Blog Vrbanj

Kraća verzija pjesme za kolendanje na žežin nekog sveca.  

Običaji kolendanja navečer dan prije nekog sveca, na žežin kako mi rečemo, u doba od Svih Svetih a uobičajeno za sv. Katu, sv. Andriju, sv. Nikolu, sv. Luciju, sv. Ivana, sv. Stjepana, sv. Antonija sežu još u davninu. Kuće u kojoj ima netko tko nosi ime sveca posjećuju djeca u sumrak na dan prije sveca i pjevaju ove stihove, naravno bez prateće glazbe. Prve tri strofe se pjevaju prije ulaska u kuću a preostale dvije nakon izlaska. Djecu slavljenik časti samo sa tradicionalnim pašuratama i hrustulama te prošekom a u doba mog djetinjstva i bajamima, suhim smokvama i orasima. U kasnijim satima dolaze osobni prijatelji koje se onda časti i večerom a ako su među prijateljima i dobri pjevači pjeva se cijeli tradicionalni napjev kolendanja. Ovo je samo skraćena i u praksi najčešće korištena verzija. Snimio sam je na zamolbu mlađih da upoznaju zaboravljene napjeve. Kolendanja postoje i u drugim naseljima otoka Hvara ali se razlikuju od mjesta do mjesta i po običajima, i po stihovima i po melodiji tako da je ovo Varbonsko kolendanje.
Moj glazbeni zapis melodije kolendanja možete čuti ovde:

ili na linku http://www.youtube.com/watch?v=Z9g39WI9LGA

Dobra večer ovom stanu i njegovom gospodaru.

Mi smo došli kolendati hoćetel nam čogod dati.

Mi smo došli priko pjace parićojte pašurate.

Mi smo došli priko rive parićojte bićerine.

Mi smo došli priko mosta parićojte svega dosta.

I litos ka i dolita ode, na dobro Vam sveti /sveta/ (ime sveca -npr. Miko ili Luce) dojde.

Il hoćete il nećete kažite nam Vi što ćete.

---slijedi ulaz u kuću ----- izlaz

I litos ka i dolita ode, lipo su nas darovali ode.

I s ovim Vas pozdravljamo laku noć Vam nazivamo.

Inače pašurate se danas vezuju uglavnom za kolendanje a one su u starija doba, u doba djetinjstva moje majke, bile jedino slatko koje se je doma spremalo ne samo za imendane nego i za razne druge prigode, za rođendane (ako ih se je uopće slavilo), za doba od Božića, za čuvanje da imaš neki kolač u kući za počastit gosta. Često je bio običaj kad se, po naški rečeno otare masline, preradi masline na svježem ulju pripremit pašurate. Nisu se one baš spremale u većim količinama jer nije bilo ni brašna dovoljno a ni ulja pa se u nekim kućama koje nisu imale dovoljno maslina nisu ni spremale da se ne troši ulje iako bi se isto ulje čuvalo i za više spremanja pašuratih. Kasnije, kad se je počelo kupovati  sojino ulje pašurate su se počele pripremati u većini kuća ali uglavnom za imendan zbog kolendanja i za doba od Božića jer se je kolače za počastit goste moglo lako kupiti u trgovini. Od tradicionalnih kolača spremale su se i hrustule ali dosta rijeđe. Pašurate su ipak bile ukusnije i popularnije. Također tradicionalno piće kojim se je nudilo goste je bio Ružulin (Kruškovac) a način njegove izrade je opisan na ovom blogu.