, ŠĆUČE MI SE- imati štucavicu

ŠĆUKNUT-škljocnuti 

ŠĆUKLO -škljocnulo

ŠĆULA- kost nogu ili ruku

ŠĆULE-suhi koštunjavi udovi a naročito se koristi za kosti nogu 

ŠĆULAV-suhonjav/”kost i koža”/ dugajlija

ŠĆUTI-kosti  ruku, nogu; BOLIDU ME SVI ŠĆUTI-boli me svaka košćica

ŠEBEĆAT-teturati; ZAŠEBEĆAT-zateturati se

ŠEDUTA-sjednica

ŠEGAC-mala ručna pila za drvo,ŠEGA-pila

ŠEGADURA, ŠEGONJEG-pilanje,dosadno pričanje

ŠEGAT-piliti; IZŠEGONO-ispilano

ŠEGUN-velika pila sa ručkama na oba kraja ( za obaranje i pilanje  stabala)

ŠEKAT(ŠEKOVAT)-crpiti tekućinu iz nekog suda,obično zahvatanjem vode plitkom posudom; IZŠEKAT-ob.isputi vodu iz čamca

ŠEKODA-dodatna a nepotrebna gnjavaža, problem koji uzrokuje veliku sekiranciju

ŠEKONDI GUŠTI-zadovoljstvo određeno osobnim ukusom

ŠEKONDO-terca u pjevanju

ŠELVADIGA-onaj tko se ponaša nepromišljeno

ŠELVADIGAT-nepromišljeno raditi opasne stvari

ŠEMPIJA, ŠEMPIJAST, ŠEMPJARIJA-budala, budalast, budalaština-

ŠEMPRE-uvijek ( u smislu upornog i tvrdoglavog ponavljanja)

ŠEMUTAT- ići amo-tamo(koji put kao “muha bez glave”),krivudati teturajući,izgubiti kontrolu nad npr.vozilom; ŠEMUT- grana kao alat za zakačiti  vršu,mrežu u moru

ŠENA-centimetar; ŠENJAT-izmjeriti i označiti;DEŠENJAT- nanovo premjeriti i označiti

ŠENAVOGE - iritirajuće ponašanje,opasne igre

ŠENCA-bez

ŠENTI, ŠENTILA-tepanje djeci u značenju sjedni,sjela

ŠENTODA-klupa za sjedenje sa naslonom

ŠERA MEŠTRA-gospođa učiteljica

ŠERA-oblik od “šjora”tj-gospođa

ŠERPENTINA-serpentina,cijev u formi zavojnice za hlađenje pare u rakijskom kotlu

ŠER-šjor,gospodin; ŠERA-šjora,gospođa

ŠERVICIJ-služenje vojnog roka

ŠESNO, ŠESNA, ŠESTAN-ljupko,dražesno; NEŠESNO-izgledom ružno; IZNEŠESTAT-učiniti ružnim, iznerediti 
ŠESNICA-ljupka djevojčica ili mlađa djevojka, mala ljepotica

ŠEST, ŠESTI-način ophođenja, maniri 

ŠESTI- kalupi ob.montažni

ŠESTICA-štipaljka za kosu/plastika ili metal/ sa mjestom za stiskanje šestorokutnog oblika

ŠEŠULA-drvena dugoljasta posudica sa ručkom, za vađenje mošta iz kace

ŠETEMONA-tjedan

ŠETIMENTI-osjećaji

ŠEVARDAT-gubeći ravnotežu nenamjerno krivudati u hodu, vožnji; ZAŠEVARDAT-nenadano izgubiti pravac, ravnotežu; POŠEVARDAT-izgubiti ravnotežu usljed spoticanja o nešto

ŠI-da

ŠIJAT, ŠIJOVAT-voziti unatrag (ob. brod)

ŠIJATIKA-išijas

ŠIJAVAC-veslač na svićarici

ŠIJAVICA-jaka kiša sa vjetrom u prsa

ŠIJA-vratni dio kičme

ŠIJA-zapovijed „vozi unatrag (veslaj krmom napred)“
ŠIJAT; ŠIJOVAT-voziti brodom unatrag, obično u manevriranju kod pristajanja

ŠIJE-ŠETE--igra Šijavice

ŠIJUN-jaki vjetar u pramac broda, u lice

ŠILOKO-vjetar jugoistočnjak

ŠIMATORIJ-groblje ŠIMIJA-majmun

ŠIMIZE-komoda /manje KOMO /

ŠINJADUR-svirač, zabavljač (tradicionalno harmonikaš) na plesu

ŠINJORINA (ŠINjORINICA)-gospođica

ŠIPAK, ŠIPČIĆ-nar (primorski šipak)

ŠJALPETA-kravata; ŠJALPETON- sa kravatom

ŠJOLE- đon cipela

ŠKAFET,ŠKAFETIĆ,ŠKAFETIN-ladica

ŠKAF-natkriti prostor na pramcu manjeg čamca,koji može biti i zatvoren, čiji pokrov tvori malu palubu ob. sa otvorom zvanim “bokaporta”

ŠKAJA-male tanke kamene ploče(pločice)koje služe za podlaganje za zatvaranje rupa na krovu od kamenih ploča; POŠKAJAT-staviti škaju ispod ploča od krova tako da se zatvore rupe

ŠKAMAL,ŠKAMLIĆ-prenosiva drvena klupa,klupica,bez naslona

ŠKAMBIJOT-vrsta igre na hvatanje

ŠKANDALET-bakrena plitka posuda sa dužom drvenom drškom te poklopcem sa prorezima a u koju se je stavljala žeravica a služila je za grijanje kreveta

ŠKAPULAT-izvući iz vode, izvući”živu glavu”

ŠKARAM-drveni nosač sa rupom u koju je smješten nosač vesla na brodici

ŠKARIK-ispušna cijev od brodskog motora

ŠKARNjAT-grebati; OŠKARNjON-ogreben; VAS IZŠKARNjON-sav izgreben

ŠKARPAT- izravnati tlo koje je na kosini

ŠKARPO,ŠKARPADURA -koso tlo

ŠKARTAT-odbacit kao nepotrebno

ŠKARTOC,ŠKARTOČIĆ-papirnata kesa

ŠKATULA -kutija sa poklopcem

ŠKERAC-neugodni,često bolni, nagli pokret;

ŠKERCAT/sa škinima/-učiniti škerac koji je prouzročio bol u leđima

ŠKERCI- zezanje; ŠKERCAT SE-zbijati šale

ŠKINA(ŠKINjOLI)-leđa

ŠKINJOL-naslon za leđa na stolici

ŠKIVAT SE –skloniti se ispred nepogode,moguće neprilike;ŠKIVOJ SE – skloni se na sigurno

ŠKODIT-naplatiti

ŠKOJ,ŠKOJIC-otok,otočić;ŠKOJOR-otočani

ŠKONTAR-na okviru vrata metalni okvir u koji upada jezičac brave

ŠKOPULA-pljuska punim dlanom

ŠKORT-slaba škrta zemlja,otpaci

ŠKOTA (DO ĆEŠ MI POD ŠKOTU)-vratiti ću ti”milo za drago” kad tad

ŠKOVACE.-smeće, ŠKOVACIN-smetlar

ŠKOVACERA,-kanta za smeće

ŠKRABATAT-proizvoditi zvuk škrabatušom, proizvoditi zvukove udarcima o nešto

ŠKRABATUŠA-drvena ploča sa metalnim pokretnim dijelovima koji treskanjem lupaju

ŠKRABATONJE-nedefinirani zvukovi udaranja nečeg o nešto, škripanje, lupanje

ŠKRABIJICA-kutijica za čuvanje dragocjenosti

ŠKRIPOVNICA-čegrtaljka

ŠKRIP-udubina,procjep u obalnom kamenju koji ispunja more

ŠKROK-korak, ŠKROKJI-koraci; DVO ŠKROKA-dva koraka; PET ŠKROKJIH-pet koraka;

ŠKROKOVAT-preskakanje(npr, zubaca na zupčaniku)

ŠKROPAC-lagana,sitna,dugotrajna kišica

ŠKROPIT-sitna kišica,prskati sitnim kapima

ŠKROVA-drvena matica sa ručkama za pritezanje na presi za mošt

ŠKRUP- skorup,  površinski sloj tekućine, zemlje...

ŠKUFIJA-kapa (ob.dječja) koja pokriva cijelu glavu osim lica(usta,nosa i očiju)-obično je od platna

ŠKURA-puni vanjski zatvori na prozorskim oknima

ŠKURICA-mrak

ŠKURLAT- izravnati teren površinskim ukopavanjem i /ili/odošenjem viška materijala/zemlje, kamenja

ŠKURO-tamno,zamračeno; ZAŠKURIT-zamračiti

ŠKUTA-namaz koji se dobije kao zadnji proizvod u lancu domaće izrade kozjeg sira-vidi pod "surutva"

ŠKUTAT-odstraniti prekobrojno ili nepotrebno

ŠKVERA-kazaljka sata

ŠKVER-brodogradilište

ŠKVODRA-alat za označavanje pravog kuta, a znači i  -pravi kut

ŠMERJAT-šarati po papiru, crtati nešto bez veze; NAŠMERJAT-na brzinu našarati neki crtež, zapis tako da je na ivici prepoznavanja, čitljivosti; IZŠMERJAT-prekriti list,postojeći crtež ili tekst bezveznim šarama, crtarijama, izšarati

ŠMIGNUT- naglo pobjeći; ŠMIGA(ŠMIGLA) JE-naglo je pobjegao čim je opažen

ŠO, ŠTOJ-idi, stani /zapovijed magarcu/

ŠOLD, -novčana jedinica, ŠOLDI-novci

ŠOLD-znači i  čvrst,  ŠOLDO, U ŠALDO- čvrsto (np. privezati)

ŠOMA-ipak; INŠOMA-ali ipak

ŠORAT-šarati

ŠORDO ŠELVADIGA-budala koju ipak nije lako prevariti na njegovu štetu;

ŠORDO-budala; ŠORDARIJE-gluposti; PRAVIT ŠORDARIJE-glupirati se

ŠOŠA-Šalša. Na maslinovom ulju i malo crvenog luka zapržene rajčice isječene na komadiće uz dodatak malo šećera. Koristi se kad prilog jelu ali se može uz dodatak jaja umućenog u zaprženu smjesu koristiti i kao jelo.

ŠOTOBRACO-ruku pod ruku(šetati)

ŠOTOKOTUL-podsuknja

ŠOTOKUCO-odraditi šutke, bez velike priče u javnosti

ŠOTOTAJER-ronilac

ŠOTOVEŠTA-podsuknja

ŠOTOVITA-nosi se ispod bluze

ŠPACAKAMIN-dimnjačar

ŠPAHER-štednjak/na drva,plin,struju/

ŠPAJIZ-smočnica,ostava

ŠPALE -ramena,bočni nosači npr.vrata,prozora podupirači; NA TUJE ŠPALE-tuđim trudom;

ŠPALINE-naramenice; MAJICA NA ŠPALINE-donja majica  bez rukava

ŠPANCIRAT-šetati: ŠPANĆERA-lijepi šešir za šetnju

ŠPANGA-ukosnica

ŠPANJULET-šipka zatvarača na škurima sa šćencon i đirandulama na vrhu i dnu 

ŠPANJULET-cigareta, plameni grijač za predgrijavanje brodskih malih dizel motora,

ŠPARILO JE-istekao je rok valjanosti

ŠPATULA-lopatica za gletovanje

ŠPEDIT-odvući sa mjesta dodađaja;prenjeti

ŠPENA-otpaci kod obrade metala(bušenje,struganje)

ŠPENTA-manja pomoć kao potisak, potpora u poslu, životu

ŠPERAT-očekovati, nadati se

ŠPERONCA-nada

ŠPICAT-udariti vrhom cipele

ŠPIC-oštri vrh(ob.cipele);

ŠPIGUL-brid,oštri rub

ŠPIJAT-odati

ŠPIJOVAT-špijunirati;

ŠPIJUNI-mjerni listići za mjerenje razmaka

ŠPINA- manja pipa koja se je stavljala na bačve iznad kanele, a danas uglavnom naziv za slavinu za vodu

ŠPIRIĆERA-plamenik na špiritus; NA ŠPIRIĆERU-fraza koja se obično korist da opiše sumnjivo  ubrzanim načinom završeno školovanje,

ŠPIRIT-špiritus, jaki alkohol koji gori plavkastim plamenom (kod pravljenja rakije prvi otok rakije u kojem je postotak alkohola najveći i iznosi oko 70 gradi). Inače rakija lozovača se pravi da ima 42 grada.

ŠPJANAT, ŠPJANOVAT-na kosini brda dubinskim ukopavanjem izravnati teren 

ŠPJEGAT-objasniti;

ŠPJEGOJ  MI-potanko mi objasni

ŠPOG-špaga,konopčić za vezivanje paketa

ŠPONDA-ograda,bočna strana igrališta

ŠPORKAĆUN, ŠPORKUJA-prljave, neuredne osobe-također i  osobe prostog, nekulturnog govora

ŠPORKO, ŠPORKICA-prljavo,prljavština

ŠPRONDA-osoba koja bi olako sve ŠPRONDILA

ŠPRONDIT-ne čuvati(olako uništavati) stvari

ŠPURĆERA-pristanište, obala izložena vjetru

ŠTABIL-čvrst;

ŠTABILIT- čvrsto odlučiti

ŠTABILIT SE-oporaviti se/bolest,financije../

ŠTACIJA-stanica(ob.autobuska,željeznička)

ŠTAJUNON-osoba očvrsnula od godina,otporna

ŠTAJUN-sezona; ŠTAJUN OD TURISTIH-turistička sezona; MEZO ŠTAJUN-ni ljeto ni zima(vrućine prošle a još nije sasvim zahladilo-i obratno)

ŠTANDARAC-visoki samostojeći  stup za  zastavu

ŠTENDIT-staviti na vidno,istaknuto mjesto

ŠTERIKA-svijeća od voska

ŠTIT, ŠTIOCI-čitati, čitatelji; PROŠTIT-pročitati

ŠTIVALE-čizme¸ ŠTIVALICE-čizmice 

ŠTOF- tkanina za izradu odijela

ŠTOMPA-krojni uzorak iz novina

ŠTONT-stol za prodavanje na otvorenom;željezna ograda oko balkona, uz stepenice

ŠTRABACAT- pričati nepovezano ili razmišljati nelogično, nehotivce zaboravljati, zamor mozga

ŠTRACA-izlizana krpa,iznošena odjeća

ŠTRAKAT SE-premoriti se do iznemoglosti;ŠTRAKO SAN SE-premorio sam se do iznemoglosti

ŠTRAKJA-kraća motka;

ŠTRAMAC-madrac

ŠTRAMBAJ-odskok, podbacivanje lopte na početku igre, isprovocirano naglo reagiranje

ŠTRAPAC-nepotrebna obaveza,zamor na nepotrebnom putovanju,poslu…

ŠTRAPAT-štrcat; POŠTRAPAT-poštrcat; NE ŠTRAPJI-ne štrcaj;ŠTRAPANJE-štrcanje kapi koje se odbijaju(npr.kapi kiše od tla); NAŠTRAPANO-na male mrlje

ŠTRETO-manji konfekcijski broj od potrebnog

ŠTRETO-tijesno/odnosi se na odjeću/

ŠTRETUR-manja stolarska stega

ŠTRIKA-traka,tanka duža drvena letvica;

ŠTRINGA-nemirnog duha

ŠTROCAT-zaigrati na najjaču kartu

ŠTROC-siguran poen,potez

ŠTRODA- glavna ulica od koje se pobočno odvajaju sporedne uličice, općenito ulica

ŠTROFA-anegdota

ŠTROLIGA-osoba bistra uma i brza u domišljanju; PROŠTROLIGAT-dobro promisliti

ŠTROLIGAT-razmišljati  o tome kako i dali nešto napraviti;

ŠTROLOĆAST-razrok

ŠTROLOĆAT-gledati razroko;

ŠTROMB-sklon nepromišljeno raditi gluposti

ŠTRONUT OD PLAČA-nezaustavljivo plakati

ŠTROPITAT, ZAŠTROPITAT-pobuniti se ljutito, uz viku

ŠTROPIT-nešto što te nenadano uznemiri, iznervira i naljuti. Također i nagla reakcija na nečije uznemiravajuće i izazivačko ponašanje.

ŠTROP-kožni držač i oslonac vesla

ŠTRUCA-kruh valjkastog oblika

ŠTRUCA-radi nemirno i na trzaje(npr.motor)

ŠTRUCAT-trzati s nečim;loviti lignje sa "štrucavicom"; ZAŠTRUCAT-učiniti nekoliko trzaja;

ŠTRUCAVICA-alatka(varalica) za lov liganja

ŠTRUKAT- iscijediti( sok iz voća, snagu iz tijela);

ŠTRUKON-voće(npr. limun) iz koga je iscijeđen sav sok,biti umoran i sasvim iscrpljen

ŠTUDIJAT-razmišljati

ŠTUF, ŠTUFON-zasićen;

ŠTUFAJICA-osoba uporna do dosade u traženjima, zahtjevima

ŠTUFAT SE-zasititi se, zamoriti se  nečim do zasićenja;

ŠTUKAT-zabrtviti kitom, kitom ispuniti neravnine

ŠTUK-drvodjeljski , auto ili sl. kit

ŠTUKETA-letvica 2x1 cmx4m

ŠTUKETICA-kraća štuketa

ŠTUMAK-stomak

ŠTURBALO ME JE-stvorilo mi je mučninu u glavi,želudcu /ob.vožnja brodom,autom…/

ŠTURBAT-stvoriti muku(loše more,za gledanje neugodni prizori); DEŠTURBAT SE-iznervirati se,zbog neorganiziranosti ili nehaja drugih izgubiti motivaciju za neki posao

ŠTURUM-dobro raspoloženje uz mali nered i galamu

ŠTUVA-gizana (lijevano željezo) peć za grijanje na drva ili ugalj, uska peć iznutra obložena vatrostalnim opekama

ŠUBIJOTI-odeblja, kratka,šuplja tjestenina 

ŠUČIJA-tuberkuloza

ŠUFERAT-sumporom nadimiti poluprazni sud sa vinom da se unište gljivice

ŠUFERJERA(ili ćifun)-posuda za sagorjevanje sumpora, sa"dimnjakom" koji se stavi u sud sa vinom ili prazni vinski sud

ŠUFIGA-zaprška;

ŠUFIGAT-napraviti zapršku, uz povremeno mješanje da ne zagori dokuhavati određena gušća jela na laganoj vatri

ŠUFIGOVAT-praviti zapršku

ŠUFIŠTIK-cjepidlaka

ŠUFIT-tavan

ŠUG- umak

ŠUGAMON-ručnik

ŠUJAT-plitko prekapati zemlju tek toliko da se razbije stvrdnuta kora i presječe korjenje korova

ŠUNE-naglo i neplanirano, onako nagonski, dođe ideja za nekakvu aktivnost

ŠUNULO MU JE-eto tako iznednada mu je došla ideja za.....

ŠUPERAT-izbaciti iz škole, firme, kluba…

ŠUPERNICA-rupa na oplati ob. drvenog suda

ŠUPEROVAT- zaptivati pukotine ili  nepotrebne rupe na drvenoj oplati 

ŠUPJE-šuplje;U ŠUPJE-u šupljinu

ŠUPRAKUPERTA-koverta

ŠURBIJAT-slobodno odticati u jakom mlazu kroz dovoljno širok, čist, kanal, crijevo za odvod

ŠURBIJUN-odvodni kanal,široka odvodna cijev

ŠUŠA, ŠUŠASTA-koza bez rogova

ŠUŠKAVAC-tanki najlonski ogrtač

ŠUŠKAVICA-dječja igračka,zvečka

ŠUŠPET(stat u ŠUŠPET)-zbog nečeg postati zabrinut

ŠUŠTA-opruga

ŠUŠTINA-koristi se umjesto dugmadi,iz dva dijela koji upadaju jedan u drugi i drže se oprugom na dijelu sa rupicom

ŠUŠUR-žamor, neodređeni zvukovi-UŠUŠURAT SE-početi žamoriti; UŠUŠURALI SU SE- započeli su žamor, graju

ŠVOG-opuštanje
ŠVOGAT SE-raditi nešto što pričinjava zadovoljstvo a ujedno opušta živce

 

                                     T

 

TABOR, BORSA-sjenovita ograda, od kolaca prekrivena granjem, odrina

TAJADUR-sjekač

TAJAT-odsjeći, odrezati:TOJ-mjesto reza

TAJER-daska na kojoj se siječe

TAK /POSTOLI NA TAKE/-potpetica /ženske cipele sa visokim petama/

TAK/ispod bačve/-drvena trupica na kojoj stoji bačva

TAKAJ-rašljasta motka za podupiranje granja loze; PODTAKJAT-poduprijeti “takjon”

;PODPRIT-poduprijeti  "takjon"

TAKAJICA/ĆAPAT TAKAJICU/-primiti neke značajke ponašanja od osoba sa kojima si u dodiru

TAKAT, TAKOVAT-upaliti vatru, paliti vatru

TAKNUT-dodirnuti; TAKA SAN-dodirnuo sam

TAKOJE-pristanak broda/pristaje/ u usputnoj luci a po voznome redu

TAKUJIN-novčanik

TALIJONI-Italijani

TAMAN- zločest; TAVNI-zločesti; TAVNjOK-zločesta osoba; TAVNjOCI -zločesti ljudi;

TAMARIŠKA-tamaris

TAMBUĆ-veliki okrugli pladanj

TAMBURIN- valjkasta niska, često i  tapecirana, sjedalica bez nogu, rolo (vrsta bubnja)

TANAC - ples,

TANCADUR-plesač;

TONCAT-plesati; POTANCUVAT-poskakivati /u ritmu/;

TONCI-ples kao organizirana zabava(plesnjak); ZATONCAT-zaplesati

TANAJE,TANAJICE-kombinirana kliješta

TANČIK-tanke suhe grane za potpalu

TANTAFORIJA-bezvrijedna stvar,igračka

TANTAT-ne dati mira,izazivati,uporno nagovarati;NATANTAT;nagovoriti,navesti na nešto

TANTACIJUN-nešto što izaziva na nedozvoljena i ne baš razumna djela

TAPA-klada; ISTAPAT -ispilati drvo na klade

TAPANJ-bočica za tintu

TAPUN-čep od bačve; TAPUNAT-zatvoriti bačvu čepom od drva namazanim lojem

TARACA-terasa,betonska deka na kući

TARAMEJA-gungula,nenadani problem

TARAMUT-zemljotres

TARANTELA-gušterica

TARČ-zap,molba”trči”; ON TARČI- on trči

TARGANJE-berba grožđa,TARGAT-brati grožđe

TARGOČ-berač grožđa; NATARGIVAT-do povratka gonjača brati  dovoljno grožđa za jednu turu gonjenja

TARGOVAT-trgovati

TARGOVAC-trgovac

TARKIJA-remen za hlače

TARLIŠ-čvrsta plava tkanina za radna odijela ,također i naziv za radna odijela od te tkanine

TARMAT-uporno dosađivati sa ciljem ostvarenja nekog cilja; ISTARMAT-uporno dosađujući ostvariti cilj; TORMA-dosadno uporna osoba; TARMAT SE-ne dati sebi mira  do ostvarenja nečega

TARMETAT -potrajati

TARMETALO JE potrajalo je

TARMUNTONA-tramontana (kod nas zapadni vjetar)

TARNELA-grafitna brtva u obliku usukanog konopca

TARNJOVKA-utrnuti mišići

TAROKAT SE-šaliti se; TAROK-šala

TAROKOZ- šaljivčina

TARPIT -trpjeti; TARPEĆE -strpljivo trpljenje(ob.boli)

TART MASLINE-prerada maslina u presi

TARTAJUN-kolčić od čvrstog drva promjera oko 2,5 cm a dužine do 30 cm,  na koji se namata konopac za vezivanje vreća a služi kao poluga za jače pritezanje

TART-trljati,brisati trljanjem;ISTART-istrljati,obrisati

TAŠEL/TASEL/-zakrpa od čvrstog materijala(kožna na cipeli, limena na autokaroseriji i sl.)

TAŠKERICA-obavijest o obvezi plaćanja(poreza,kazne)

TAŠTAT -probati okus,

TAŠTOJ  molba"probaj"hranu ili piće

TAVAJA-stolnjak

TAVAJOL –veći platneni ubrus TAVELICE,TAVELE-zidne, podne, pločice(kamene ili keramičke); POTAVELAT- popločati pod prostorije pločicama; udarcem nekoga»posložiti» na pod

TAVICA-posuda sa ručkom za pripremanje jela, široka i plitka, tiganj

TAVNOST-zloća,zločetost;

TAVNJOK, TAVNJURA-zlobna, zločesta osoba/za djecu-neposlušna/

TAVULIN-elipsasti stolić sa centralnom nogom ili postoljem, obično dio salonskog namještaja

TEĆA, TEĆICA-kuhinjska posuda,lonac, plići a širok

TEGA-toga, tog

TELA-čvrsto, nepromočivo platno

TELERI-okviri prozorskih stakala

TEMPERAT-ugrijati nešto kao npr. ne previše hladnu prostoriju tek toliko da se stvori osjećaj ugode, zakaliti gvožđe, uliti u vodu za piće npr. vina tek toliko da “ubije”okus vode

TEMPLA-slijepoočnica

TENDA-zaštita od sunca od čvrstog platna ili plastike

TERAFERMA-kopno kao dio kontinenta

TERCONA-groznica

TER ČO-u smislu”a kad tamo”

TERINA-plitka zdjela prema dnu zaobljeno sužena

TERNIT-valovita salonitna ploča za pokrivanje kuća(1x1 m.)

TERPENTINA-ulje dobiveno preradom smole, služi kao razređivač za uljane boje

TESLA-tesarska sjekirica, bradva

TESLAT-tesati teslom 

TEŠTA-glava

TEŠTA I TEŠTA- se obično koristi u konfrontaciji jedan na jedan (može sportski duel a može i npr. svađa)

TEZA, KUĆA NA TEZU - prizemnica sa jednostranim krovom

TEŽOK-zemljoradnik

TIĆ-ptica

TIČ-diraj; NE TIČ-ne  diraj

TILO-tijelo

TIMBAR-pečat;TIMBRAT-pečatirati

TIMENICA-tjeme

TIMIDAN-miran, prilagodljiv, sramežljiv

TIMUN- brodsko kormilo,upravljač auta,bicikla…

TIMUNJER-kormilar

TINEL-blagovaonica, ali uglavnom kod prijema gostiju

TINGULET-gulaš od ptica

TIRAKE-naramenice kao dio hlača ili  kao skidljive TIRAMOLA-neprekinuti konop nategnut između dva koloturnika (za vješanje rublja na sušenje)

TIRNUT-jače gurnuti; TIRA-zap.povuci;

TIRNI-gurni;

TIR-naboj za vatreno oružje,zvuk opaljenja vatrenog oružja

;OVIN TIRON-ovim udarcem (npr.sudbine), ovoga puta;

TIRAT-tjerati;

TIROJE-poteže, nateže;

TIRNUT-pogurnuti;

TIRA-zap.povuci

TIRODA-govorancija u smislu kritike

TISNUT-ovlaš gurnuti; TISKAT-gurati; TISKAT SE-naguravati se; TISNI-zap.lagano gurni

TOCIL-nogama pokretani brus za oštrenje” na vodu”

TOJ-vidljivo mjesto reza/sječe/; TAJAT-posjeći,odrezati

TOKO-toliko

TOLITAR-drveni sud sa ručkama vol. sto litara i uopće znači 100 l tekućine

TONDIN-željezna šipka

TONIKA-haljina blijede boje sa kapuljačom i tamno crvenim pojasom  za vezivanje oko struka  koja se, oblačeći je preko odijela, nosi u crkvenim procesijama

TONIKUM-lijekoviti biljni sirup

TONKO-tanko

TORAC-isto što i "ceroj"

TORKAT-trčati;TARČEĆ-trčeći

TORKO-trpko,oporo/za vino,grožđe/

TORNAT-vratiti, TORNA, TORNOJ-zap."vrati"

TORNAT SE-vratiti se

TORNA-pneumatska udarna bušilica

TORNO-trn,trnje

TOTE-tu;

TOTE NIKUD-tu negdje,tako nekako

TOVOR-magarac

TRADIT(DOĆ NA MANJE)-pokvariti se, iznevjeriti:

TRADILO MI JE AUTO (ili –DOŠLO MI JE AUTO NA MANJE)-pokvarilo mi se je auto;

TRADI ME JE(npr. osoba X)-iznevjerio je očekivanja, dogovor…

TRAJTAMENAT-čašćenje kod zaruka,vjenčanja

TRAJTAT-počastiti goste

TRAJTO SE-predpostavlja se,govori se,nagađa se…

TRAMAKOVAT /SA/- preprodavati /nešto/

TRAMAKAT-preprodati,robno razmjeniti a bez velike zarade, premještati nešto sa mjesta na mjesto bez velikog razloga

TRAMAK-obaveza koja remeti neki plan ili posao

TRAMBULIN-odskočna daska

TRANGUZICA-ljuljačka; TRANGULIZAT SE –ljuljati se /na stolici, ljuljački…/

TRANGULIZA SE- ljulja se zbog nestabilne podloge

TRANKVILO-opušteno, mirno bez uzbuđenja

TRAPANJ-veliki,čvrsti metalni šiljak za (udaranjem batom po njemu) pravljenje u kamenu rupa za mine 

TRAPULA-mišolovka, zamka

TRAŠKET- sjenilo za sunce na kačketu

TRAT, NA TRATU-na redu za izvršenje nečega; U POL TRATA-na pola puta do cilja

TRATIT-trošiti; ISTRATIT-istrošiti; ISTRAĆENO-potrošeno,istrošeno,dotrajalo

TRAVESA-pregača

TREFIT SE-slučajno se naći kao svijedok nečemu

TREFIT-sresti; POTREFIT-slučajno pogoditi, naći,

TREMENTNO-čudno, nesvakidašnje;

TREMENTAN-osoba čudnog, neuobičajenog ponašanja

TRENTAUN-momenat kada je zbog nečijih napetih živaca bolje sve debate sa njim odgoditi  

TREPAT -lupati nogama o pod; ZATREPJI-zalupetaj nogama o pod

TRESA-daska ili gredica za poprečno učvršćivanje

TREŠETA-igra na karte

TRESO-poprečno,na stranu; POĆ UTRESO-skrenuti u stranu  (pameću, hodajući, ponašanjem); TRESAT SE-prisloniti se, pristupiti/ob.nepozvan ili bez potrebe/na neko mjesto; TRESAT-prisloniti;

TRESOJ-prisloni

TRESOVAT-zanositi u stranu

TREŽENDOL-veće kamenje koje se na manjoj razdaljini stavlja u zid da  poveže dvije strane zida građenog”u martvo” a iznutra ispunjenog sitnim materijalom

TRIBIT, TRIBJENJE-pažljivim pregledom odvajati jestivo od nejestivog, potrebno od nepotrebnog…

TRIBOVAT-trebati, TRIBUJEN-trebam

TRIJONGUL-trukutasta turpija za željezo

TRIKI TRAKE-sandale (od kožnih traka)

TRIM-od slaganog kamena sagrađena nastamba oblika polulopte

TRINCET-oštar nožić,skalpel

TRINOGE-tronožac kao stalak za lonac na otvorenom ognjištu, sa okruglom bazom za lonac

TRINOŽAC-sjedalica sa tri noge

TRIPE-zadebljanja od sala na stomaku

TRIPIJE-kao trinoge, samo sa trokutastom bazom za lonac

TRIŠĆICA-manja cjepanica,trijeska

TRISK-grom

TRISKA-zvučna pljuska, TRISNUT-dati pljusku;

TRISKAT, TRISKETAT-gromoglasno lupati (npr. i sa zvučnom glazbom); ISTRISKAT-izrazbijati

TRIŠKOT-kratka jakna

TRIZAN-trijezan

TROK-kraća tanka vezica; TRAJČIĆ-sasvim kratka tanka vezica
TROK-zraka svjetla

TRAJČIĆ-zrakica, slabo vidljiva naznaka nečega

TROPO LUŠO-preko svake mjere uzimanje sebi za pravo na nerealne zahtjeve, nerealno trošenje ...

TROŠKURIT-kad nešto promakne, ne iziđe po planu 

TRUBIT, ZATRUBIT-koristiti auto sirenu

TRUD, TRUDI-muka, trud, muke ;TRUDAN-umoran; PRITRUJEN-premoren, izmučen

NATRUDIT-kretanjem, diranjem obnoviti saniranu tjelesnu tegobu

TRUDI-hemeroidi

TRUHLA-noseća žena; NATRUHLIT-oploditi; NATRUHLI JE JE-oplodio ju je (ženu)

TRUMBA-široka cijev (npr.za dimnjak)

TRUMBETA-truba; TRUMBETAT-svirati glasno u trubu, govoriti glasno a dosadno

TRUMBIN-cijev ili kvadratni uži  prolaz poprečno ispod ceste a  služe za protok oborinskih voda

TRUNIT-skidati nepotrebne izbojke na lozi / Starograjani isti posao zovu „omanivat“,Doljani „smićat mulce“ a Hvarani „omićat“/

TRUP; TRUPIĆ-trupac, klada
TRUPICA-kraći deblji trupac koji se koristi kao sjedalica

TRUSLO, TRUSNULO-nešto palo uz tresak

TRUSNUT-pasti

TRUTAT-nepotrebno višekratno hodati istim putem,nezgrapno gaziti

TRUTALO-onaj tko stalno  truta: ISTRUTAT-trutanjem izgaziti,utabati zemlju,uprljati pod…

TUBO-petrolejka sa fitiljem i zaštitnim staklom u obliku tube dole šire a gore sužene sa pozadinskim ogledalom koje je reflektiralo svjetlo.

TUBO-također i cijev od tankog lima

TUČAK-metalni bat za usitnjavanje zrna

TUĆ-udarati a izudarati je ISTUĆ

TUDAJ-tuda,tu negdje

TUDEŠKI-strani jezik,pripadnici drugog naroda

TUFINJAT-kad nešto ispušta lagani smrad kaže se da “tufinjo”;a znači također  i  sagorjevanje tek sa toliko žara da se žeravica ne ugasi

TUJE-dalje, MALO TUJE-malo odmaknuto, malo dalje; STAN TUJE-odmakni se

TUJE-tuđe

TUJI-strani, ljudi izvan uže obitelji,

TUKAT-dodirnuti; DOTUKAT-ovlaš dodirnuti

TUKNUT-lako udariti o nešto: TUKNUT SE-lagano se sudariti sa nekim ili nečim, TUKOJ-dodirni

TUKOŠ-takneš; TAKNI-dodirni;

TUKO, TUKALO BI-riječ koja se ne koristi u Vrbanju, Svirčima, Vrisniku i Pitvima ali se koristi u primorskim mjestima i dijelu Dola a ima značenje „treba, trebalo bi“. U Vrbanju je u umjesto ove riječi u uporabi „vajo i vajalo bi“ 

TUL-tanka mrežasta tkanina, til

TUMBETA- tuba

TUMBULA-okret preko glave;PRITUMBAT SE-preokrenuti se padajući;TUMBAT SE-baciti se sa namjerom preokretanja

TUND-noć punog mjeseca

TUNJA-čvrsti deblji konac za lov riba na udicu

TUPINA,TUPASTO-posječeno drvo isušeno i na početku truljenja,gori slabo bez žara i plamena

TURAN-ručno pokretana presa za mošt

TURTA-pojedini pekarski kruh/prvotno domaći/ ;SLATKA TURTA-torta kao kolač

TURTLE-naivna,nesnalažljiva ,nespretna osoba

TUSNO,TUSNI-maleno,omanji čovjek/životinja/

TUST;TUSTIT SE-debeo,debljati se;

TUSTI ČETVORTAK-zadnji četvrtak u razdoblju karnevala (pogledati pod „karnovol“) koji je bio dan za završni veliki javni maskenbal. Dan se zove tusti zato što se je tog dana trudilo sebi osigurati bolju večeru sa obaveznim mesom prije odlaska na maskenbal

TUŠĆI-deblji; NATUSTIT SE-nadebljati se

TVOJA (MOJA) PROTIVA-tebi (meni) ravan

 

                              U

 

UBIT OKO-nakratko odspavati

UČ-u što

U LAGUM(dići u lagum)-dići u zrak eksplozijom

U SAKRETO-raditi utajno daleko od očiju

U ŠALDO-u čvrsto

UBATOVOLIT SE-osjećaj pospanosti nakon jela 

UČELAK-pročelje kuće

UCIKAT- podbosti riječima/znači i poškakljati/                                       

UČINILO JE OKO-kada se nakon kiše među oblacima pojavi malo vedroga (kao znak smirivanja vremena)

UDAJ-ovuda;

UDIJA-odmah,istog trena

UDIT-uvući,utaknuti(konac),zabiti(čavao)

UFAT SE-nadati se,osjećati  da nešto možeš napraviti

UGODALO /mi/ JE- stvara ugodnu klimu(uvjete) za nešto,pričinjava zadovoljstvo,ugodu

UGOTA-magarica

“UJE VARH VODE”-umišljeni osjećaj da si bolji,pametniji od drugih i zahtjevati za sebe poseban,bolji tretman te da bude sve po tvoje

UJOT-uhvatiti (npr.ribu, neku bolest i sl.); UJA SAN-uhvatio sam; UJMI-uhvati,ulovi; UJALO SE JE-primilo se je(npr.nešto presađeno);

UJOT IH-dobiti batina; DA IH NE UJME-da ne dobije batina; UJOT ĆEŠ IH-dobit ćeš batina; UJA SAN IH-dobio sam batina; UJA IH JE-dobio je batina

UJUJAT-uspavati(dijete)

UJUJAT SE-uljuljati se u san

UKROP-voda u kojoj je skuhano zelje a koja se nakon  odvajanja zelja daje, skupa sa otpacima, stoci za hranu

ULENO JE-preuljeno (jelo)

ULIST-ući/neopaženo/;

ULIZLO JE-ušlo je bez otpora

ULITILO JE-stiglo je ljeto;

ULITIT SE-obući ljetnu odjeću

ULOŽIT-nadodati, ULOŽIT SE - priključiti se (u igri,u poslu..); ULOŽ SE S NAMI-priključi se nama/u igri/; ULOŽAK-dodatak

ULTIM-zadnji dan mjeseca,zadni poen u igri

ULUPIT-udarcem napraviti udubljenje, deformaciju, neke površine (npr. karoserije auta)

ULUPJENO, ULUPI, ULUPILA-udubljeno udarcem 

UMAR-umro; UMARTOVLJEN-umrtvljen

UMARTVO-način gradnje zidova bez vezivih sastojaka (cementa,vapna)

UMENDUL-bajam

UME TO-u međuvremenu

UMIDECA-vlaga, UMIDNO-vlažno

UMIDEČINA-velika vlaga u zraku

UMISIT-umijesiti tijesto

UMIT-umijeti( znati), umiti (lice)

UNCA-u smislu “sasvim malo”(npr.UNCA FIBRE-neznatno povišena tjelesna temperatura)

UNDAJ-onuda;

UNIT-unijeti

UOPER-u upotrebi; DOĆ UOPER-doći u upotrebu

UPIČE- usmjerava toplinske zrake; UPIČE SUNCE ili VATRA-žari  jakom toplinom

UPIPAT-brati list po list,zrno po zrno

UPRAV, IŠLO JE UPRAV-izišlo je na dobro, po planu

UPUTIT-pokrenuti,započeti,dati naputke

UPUTIT SE-pokrenuti se

URAVAN-monoton govor ili pjesma, bez dinamike

UROK-kada te netko"ureče",čini,vražbine

URUDINAT-naručiti

USAHNUT-uvenuti; SAHNE-ven

USAKRETO-skrivećki, daleko od očiju javnosti

USALJENO (ob. ulje)-maslinovo ulje koje se od stajanja pokvari te postane previše žestoko i upaljeno pa nije za korištenje. Takvo ulje se skupa sa talogom od ulja koristilo za izradu sapuna.

USEKNUT-udahom uvući u nos/tekućinu/

UŠENAK- uši-nametnik na ljudima ( ob. u vlasištu i kosmatim dijelovima tijela)

USILNO-zasitno/hrana/

USIRIT-napraviti sir

USKARSNUT-uskrsnuti

USKAT-huškatii; NAUSKAT-nahuškat

USKISNUT-kada se tijesto nadigne (USKISNE) od kvasca

USKOPAT-prekopati motikom (npr.vrt)

UŠĆARBIT-uzeti/uglavnom kradom/ sasvim malo nečega tako da se na ostatku to i ne opazi

UŠKOPIT-kastrirati, UŠKOPJEN-kastriran

USKRISIT-vratiti se “u život”,oporaviti se,uskrsnuti

USLIŠAT SE-osluškivati

USPAHNUT-osloboditi želudac zraka nakon jela

USPARVU-prvo,na početku

USPLISNAVIT SE-uhvatiti pljesan

USPOKROČICE-jahati „uspokročice“ tj.“ po mušku“ raširenih nogu sjedeći u pravcu jahanja za razliku od “po ženskinu“ kada se jaše sjedeći postrance na sedlu

USPOSKOČICE-trka konja u skokovima (galop)

USRIDA DNEVA-sredinom dana

USTARNUT-zastati(/od straha,nemoći); USTARNULA JE- od naglog zahlađenja zastoj u rastu biljki

USTEGNUT SE-suzdržati se,zastati, u  zadnji čas se

USUKAT SE-smršaviti 

UŠKOPIT-kastrirati, UŠKOPJEN-kastriran

UŠUŠURAT SE-početi žamoriti;

UŠUŠURALI SU SE- započeli su žamor, graju

UTAVINA-miris vlažne prognjile trave,ustajao vlažan zrak

UTEĆ-pobjeći; UTEKLA JE-pobjegla je

UTIKAT-ukopčati kabel u utičnicu

UTOLIČ-malo prije

UTOPITO- u dubini,zaklonjeno između kuća,brda

UTROBICA-iznutrica

UTRUPIT, UTRUPI; UTRUPJEN- smanjen  osjećaj boli nakon tableta ali i dalje onako“iz daleka“ prisutan osjećaj boli, pospanost  uzrokovana vrućinom ili nakon jela

UTUJE –odmaknuti; STAN UTUJE-odmakni se; STAV TO UTUJE-odmakni to malo

UVARĆ/UVARGNUT/ SE U..-naslijediti  osobine

UVDOJ-ovuda

UVENDERIT-uništiti,dovesto do toga da nešto izgubi svu vrijednost(npr. imanje)

UVOLIT-ubaciti

UVOLIT SE-ubaciti se,”uvući se”

UVUKUVAT-uvlačiti

UVUKUJ-uvlači; IZVUKUVAT-izvlačiti; NE IZVUKUJ SE-ne izvlači se

UZAL-čvor; ZAUZLAT-vezati u čvor;

UZLI-čvorovi

UZAVRIT-uzavrijeti; NEKA UZOVRE-nek uzavre

UZBIT-u kretanju prisloniti se uz nešto,negoga

UŽEĆ.-zapalit

UŽEGLO SE JE-zapalilo se je

UŽIGAT-paliti vatru

UŽIGA-suha tvar pogodna za potpalu vatre

UŽET SE (UŽELO SE JE ili IŠLO JE U SE)-skupljanje tkanine nakon pranja

UZIMIT SE-promrznuti

UŽJE-uže; NOJUŽJE-najuže

UZJUTIT SE-pokvariti se, uskiseliti se (hrana,vino…)

UZJUĆENO-uskiseljeno

UŽONCA-običaj, navika; UŽO SE-uobičajeno je

UŽON, UŽOŠ, UŽO, UŽOMO, UŽOTE, UŽODU-imam, imaš……..imaju običaj

UZOVRETO-uzavrelo

UZNEVERIŽEN-uznemiren, preplašen

UZRIGNUT-podrignuti

UŽUNTAT-nadodati

                             

                                    V

 

VADA JE-valjda je, izgleda da je, kažu da je…

VAJALO MI JE-morao sam

VAJAT (ĆE MI)-morati (ću);

VAJO MI- moram; VAJO-treba

VAJO-ispravno je, odgovara mi

;NEVAJA-pokvareno, ne odgovara

VAJOMO-moramo

VAKAT-pravo vrijeme, pravi trenutak za nešto napraviti

VALIŽA- kofer

VALUD, VALUDIN-baršun;

VALUDIN NA REDIĆE-samot

VALUM-zapremina

VAN-vam; VON, VAMI-vama; NON-  nama

VANIJE-smjer više prema vani, ob. u uvali smjer vožnje više prema izlazu iz uvale

VAPOR-parobrod

VAPORIĆ-ekspres lonac(sa siguronosnim ventilom)

VARBANJANI-stanovnici Vrbanja;VARBONJ-Vrbanj VARBONSKO-Vrbanjsko

VARBOSKA-Vrboska;

VARBOVJANI-mještani Vrboske

VARČINA-noćna posuda,

VARČ-vrč; VARČIĆ-mali vrč; VARČI-vrčevi

VARGLA(je bura), VARGLO(je jugo) -za vjetar u smislu „okrenulo je na npr. buru“; „ zapuhalo je jugo“

VARHU ,VAR –iznad ; NAVAR-na vrhu

VARICIJA-vid škrtosti,od škrtosti sebi napravi štetu

VARIJABIL (VARIJABILO)-nesiguran (nestabilno)

VARSNICA-vršnjakinja; VARSNIK-vršnjak

VARTAL-vrt

VARTIĆOK-artičoka

VARTOŽAK-čvoruga na glavi nastala od udarca

VAS-sav; PO VAS DON-po cijeli dan

VAZELI; VAZEST-uzeli,uzest,

VAZMI-uzmi

VAŽET-manja limenka  od konzervi

VEĆE-količinski više,većeg obujma

VEČERNJA-popodnevna misa

VEJAČA-mjesec veljača

VELE-puno

VELETA-crni veo koji žene u žalosti stavljaju na glavu

VELE SAN(se naradio)-koliko sam se samo naradio

VELTRINA-kuhinjski ormar sa staklenim vratašcima, zidni ili samostojeći

VENJE-špekule, klikeri; CAKLENKA-staklena venja; KAUČARKA-plastična venja

VENTROM-želudac i crijeva od kozlića, janjca a koji služe kao hrana

VENTULIN-lepeza, ukrašena mahalica na sklapanje za osvježavanje kod vrućina

VERA-vjenčani prsten; VERETA, VERETICA-predmet prstenastog oblika veći i manji

VERDURA-skupni naziv za svo jestivo jednogodišnje povrće, koje se sadi ili sije

VERGULO -nestabilno, sklono prevrtanju( nestabilan čamac, nestabilna povišena platforma za hodanje i rad  i sl.)

VERGULASTO-isto kao „vergulo“ samo manje nestabilno

VERONDA-otvoreni prostor ispred ulaza u kuću natkriven čvrstim krovom ,betonskom pločom ili kamenim svodom a često ukrašen lozom penjačicom

VERSI-stihovi

VERSO-lijepo pjeva (ob. za ptičji pjev)

VERUGE-lanac sastavljen od većih okruglih elemenata

VESELO-znači “veselo”(od veselje) ali znači i  brzo;

VESELIJE-brže;  NOJ VESELIJE  ČA MOREŠ-najbrže što možeš;

VESELO HOD-požuri

VEŠTA-haljina; VEŠTICA-haljinica

VEŠTID-svečano odijelo u kompletu sako i hlače

VEŠTITON-obučen u „veštid“

VICEL-namotaj; NAVICELAT-namotati; NAVICEL-tijelo za namatanje donjeg konca na šivaćem stroju

VICI-povici, jača udaljena galama

VICIJE-hirovi; IZVICIJON-naviknut da se udovoljava njegovim hirovima,razmažen

VIDA-vijak; ZAVIDAT-pritegnuti vijak, maticu

;ODVIDAT-opustiti vijak; RAZVIDAT-rastaviti nešto pričvršćeno vijcima

VIDILO, NA VIDILO-vidjelo, na vidjelo. Riječ se u genitivu koristi kao period dnevnog svijetla. Npr. JOŠ JE ( ILI VEĆ JE )TRI URE VIDILA -Još je ( ili već je) ) tri sata dnevnog svijetla

VIDRIJOLA-modra galica

VIJ-vidi, pogledaj

VIJA-obrva

VIJOJ-putovanje u vidu obilaska više odredišta a prvenstveno razonode radi

VIJOLA-bušilica na ekscentar / za drvo/

VIJOLICA-ljubičica

VIK-vijek

VIKALO- galamđija

VILONI-stanovnici sela

VINE TIKVE-sorta tikava koja osušena pliva na vodi pa su privezane za tijelo neplivača služile kao pomoćno sredstvo za održavanje na vodi, služile su i kao posude za nošenje tekućine (vina)

VINORIZAC-mali sjekač drva sličan srpu

VIR-izvor

VIŠJE-dignuti,dosegnuti, narasti

VIŠĆICA-vještica;

VIŠĆUN- koji je sposoban proniknuti u tuđe misli, predosjetiti događaje

VIŠĆ-lijepak za lov ptica / nekada pravljen od ,u benzinu otopljene, sirove gume /; NAVIŠĆAT-ljepkom namazati palice za ptica

VIŠTA-vid,U VIŠTI -slika u sjećanju; RAZVIŠTAT-razgledati; RAZVIŠTOVAT-razgledavati

VIŠT-vješt;

VIŠT TEMU-vješt u tome

VITAR-vjetar

VITAR PRIKO ŠKOJA-vjetar koji puše tačno sa juga, preko “Gvozda”(Vrisniški vorh):

VITAR VIRHOVAC-vihor

VITRIT-hlapiti; IZVITRIT-ishlapiti;

VITREN-vjetrenjast,živ (po ponašanju)

VIZITA,VIZITAT-posjeta/ liječnika/, pregledati/kućni liječnički pregled/;VIŽITOVAT-pregledavati

VIŽIJUN ( U VIŽIJUNU)- imati u vidu za nešto

VLAH, VLASI -stanovnici dalmatinskog zabrđa, sinjske i imotske  krajine te dijela zapadne Hercegovine uz granicu sa RH, nekada česta najamna radna snaga

VLAŠKA-predio koji nastanjuju Vlasi, uglavnom iza Biokova, Mosora i Kozjaka

VLASUŠINE-velika, neuredna kosa

VLOSI-kosa;

VLOSNULO JE-u prolazu dodirnulo tako da je jedva očešalo

VODNO-razblaženo vodom (obično neko piće kao npr. vino, prošek ili rakija razblažena vodom za obloge-"vodna rakija")

VODODERINA-bujica koja odnosi zemlju sa puteva ostavljajući izlokane puteve

VODOKARŠĆA- Sveta tri kralja (06. siječnja)

VOGA-zapovijed"veslaj napred"

VOJA-volja;

VOJIT SE-izživljavati se ,guštirati ; IZVOJIT SE-izživiti se, izguštirati se

VOJALO-manja čistina gdje se živina valjanjem češe

VOJONJE,VOJAT (SE)-valjanje,valjati (se); IZVOJAT SE-izvaljati se;  ZAVOJAT-zavaljati

VOLAT (BOLAT)-poluokrugli svod, arkada;

VOLTA-poluokret,jedanput  omotani konop oko nečega

VOLONT-zamašnjak

VOLTIŽODE-uzastopni zavoji na cesti

VOLTOJ SE, VOLTA SE ( NA BONDU)-okreni se

( bočno); VOLTOJ SE NOSE-vrati se

VOLTA BANDIRA-osoba koja mijenja svoje(ob. političko) stajalište prema trenutnoj koristi i potrebi

VONKA-vani; VONKA RUKE-nedostupno,nije pri ruci; POĆ DO VANKA-izaći do uobičajenog okupljališta: VANIJE- više s vanjske strane

VONJ-miris; VONJAT-mirisati; POVONJAT-pomirisati; VONJATNI SAPUN-sapun sa mirisom

VOPA-vodena para u prostoriji koja se stvara kuhanjem ili disanjem,topli dah iz ustiju

VORBA-vrba

VORH-vrh, lokalni naziv za zaravan na vrhu brda Gvozd iznad Vrisnika (zove se i VRISNIŠKI VORH)

VORŠAK-u obliku stožca ispleteni ulaz u vršu

VORŠA-vrša, od mreže ili šiblja upletena zamka sa jednim ulazom ,za lov riba,ptice…

VORST-vrsta (npr,ljudi,kamenja i sl.)

VORTLIT-okretanjem podesnog alata probijati rupu u nečemu; PROVORTLIT-otvoriti rupu; VORTLI MI (zub,u glovi…)-impulsni osjećaj boli (u zubu,glavi…)

VOŽ- kanta (ob. limena); VAŽETIĆ-limena kantica

VRANJUŠIT-onako, naizgled nezainteresirano, osluškivat tuđe razgovore a u svrhu daljnjeg prenošenja.

VRAŠĆIT SE- dobijati bore, namreškati se, izgubiti glatkost (npr.koža)

VRIĆA, VRIĆICA-vreća

VRIDAN-marljiv, vrijedan;

VRIDNOĆA-vrijednost

VRIDICA-drveni sud,  vedro/drvena je vol oko.22l /

VRIME-vrijeme

VRIME VISI-nesigurno vrijeme,kiša tek što ne padne; DONJE VRIME-zapadnjak,stabilno vrijeme; MEKO VRIME-južina,zatopljenje nakon hladnoće; IŠLO JE U MEKO-okrenulo je na jugo,toplije

VROG-vrag;VROZI-vragovi

VROTIT /SE/-vratiti /se/

VROT-vrat ,također i zap. “vrati”

VROTAR-vrog

VROŽIT-kad ti”vrag ne da mira”, raditi za šalu nešto  iz čega može proizići nezgoda, zlo 

VRUĆIN-vrućina

 

                                Z

ZA NASPROVU-za ozbiljno

ZA NOPAK-za nesreću

ZA REĆ PRAVO-uistinu

ZA VIDILA- u smislu „dok još ima danjeg svjetla“

ZABIT SE(u kuću)-rijetko izlaziti ( npr.iz kuće)

ZABIT U GLAVU-čvrsto utuviti u glavu

ZABRAVAT SE-nekom zanimacijom zaokupiti pažnju,skrenuti misli,”ubiti dosadu”i sl.

ZABRUČIT- zavući dio tijela(ob.ruke) ili neki sud duboko u nešto(vodu, blato, hrpa novaca…) sa namjerom zahvaćanja nečega

ZABUKAT SE-povući se u kuću,ne izlaziti u društvo…

ZABULAT SE, STOT ZABULON-boraviti u dobro zatvorenoj prostori, rijetko izlaziti među ljude

ZABULAT-zatvoriti”tako da ni zrak ne ulazi”,metnuti na nepristupačno mjesto unutar nečega

ZABULIT SE-zakloniti lice maramom tako da se vide samo oči

ZACENIT SE-ostati bez daha od plača(ob.dijeca)

ZAČEPIŽIT SE-zaostati u rastu

ZADERAT-proderati;

ZADIT-čvrsto prikačiti, zakačiti (autom) u prolazu, zadržati se negdje neplanski,

ZADOJE-osjeća se jak miris, smrad

ZADRIT-zaderati; RAZDRIT-razderati

ZADUHA-astma

ZADUŠENO(prostor,nebo…)-bez ili sa malo zraka,otežava disanje; također teška naoblaka pred kišu

ZADUŠITO-bezzraka;

ZADUŠIT-zatvoriti dovod svježeg zraka; ODDUŠIT-otvoriti dovod zraka,dobiti slobodnog vremena  od velikih obaveza   

ZAFRIGA-zaprška           

ZAGLADIT SE-počešljati se

ZAGLOVIT-izgubiti glavu, poginuti, zaglaviti npr. u zatvoru ili u blatu, izgubiti se u nepoznatom predjelu, šumi uz otežanu orjentaciju i mogućnost izlaska  

ZAGNJOJAT, ZAGNJOJONJE-unositi kopanjem stajski gnjoj u zemlju

ZAHLAŠĆENO-zaprljano ( odjeća, tjelesna koža ) do te mjere da da se prljavština skori u sloj a tkanina od upijene prljavštine promijeni boju koja se teško skida

ZA-iza (za kuću-iza kuće)

ZAJAPUREN-oznojen i crven u licu od trke,uzbuđenja

ZAJOT –posuditi: ZAJA SAN-posudio sam; ZAJOTO-posuđeno

ZAKABANAT SE- obući se u duge deblje kapute i dobro zaštititi glavu od zime

ZAKANTAT-zapjevati

ZAKAPIT/ZAKAPI JE/-utuviti sebi u glavu

ZAKAPRECIJAT SE-zainatiti se

ZAKAPOTAT SE- kao “zakabanat se”

ZAKLOPAT-zaključavati

ZAKLOPIT-zaključati;

ZAKLOPJENO-zaključano

ZAKOREPIT-ljutito udariti nekog nogom u stražnjicu

ZAKUČAT-zakvačiti kukom;

ZAKUČELAT/SE/-zakvačiti se(ob.nehotice)

ZAKUJAT-zaspati

ZALA GUJA-otrovnica

ZALA GUJA-zmija otrovnica

ZALEPUTIT SE-zatrčati se svom snagom

ZALETIT SE-uhvatiti zalet,na brzinu nekoga posjetiti

ZALI (VARBANJANIN )- koji ima sve karakteristike tipične za stanovnike nekog mjesta (npr. Varbanja)  ili osoba koja ima sve tipične karateristike nekih ljudskih osobina (zali laživac, linac-pravi, tipični lažljivac, ljenčina)

ZALI VITAR- vjetar  od kojega se lako prehladi ili dobije glavobolju

ZALIPIT-zalijepiti

ZALIST-kada malo tekućine cureći klizne/npr za vrat/

ZALIVAČA-zalijevača

ZALIZAT SE-počešljati se tako da se gelom,uljem i sl. slijepi kosa  da frizura bude postojana

ZALOGAT-stavljati nekome zalogaje u usta

ZALO-otrovno/ali ne u bukvalnom smislu/

ZALUMBARDAT-jako  udariti uz tresak

ZAMANTAT SE -onesvijestiti se

ZAMIĆE-zameće (trag)

ZAMINA-zamjena

ZAMINIT-zamjeniti;

ZAMITIT-hodajući zaći iza (npr. ugla kuće, brda..)

ZAMOČEN-natapanjem drvenog suda vodom zatvorene pukotine pa drži vodu

ZAMOJČICE-vrsta mekih smokava

ZAMORSIT-zamrsiti

ZAMRČIT-šarenjem ili bojom prekriti čitljivost nekog  natpisa ili slike

ZAMUST-povući u se(podtlak)

ZANOT-zanat

ZAOBIT-zaboraviti

ZAOGLOVIT-staviti oglav /ular/ konju na glavu

ZAPAČAT-zapuniti nepotrebnim stvarima;

ZAPAČOJE-nepotrebno zapunja, zauzima,prostor

ZAPAČONO-zapunjeno uglavnom nepotrebnim stvarima

ZAPAHAT-začepiti cijev, rupu;

ZAPAHONO-začepljeno; ODPAHAT-odčepiti

ZAPARINA-sparina

ZAPASAT-obuhvatiti

ZAPERKI-(suvišni) izbojci na biljci

ZAPICAT SE-zaplesti se(mreža) uz otežano oslobađanje 

ZAPIHAT SE-od umora ostati bez zraka  

ZAPODARIT-ranije čuvano( ob.odjeću,obuću) početi češće koristiti

ZAPONOVRIT-odlučiti nešto ostvariti pod svaku cijenu

ZAPRAŽIT-zapržiti

ZAPREĆAT-prekriti žeravicom ili vrućim pepelom /npr.krumpire za pečenje/

ZAPULIT(SE)-zapuniti se (jama) urušavanjem stijenki

ZAPUSTOLIT SE-zapustiti se,ne hajati za izgled

ZAPUSTOLJEN-zapuštenog izgleda

ZAPUT-zagrabiti vodu(tekućinu)nekom manjom posudom

ZARCALO-zrcalo

ZARNO-zrno

ZARUSIT-obrasti dlakama ,kosom ili livada travom

ZAŠĆENCAT-zabraviti /starinskom bravom vrata na polugu"šćenac"/

ZAŠKARPUNIT SE-zacrveniti se /od stida,uzbuđenja…/

ZAŠTROPITAT-buneći se ljutito podviknuti

ZATVORI-skupni naziv za kućna vrata,prozore

ZAUZA-kratki, deblji konopčić od kostreti za vezivanje nogu stoci (50-80 cm)

ZAVALIVAT SE-hrvati se

ZAVARĆ-zamahom baciti, ŽAVARŽ-baci (jakim zamahom)

ZAVIJUŠA, NA ZAVIJUŠU-vijugasta putanja

ZAVITOVAT SE-zavjetovati se

ZAVOJKE-platneni nazuvci za noge ispod koljena,služe kao zaštita prilikom kopanja

ZAVOLIT/nešto/-zaturiti/nešto/, hrvajući se baciti nekog na zemlju,

ZAVORNUT-zavrnuti

ZAVUZA (ZAUZA)-obično od kostreti spleten kratki konopčić za kozama ili konjima, magarcima vezati noge (obe prednje kod živine ili prednju i zadnju kod koza) da teže preskaču ogradu i bježe

ZAŽMI- zap. “stisni oči”,zatvori oči

ZBAGUTIT /SE/-zbuniti /se/;ZBAGUTIJE ME-zbunjuje,ometa,me

ZBIVEN-stisnut (između nečega)

ZBJEŠO-ne u pravcu prema nečemu već malo sa strane

ZBRIŠAT-u brzini okrznuti nešto tako da to dovede do promjene smjera kretanja

ZEB, ZEBANJE-bujanje mladica na biljkama,

ZELONDA-lov ptica u mreže ili na lijepak; POĆ NA ZELONDU-poći u lov na ptice

ZENSO-imenjak

ZENUT-rast mladih izbojaka,grana na stablu; DOBRO JE ZENULO-dobro su izrasle mladice

ZERMON/A/-rođak/rodica/

ZERU, ZERICU-malo,sitnicu

ZGALAT SE-zgusnuti se(krema,kuhano jelo…)

ZGUTOLIT-bilo kako zgužvano (odjeća,krpe) spremiti ili natrpati u nešto

ZIBAT-ljuljat,  

ZIBKA-dječji krevetićb/za ljuljanje/

ZIDORŠĆINA-zidarstvo (kao zanat)

ZIDOR-zidar

ZIHAT-zijevati

ZIMOGROZAN, ZIMOGROZNA-osoba koja ne podnosi i ne voli hladnoću

ZIMUROD-ruzmarin

ZING-pocinčani lim

ZJALO-vrsta poludivljeg cvijeta roza crvene boje koji neki na otoku zovu i „boka di kavalo“ jer mu cvijet liči na konjska usta

ZJALO-zijevalo; ZJO-postoji raspor,otvor( između dasaka u podu,između vrata i okvira...)

ZJAT-otvarati usta; ZJANUT, ZAZJAT-zinuti;

ZLAMENAJ SE OD MENE-ostavi se mene

ZLAMENAT SE-prekrižiti se prilikom molitve

ZMAJA-zmija(ob. otrovnica)

ZNON-upoznat a nečim; NE ČINI SE ZNON-pravi se kao da ne prepoznaje, kao da nije upoznat sa nečim

ZNON-znam,

ZOBAT-jesti grožđe; POZOBAT-pojesti grozd: NAZOBAT SE-najesti se grožđa ob. odmah sa loze

ZOČIN-začin

ZOČ-zašto

ZODIV-neočekivani problem koji oduži posao

ZOG- za teren za igranje "na balote"

ZOGADUR (ZAGADUR)-igrač na balote ili karte/:  ; PO ZOGADURSKU (PO ZAGADURSKU)-odigrati kao “pravi” igrač"

ZOGATULA-igračka (ob. jeftina dječja)

ZOGAT-zaigrati na balote ili karte

ZOJMI MI, POZOJMI MI-posudi mi ;POZOJMJENO-posuđeno

ZOJMIT-posuditi

ZOPOD-zapad

ZORCA-zrnca;

ZORCIMA-zrncima

ZORNICA- misa koja se je održavala 9 dana prije Božića zaključno sa Badnjim danom a  počevši od 16.12. sa početkom u 6 sati izjutra. U nekim naseljima se zove i Novena.

ZORON-rano, prije očekivanog trenutka, zarana

ZOVE(npr.kišu)  -predviđa se,izgleda da će../u meteorologiji/ 

ZOVIT-zavjet;

ZVIR-zvijer

ZVIŽJAT-zviždati

Ž

ŽAGNUT - uganuti

ŽAGRICE-crvi koji se nastane u brašnu,riži...

ŽAGRICE-moljci

ŽAKETINA/ŠAKETINA/-ženska  bluza(sako)

ŽANJANJE-žetva

ŽANJAT –žeti

ŽARA-vrsta  male amfore sa širim grlom

ŽARDIN-park

ŽARDINJERA-prenosivi cvijećnjak ob. od betona

ŽBANAC, ŽBANČIĆ-odskok (npr. lopte); NA ŽBANČIĆ, ŽBANAC-odskok (lopte)

;ODŽBANCAT-odskočiti (lopta)

ŽBANDAT SE-nakrivit se

ŽBARAT TIR-opaliti iz vatrenog oružja;

ŽBARAT-opaliti pušku,eksploziv,puknuti balon

ŽBAROJ, ŽBARA- zap.”pucaj”,udariti “zvučnu” pljusku; ČU SE JE ŽBAROJ-čuo se je pucanj

;NA ŽBARAJU-na mjestu izloženom udarima vjetra

ŽBATIT-umutiti jaje, smjesu, mućkalicom ili žlicom

ŽBRUFAT-nešto ,do sada skrivano i nepoznato ,po pritiskom nečega izaći na vidjelo; izbiti na “površinu”npr.osip, čir, zaštopana kanalizacija i sl.

ŽEJAN-željan(nečega,nekoga)

ŽEJAT-biti žedan duže vremena

ŽEJUDA-žir

ŽENBA-ženidba,

ŽEP, ŽEPIĆ-džep

ŽERAT-žderati; NAŽRIT SE-nažderati se

ŽERAVA-žar,žeravica

ŽEŽIN- dan posta uoči većeg vjerskog blagdana ŽEŽINAT-postiti; NA ŽEŽIN OD(npr.sv Ivana)-na dan uoči sv.Ivana

ŽGUBJE-probijači rupa na koži,gumi…(alat)

ŽIVA STINA-stijena, sastavni dio kamenitog tla

ŽIVO-skupno ime za konje,magarce,mule mazge,kobile,ugote; ŽIVEGA-genitiv od "živo"

ŽIŽNICA-oteklina izazvana upalom žlijezde(ob.pod  pazuhom,na vratu…)

ŽLIPA, ŽLIPAT(ŽLIPNUT)-pljuska,dati pljusku

ŽMARIL - brusno kolo pokretano rukom

ŽMIKA-pod pritiskom lagano curi vani

ŽMIT-zatvoriti oči / u igri  skrivača igrač koji traži-žmije/ a JEL ŽMIJEŠ?- jesi li zatvorio oči?

ŽMORFIJE-ludorije sa pokretima/igra,ples../

ŽMUL-čaša

ŽNJUTI-mišići oko zglobova,gležnjevi

ŽOLO-morsko žalo

ŽORNA-žrvanj, kućni mlin za žito sa kamenim kolom

ŽUJAT-žuljati; NAŽUJAT-nažuljati

ŽUK-biljka brnistra

ŽUMONCE-žumanjak

ŽUNTA-krvna žila;  /NA ŽUNTU-“obavezni” škart dodatak kod mesara/;

ŽUNTI, ŽUNTE- ligamenti, mišićno tkivo

ŽUTINICA-sorta poljskeejestive trave

ŽVAKAVICA-žvakaća gum

ŽVALE-konjska,magareća usta

ŽVATAT-govoriti nešto bez smisla

ŽVELTO, ŽVELAT, ŽVELTECA - brzo, brz, brzina

ŽVELJERIN-prenosni mehanički sat, budilica