Blog Vrbanj

Marko Lušić Mihovilov sin Ivana Lušić i Katice rođene Tresić Pavičić (Pelini), brat od dugogodišnje poštarice u Vrbanju Ljeposave Lušić. Otac je Lade Lušić i Maje Olujić. Ljeposava je majka dviju kćeri, Dundi (Katica) udana Vidošević (kćeri Ivana i Slavica) udova  Miko Vidošević Kapulica te starije Željke koja živi u Beogradu. Marko je poznatiji  u Vrbanju kao Željko Lušić.

Moje misto - Željko Lušić

Napomena: Potok Glušac izvire u Stroni ispod Prismena, teče ispod Lazetovih kuća i dalje kroz dolac, prolazeći ispod ceste, se uliva u prostor Vira. Ritko kada proteče i to samo za najvećih kiša-

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vela šetemona - Željko Lušić

Na kominu - Željko Lušić

Dikmani - Željko Lušić

 

PARVO PRITEDENTA

 

Hiti oko sa šesnaste

Na divnjicu od trinaste

 

Sa mirlićem i u vezu

Nosila je tirolezu

 

Da je volin to ni znala

Još ni parsi ni imala

 

Kad je vidin sunce svane

A u garlu rič ostane

 

Moje sarce tad je veće

I puno se ustrepeće

 

Zafoli bih drogen Bogu

Somo da je bušit mogu

 

Željko Lušić

Split, siječanj 1989.god

Moja rodna kuća!

U ovoj kući se je barba Pero rodio godine gospodnje 1953, proveo ditinjstvo, mladost i prve zrele godine. Nažalost starica kuća je već više od 30 godina napuštena. Nitko je ne posjećuje niti ima sa kime popričati u starosti. Već 9 godina nitko joj ni vrata nije otvorio. A u svojih 115 godina svašta je čula....i dječje graje, i mladalačke pjesme, a osjetila je i tugu bolesti i umiranja. Ali nema ona kome prenijeti svoja sjećanja. Nema već dječje graje ni igre po terasi, nema pjesme pod lozom niti "sviranja" nevidljive gitare pred ogledalom psihe. Nema rzanja konja ni magarca, nema meketa koza, nema šušura po konobi. Nema ničega...samo ona stoji i u samoći i tugi provodi starost sjećajući se pune kuće i davno nestalih susjeda. Ali ima sreću da je zdravlje još dobro služi, da ne prokišnjava i da ima dobro susjedstvo iz kojeg, onako starački malo i nagluha, čuje ljudsku riječ koja joj oplemeni dan. Možda se uželi i mene ali kućo moja previše tuge stisne moje grudi kad te posjetim pa radije stojim dalje. Ti si ionako navikla na samoću i nećeš mi zamjeriti ni ti a ni tvoj vjerni i jedini stanovnik, kip sv. Antonija na didovemu komu.

Moja mat isprid ponistre kuće

Jo ka dite od 4 godišća i već kako dikmon na zidićima od surola moje rodne kuće u Velon bondi u Rozovemu dvoru. Na livon sliki na zidiću od jerule prima Šebejovemu a na desnon na zidiću prima Bujolovemu dvoru.

Lipa je Gorica di sad stojin, dobri su judi u susidstvu ma onde di si se rodi sve drugačije vonjo. I vitar lišje puše, i dorž lišje pada, sunce lišje grije i arija drugačije vonjo i zima ni tako hlodna onde di si parve korake čini, di si se uči igrat, sanja parve snove, sanja parve jubavi, di si sluša šušur dice na Pjaci i torko igrat se sa njima, di si sluša balotere na Ravnici, di su oko mene bili svi oni kojih već ni, dide, nona, teta Bona, otac, mat, tete, stori susidi. Je, čujen jo i ovde i dicu na igralištu i balotere ali Vela bonda je jedna, rodna kuća je somo jedna. Da me uspomene ne mučidu već tamo ni ne gren. Zodnji put san bi u lito 2006 i već nikad posli nison intro u Rozovu kolu niti otvori vrota od kuće. Neka nje, neće ona mene zaboravit a neće ni njejin jedini stanovnik, kipić svetega Antonija koji je otkad znon za sebe sto na didovemu komu.

Zlatan Čubretović, Did Perko, Nadan Čubretović i otac Ive na sklalini surola rodne kuće uz ogradu prima Šebejovemu. Nadan i Zlatan su unuci od didove sestre Tonice udane Čubretović - Tutejini a sinovi od Veljkota Tutejinega. Tonica je imala još i sinove Milivoja, Ivana (Zane) i Jakova te ćere  Danku (udana za Nikolu ali sad ne pamtim prezime), Maricu udanu Lušić i Ljubicu udanu Kragić.

Na donjoj slici su did Perko i njegove sestre Zorka Gašperinova, Kotica Godejova, Tonica Tutejina i Perica Čubretova slikani u kući Marice Mihovilove ćere Tonice i žene barba Markota Lušić Pitura. Ispod su teta Mileva udana za  Pivac Vinko i mat od Silvane te teta Bona didova druga žena nakon ča je nona Ljudmila (Mila) koja je bila iz Markovih umorla. Teta Bona je rodom iz Kotine kole, sestra Pavičić Andrije Kotinega (oca Vinke Muletove, Marije Bratanića Bombotove i Slave Šalturove) a udovica Andrije Pavičić Pušetovega (kuća di sad stoji teta Lučica).

Moji preci pradid Ivon Razović, pranona Marija Šalturova te did Perko i njegove sestre slikane 1914 na surolu isprid moje rodne kuće.

Po redu s liva: Perica Čubretova, Ruža Tudor, Kotica Godejova, pranona Marija, Zorka Gašperinova, pradid Ivon, Tonica Tutejina, Lucija Visković, Morica Bonina Boratović, Perko Rozov.

Jo i sestra Miljana ka dica. Jo san slikan u Stranici isprid materine rodne kuće a Miljana u parku isprid spomenika palim borcima u 2. sv.ratu.

Oprema tovara-natpisi po Varbonsku

Oprema dalmatinskog tovara, najplemenitije beštije na svitu <3

Tradicionalni nazivi dijelova opreme sedla korišteni u Vrbanju.

Tradicionalni nazivi dijelova opreme sedla korišteni u Vrbanju.

I da napomenem: Najpoznatiji majstor za sedla u Vrbanju bio je moj susjed iz Vele bonde Ivan Pavičić Donkić, otac Jureta, Nadeta, Vinke a djed Ivota, Androta, Dražena, Lučeta Roić i Silvane Lulić Roić.

Možda se u drugim naseljima otoka Hvara koriste i drugačiji nazivi. Nažalost, ovo na slici  nije otočki tip sedla već vjerojatno brački samar ali razlike su neznatne. Prednji lukovi samara su malo drugačiji i za razliku od našeg sedla nema na lukovima utora za kolačce. A i lukovi našeg otočkog sedla su zaobljeni prema tijelu životinje a ne ravni kako kod ovog na slici. No bez obzira na oblik sedla nazive je vrijedno sačuvati. Sedlo, luki sedla, pričnice, rape za kolačce, poprug, prigoda, podfina, potklada, blazinjica, konopi, oglav. Nikad bilo sad se spominjalo. A kolačci koji su isto dio opreme sedla su od okruglog čvrstog drva dugački oko 25cm a debljine 3-4cm malo zašiljeni na strani koja se uvlači u rupe a služe da pomažu držati teret dok se vezuje konopom.
Za nas malo starije koji se sjećamo i dana bez turizma i ljetnih subotnjih odlazaka "zovnoć" u uvale evo opisa kreveta. Sedlo se okrene na stranu, blazinjica služi kao jastuk, potklada je ležaj koji se prostre ispod sebe na travu ispod bora a pokrivač je bilo domaće pleteno sukonce. Magarci ili konji su nas uspavljivali glazbom svojih zvončića, zrikavci su pjevali svoju uspavanku, u san se je tonulo i uz zvukove glazbe iz restorana Borak na Zlatnom ratu na Bolu preko puta hvarskog kanala koju je donosio burinac sa Bijakove. Prvo jutarnje sunce nas je budilo i zvalo da treba poć dignut vrše i mreže te ih dok sunce ne zapeče očistit i složit da se prosuše. Nakon toga na vatri od granja vrijesa, planike, mlade česmine, smarče, gluhoča potpaljenom sa grančicama osušenog buhača ispeć ulovljenu ribu za doručak i onda kupanje. Poslije ručka povratak u selo, presvlačenje i odlazak "na šetnju" prema Mostu do kino predstave uz obavezni tranzistor da se može poslije emisije "Zaželjeli ste, poslušajte" radio Splita poslušati Vladimira Caktaša ili Edu Pecija i prenos drugog poluvremena utakmice Hajduka. Ali....nikad bilo sad se spominjalo.......

Marmelada od mandarina

Priprema:

Koru od tri mandarine i limuna tri puta prokuhati i svaki put promjeniti vodu. Izrezati na rezance i pomiješati sa očiščenim i izrezanim mandarinama i limunom, dodati šećer pustiti da prokuha, smanjiti temperaturu te uz povremeno miješanje kuhati na laganoj vatri 45 minuta. Toplo uliti u vrele staklenke. 

Sastojci:

1 kg očišćenih mandarina

1 kom očišćeni limun

400 g šećera

3  kore od mandarine

1 kora od limuna

Na tovare

     Nakom miješanja podijeli se karte po 20 svakome. Postave se na stog svatko svoj ispred sebe okrenute pozadinom prema gore i prediže karte. Tko prvi dobije nekog asa postavlja ga na poseban stog licem okrenutim prema gore a inače predignute karte odlaže ispred sebe ali isto okrenute licem prema gore. Kad netko predizanjem dobije kartu koja može ići na već postavljenog asa postavlja kartu na njega ako je iste boje kao i as i tako podizanjem se postavlja karte na duju, tricu .....sve dok se stog ne popuni sa kraljem. Ako se karta nema gdje postaviti na stog a kartu za broj manje vrijednosti ali iste boje ima protivnik na svom okrenutom stogu predignutih karata mora se kartu postaviti njemu. Ako se nepažnjom ne stavi karta na protivnikov stog ili na stog sa strane dobije se od protivnika za kaznu prvu iduću njegovu kartu koja mu je na redu za predizanje. Ako na svom predignutom stogu karte idu po brojevima i boji te ako se karte poslože tako da se zaredom ima gdje postaviti predignuta karta igrač igra dok se niz za postavljanje ne prekine a onda igra protivnik. Pobjednik je onaj koji prvi potroši sve svoje karte a poraženi je magarac (tovar).

-----------------------------------------------------------

Na Batetovicu

    Igra je slična popularnoj igri Crni Petar samo ovdje je umjesto Crnog Petra Bate. Igra se sa 39 karata. Karta zvana Bate je 11(font, fanat) Baštona pa se prije početka jedna jedanaestica (osim jedanaestice Baštona) izdvoji tako da ostane neparan broj jedanaestica. Karte se podijele  po deset a ostatak ostaje na stogu za kasnije predizanje. Svatko stavi svojih deset u ruku onako raširene u lepezu. Ako u svojoj lepezi imate dvije karte istog broja odmah ih uparite i izdvajate iz igre. Igra počinje protivnikovim izvlačenjem jedne karte iz vaše lepeze po svom izboru. Ako u svojoj lepezi ima isti broj kao i preuzeta karta te dvije karte se upare, izdvajaju iz igre i stavljaju sa strane. Izvlači se naizmjenično. Nakon svakog izvlačenja se prediže sa stoga po jedna karta, obavezno pokaže protivniku i ako se u svojoj lepezi ima isti broj karte se uparuju i izdvajaju. Jedino se 11 baštona ne može upariti pa se, ako se ima tu kartu, pokušava preslaganjem navesti protivnika da iz tvoje lepeze izvuče nju. Protivnik i ne zna da li imaš kartu Bate u rukama sve dok se ne predignu sve preostale karte sa stoga. Gubitnik je onaj kome na kraju igre u ruci ostane Bate i on je "osto Bate".

-------------------------------------------------------------------

Na veće ili manje

Dvije igre ali sa istim pravilom koje se dogovori prije igre.

     Podijeli se po tri karte a ostatak je na stogu sa kojeg se prediže. Nakon bacanja karte protivnikovu kartu se, zavisno od dogovora, može "ubit" sa većim ili manjim brojem bez obzira na boju. Može se ubiti ali i ne mora jer može se dogovoriti da je pobjednik onaj koji na kraju igre ima više ali i onaj koji na kraju ima manje dobivenih karata. Koji put naprosto nema izbora pa se ipak mora "ubit" karta ali se zavisno da li se igra npr. u veće taktizira pa ubija sa najmanjim brojem koji imaš na raspolaganju tako da ti veći broj ostaje za drugu priliku ( ili obratno kad se igra u manje). Ove dvije igre se može igrati i sa otvorenim kartama pa je mogućnost kombiniranja, poznavajući protivnikove karte i pamteći karte koje su već izašle, veća i igra ima drugu draž.

ŠTORIJA O SVIRKU

     Donkve jedno godišće niki Pajzanin, sad ime mu ne bin zno, je odluči poć u Split na feštu svetega Duje. A kako se je u to storo vrime hodilo u Split somo za jutu potribu uvik bi prijateji i susidi impenjovali onega koji ide u Split da in čo kupi ili obavi. Tako su i ovemu dohodili i naručivali kup mi ovo, kup mi ono ......ma niko ni dovo i šolde. A na kunju doša je jedon moli, doni i šolde i reka: barba kupte mi svirak na feru od sv. Duje. E MOLI, TI ĆEŠ SVIRIT reka mu je ovi.

     I tako to "e, ti ćeš svirit" je išlo u tradiciju Pajiza ka govorojka koju san ču puno putih kroz moj život u Pajizu a apožito od meštrih kad bi niko navrime ploti lavur barenko za materjol.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mali glineni vrč koji napunjen vodom služi kao sviralo (svirak) i klapatuša su bili najčešće kupovani suveniri na fijeri svetoga Duje.

Svirak

Klapatuša

MOJE USPOMENE NA NIŠOTA, KAŽIN I GRUPU NON-STOP!

    Mislim da je to bilo u jesen 1978 (ili možda 1979). Prijatelj sa posla Pero Golubičić mi je rekao da mu je sin Denis sa još nekim momcima oformio grupu, da vježbaju u konobi njihove kuće u predjelu Staroga Grada zvanom Njiva i zamolio me da im posudim neko pojačalo i gitaru dok se ne snađu. Kako tada Eko gitaru nisam koristio to sam im posudio nju i pojačalo Gitakord. Po opremu je u Varbonj autom došao mladić koji se je predstavio kao Vinko Puječi, objasnio da se grupa zove Non-Stop i zamolio me da za mjesec dana kad se malo uvježbaju dođem, kao već etablirani gitarist, čuti ih i procijeniti kako zvuče. I nakon nekih mjesec dana došao sam subotu navečer  na Njivu u "Kažin". Tako su zvali dio Golubičića konobe koji su ukrasili rock natpisima i slikama i koji je služio kao večernje okupljalište mladosti, uglavnom srednjoškolaca, iz susjedstva a ujedno i kao prostorija za vježbanje. Tamo su za instrumentima bili Stjepko Tomić za bubnjevima, Denis Golubičić na basu, Petar Ružević na ritam gitari, Nikša Petrić Muse kao vokal te jedan plavokosi omanji momak sa mojom gitarom a kojeg su zvali Nišo Puječi. Sa prvim zvukovima koje sam poslušao postao sam, sa velikim zadovoljstvom, svijestan da sam napokon dobio sljedbenika i nasljednika jer Nišo je jedini u Starome Gradu volio čisti i meki zvuk gitare dok su svi drugi gitaristi nekako više vukli na distorzirani blues i rock zvuk. Od te večeri postali smo nerazdvojni prijatelji a kasnije se mojom ženidbom na neki način i orodili preko Rudinske loze. Žao mi je jedino što zbog svojih obaveza na poslu nikad nije uhvatio vremena kod mene u studiju snimiti svoje omiljene Apache. Posljednji put sam ga slušao ljeta 2004 kada je bila neka rock večer u Molon (Šojanovoj) Rudini a nastupala je i grupa Non-Stop. Uzeo je moju Eko gitaru, ja sam mu podesio tonske kontrole i echo efekt kao i za sebe i odmakao sam se pedesetak metara od buke slušatelja da u tišini rudinske noći mogu uživati u prekrasnom mekom i melodioznom zvuku koji je Nišo svojim prstima izvlačio. I stvarno sam uživao i upamtio tu večer.

    Od danas je Nišo tamo "negdje gore" na onom boljem svijetu, daleko od ovozemaljskih boli i briga. Vjerujem da će sresti i prijatelje bubnjara Stjepkota Tomića, gitaristu Perića Šperku i basistu Uroša Vukovića (Rušku) i da će neki novi onosvijetski Pajzonski bend žariti i paliti tamošnjim plesnjacima.

   Pozdrav prijatelju Nišo i budi uvjeren, dok živi i jedan od generacije starogrojskih rokera sa koncerta 2004 ni ti, ni Stjepko, Perić i Ruška nećete biti zaboravljeni. I kada u ljetnoj noći iznad drevnog Pharosa proleti koja zvijezda repatica to je znak da nas vi pozdravljate sa nebeskih visina.

Napisano: 10.06.2014. na dan pogreba Tarbušković Nikše ( Nišo Puječi).

Štorija o Mlinora sinu!

     Evo iti bi špjegat kako san u lito 1977 i jo isko nepostojećeg Mlinora sina (jer barba Antun je imo somo ćer) i varti se po Pajizu od kuće do kuće u već dogovorenon i uigranon igri sa novenin Pajzanima.

     Donkve, u lito 1977 poče san lavurat u Heliosu a Pajiz i Pajzane san kruto slabo poznava jer ka dite san se varti po Varbanju, posli skula, vojska i pet i po godišć Fora a Pajzane san poznava somo toko koliko san ih upozno lita 1968 kad san bi na praksu u Plastiku i one starije koji su mene poznavali priko oca. I tako meni je tribovala nika stvor, sad već ne pontin čo, a Branko Strašilov mi je u Heliosu reka da to sigurno ima Antuna Mlinora sin i naputi me je "di stoji". Jo san iša tamo i noša barba Antuna u radionici a on kako je već zno o čemu se lavuro mi je reka da mu sina ni doma ali da on misli da mu sin to ča meni tribuje i nima i da neka iden u jednega drugega i naputi me je di. I tako san jo hodi od kuće do kuće po već uigranemu dogovoru i svukud bi me šavali daje, a to daje je po običaju bilo na skroz drugemu kraju Pajiza, dok napokon nison doša u Tonkota Markića. Nison ni njega poznava i siguro bi me i on bi poslo daje da mu se ni doma trefila žena koju san poznava iz Heliosa i u kontu nje on me je uputi u čemu je "štos". Nison se bi sjidi na nikoga iz tega kola nego nasmijo i posli čini kuco kad bi vidi da i niko drugi pita di stoji Mlinora sin. Zno san da ga čeka tramakovonje od kole do kole po litnjon kalduri. E....a ova današnja kaldura me je i podsitila na "Mlinora sina" kad san cili potan nanoge oboša cili stori dil Pajiza.

Recept udruge "Forske užonce"

Sirnice i kako su ih cinile naše none i matere.

Na kilo muke 3 cila joja, 3 žumonca, 25 deki cukara, 2 deca mlika, 8 deki masla i 8 deki masti, 1paket friškega kvosa, puno vonji, limunove i naroncine kore, vanilje, ruma.

Stavijale su soma 3 bilonca da ne budu tvorde a pol masti da budu friškije veče don. Kvos bi se stavi dignit u mliko, istuklo bi se bilonce,dodalo žumonce sa cukarom i stalno tuklo. Rastopljena masnoća, dignuti kvos, svi vonji i rum. Dodovalo bi se muke koliko je potriba da ne bude tisto tvordo a da se ne lipi za ruke. Dvo dona bi se parčovali a dvo dona bi ih pravile. Obično se misilo uvecer, ostavilo cilu noć kisnit pa ujutro primisile i još bar dvo puta. Kisnile su pokrivene šćavinom, kad bi uskisle zodnji put nožicima bi se izrizole u križ namazole žumoncem i posule tucenim kockima cukara. Na kraju su se stavijale na dasku a daska na glovu i nosile u pekaru peć, a bila je somo jedna pekara u Zakaštil nasuprot Antoane. E kole su vunjale a bome i cilo misto.

Il se ličmina oteže, il se Marduja poteže!

Drogi moji Bročani koji ovo budete štit unaprid van se skužojen. Ova gončica koja je nastala u Splitu još za vrime Forske komune ne odražava moje mišljenje o Bročanima niti je uopće istinita a jo san je parvi put i ču od Bročanih koji su mi je onako u taroku i uz smih isprovjali. Ali Splićani ka Splićani.....uvik su se tarokali na račun Bročanih. Baš je ovo digod i notono u kojima fojima ili libru, ma ako ni evo gončice.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Donkve u ono storo vrime Forske komune For i Vis su bili puno bogatiji od Broča jer su imali dosta plodne zemje a i porte u koje je Venecija dosta ulogala. Broč ni imo ništa od tega nego grižu od zemje i kamenjar sa buškon i trovon. Ostajalo in je somo bavit se ovcima, konjima i tovarima a sa tin se ni uz nojveći lavur ni moglo lako priživit ni doseć kvalitod živjenja Foranih i Višanih. To je Bročane mučilo i mučilo i zakjučili su da oni nisu pametni ka drugi i da bi vajalo poć u Veneciju kupit pameti. Odabrali su dvo onako nojpametnija i nojpoštenija, skupili ono sirotinje od bloga ča su imali i sa to bokun bloga i jednon tikvicon poslali ovu dvojicu u Mletke kupit pameti. Kad su duždu špjegali zoč su došli on je odma kapi s kin ima posla i reka in je: dobro, prodat ću van pameti ali nemojte tikvicu otvorat pri nego dojdete na Broč. A znajuć Bročane zno je da tako neće bit. Vaze je blogo i do in tikvicu u koju je zatvori miša. I tako su ova dvojica portili pud Broča ma šempre in je cilin puten tuklo po možjanima da bi bi red na račun truda i muke po ovo velikega mora vazest čogod pameti za sebe pri nego dojdedu na Broč. I tako kad su došli blizu iskarcali su se na Marduju, otvorili tikvicu a miš.....uteka. Veselo su doveslali do Broča i rekli judima ča se je nehoteć dogodilo a Bročani su skupili svu ličminu ča su mogli noć na škoju, opasali Marduju, skupili nojjače jude i počeli je potezat da bi je privukli do škoja da pamet paso na škoj. Ma uz svu forcu Marduja se ni micala nego somo ličmina otezala. I otad je ostala ona......il se ličmina oteže il se Marduja poteže. A Splićani ka Splićani su dodali......i tako je Bročanima pamet ostala na Marduji.

Dida... /Meri Belić/

Spominjen se,

Svaku nediju u Varbonj

kod tebe doč

ni bilo večeg gušta

nego na balote poč

gledat čikov je punat po

i ko se pokoro.

Na korte si nas uvik vara

sad znon

stalno si nan molovo.

Od dovna te ni,

Ni "zogo - falo"

Ni balot

Ni "trišete"

Ni "bufeta"

Ni nonine marende,

sira iz uja

ni suhvih iz šufita

ni vodnega prošeka

Ničesar več dida ni ....

Ostala je somo

" ravnica " da me siti

Na Nediju ditinjstva mog.

Još te vidin Dida,

Visok ka jablon

Uvik vesel

Uvik se taroko

"Gargur"

Dida moj.

-----------------------------------------------

Napisala: Meri Belić /rođena Sarjanović/

Pjatonca od šparoga!

Recept Konobe Gušti Vrbanj iznad Herceg Novog.

Sastojci:

1 vezica divljih kljuka (kljuke su iste kao šparoge samo što nisu prave nego zakrivljene)

1 vezica šparoga

1 mala kapula

komadić pancete

2-3 jaja

suhi bosiljak

sol, papar

Priprema:

Očistite dobro kljuke i šparoge, otkinite tamo gdje same pucaju. Kljukama maknite listiće do sredine visine, jer oni gorče. Obično se razlomi na komadiće dužine palca, stavimo kuvati u posoljenu vrelu vodu, najprije donje dijelove par minuta, a zatim vrhove. Kad je skoro gotovo, paziti da se ne prekuha, izvaditi i ocijediti. U prosulju (tavicu, pasuru), na žlicu dvije maslinovog ulja, baciti nasjeckanu kapulu i pancetu. Kad kapula uvene, panceta zasija i zamiriše, ubacite malo bosiljka. Potom stavite kljuke i šparoge prelijete uljem, kratko, i dodajte umućena jaja. Lagano pospite soli i papra. Kad je jaje gotovo, poslužite na pjat . Vino obavezno, ali može i bevanda!

Na slici su izmiješanje šparoge i kljuke-

Božićne užonce

Preneseno iz lista Kruvenica br.3 / 2007

Bakalar (uglavnom na brujet)

U Hvaru se uglavnom sprema ovako, a na bijelo i drugačije se sprema u ostalim dijelovima naše domovine. Krenimo:

Za skuhati bakalar prvo treba kupiti tu suhu ribu sjevernih mora(u Žižeta po mogućnosti, al more i drugdje) ili još bolje ako vam je netko daruje. To je kod nas skupa i delikatesna riba.

Sastojci: 70 dkg sušenog bakalara; 1 kg krumpira; 2-3 kapule; 4 režnja luka; 2 žlice konšerve; sol. papar, peršin; 2 dcl maslinova ulja; i tajni sastojak-med.

Bakalar istucite batom. Lagano ga namočite u mlaku vodu, najbolje tri dana. Vodu mijenjati dnevno bar četiri puta. Vodu nikako soliti. Treći dan bakalar očistiti od kože i kostiju da ostane čisto bijelo meso.

Ugrijati maslinovo ulje, dodati kapulu narezanu na tanke listiće. Kad kapula požuti dodajte bakalar kojeg ste rukama usitnili, konšervu i krumpir na fete. Dodajte vodu i to da prekrije sadržaj.

Kuhajte dok krumpir omekša i pri kraj dodajte malu žlicu meda (to je tajna!). Probajte! Sol i papar dodajte po volji.

Pašurate

Kod spremanja ovog jedinstvenog nazovi kolača treba vam volja, strpljivost, upornost i zajedništvo supruge i muža.

Kod pripreme vam treba i stroj - bušilica (nemojte se smijati-to je istina!).

Ima puno recepata za pašurate. Ovaj je star najmanje sto godina. To je recept naših dragih koludricih.

Sastojci: 1 litra i četvrt vode; malo soli; kore od naranče; 20dkg šećera; 3/4 litre rakije; 1 mala čaša prošeka; oko 1kg brašna; sok od naranče; 1 vanilija; pola praška za pecivo; suho grožđe.

Vodu, sol, koru naranče i šećer staviti u lonac da zakuha.

Potom povući na stranu i uliti rakiju te vratiti da opet zakuha. Zatim dodati brašno (glatko i dodavati oštro-bolje je) pomalo miješajući. Dobro miješati oko pola sata kuhačom (pajak). Tako su to radili naši stari.

Ali tijesto je žilavo i naporno je pajkom miješati, treba force.

Zato treba na električnu bušilicu montirati svrdlo koje imate u sklopu miksera. Počnite miješati brzinom I a poslije pojačavajte na III.

Malo se odmorite, dodajte još sok od naranče, vaniliju, prašak te po volji suhvice. ponovno dobro

miješati pa pustiti pola sata da se smjesa odmori.

Ugrijati ulje i na vrućem pržiti. To je najteže, dosadno i sporo, uglavnom, žena se umori.

Baš zato se sve manje i manje prave pašurate. Ali svi, baš svi bi ih jeli! I to ne samo oo Božića.

Pričala mi je majka: "Rodile su masline, bit će uja, a onda će bit i pašuratih". Onda se koristilo samo maslinovo ulje. Nije bilo suncokretovog, biljnog, sojinog.....

Eto, napiso son kako mi parićojemo ovu tradicionalnu božićnu spizu. Nitko će se nasmijat, nitko zacudit, a niko i narugat.Ni važno i baš me brige. Želin von svima blogi, mirni i veseli Božić i sritno Novo godišće.

Bome, i dobar tek!

Napisao: Miko Bibić-Žiže Brazilac

Zavila se višćica navar Barda,

i odnila molega Ivana.

Odnila ga na Rašnik u jamu,

da ne smeta po Varbanju !

Rašnik je dil varbonskega konfina sjeverno od Dračevice pok prima Broču a granica istok zapad mu je put od aerodroma za na Dračevicu i na istoku put za Basinu. Tamo ima puno storih kućicih jer su varbanjani pri dosta stoli na Rašniku. Bilo je bližje za upoje nego iz Varbanja . Rašnik ni bi baš obradiv, veće kamenjar ali nahodilo se je zemje i za malo lozja ma uglavnom masline. Sad je cili obresa i sve su bori ali lipo je šetat po njemu i gledat te store kućice još dosta i sačuvane i uživat kad ih nojdeš sakrivene u bušku. Na sjeverni dil Rašnika, di se je već bližje moru, se nadoveziju varbonske Rudine pok se tote na prelazu, a sve od fameje do fameje, niki dili zovu i Rašnik a niki i Rudine. A pismica ka pismica, kantala se je obično kad bi se sa dicon igralo ono na kolinima, zibalo ih se naprid-nose daržuć ih za ruke a dica da sididu na kolinima i onda na riči "po Varbanju" bi ih se bilo ćapalo pod ruke i diglo u ariju a dica se bome smijala i somo govorila...još, još 

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Jedna mola plače,

za bokun pogače.

Mama ju je tišila,

pečenima mišima!

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Tanculi tanculi moj Martin,

jabuke su po šoldin,

a naranče po dinar

mali (ime djeteta ) gospodar!

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Picokara Pinka 

porodila sinka.

Hitila ga niza skale

i rekla mu:

Šo tovare!

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Jedon moli poputiću

pod čarnjenen klobučiću,

niti piši niti koki

nego veselo doma dotorči!

(dječja zagonetka-kokot)

Punjene lignje

1.Lignje očistiti, oprati i dobro ocijediti .

2 Pipke i sitne lignje, sitno isjeckati i popržiti na vrelom ulju .

3.Kada malo porumene dodati začine

4.Popržiti još samo malo

5.i na kraju dodati potrebnu količinu prezle.

6.Puniti lignje pripremljenom smjesom , zatvoriti ih sa čačkalicom

7.Poredati u blago nauljenom plehu

8.pa peći dvadesetak minuta.

Izvaditi iz peći, zaliti sa 1 dcl vina, zatvoriti al folijom...

pa vratiti u peć jos 5 min, izvaditi i služiti toplo !

Lignje možete dekorirati debljim kriškama limuna i naranče a takođe možete u svaku lignju ili bar u po neku staviti posebno kuhane krake.

Potrebno:

10 liganja srednje veličine(oko 1,5 kg), 1 glavica češnjaka, 1 šaka kapara, ulje, sol, petrusimul, prezla, 1 dcl bijelog vina...

Hrustule (Kroštule)

 Sastojci:

2 jaja

3 žlice rakije ili likera (kruškovac, maraškino)

2 žlice ruma

4 žlice otopljenog maslaca

1 žlica šećera

1 žlica vanilin šećera

1 žličica limunove korice

prstohvat soli

oko 400g brašna (pola oštro, pola glatko)

ulje za prženje

šećer u prahu za posipanje

------------------------------------------------------------------------

Priprema:

U većoj posudi pjenjačom umutite jaja, rakiju, rum, otopljeni maslac, šećer, vanilin šećer, koricu limuna i sol. Postepeno dodajte brašno miješajući kuhačom (pajkon). Nastavite dodavati brašno sve dok ne dobijete čvrsto elastično tijesto koje se ne lijepi.  Ovisi o veličini jaja i kvaliteti brašna možda će trebati i više a možda i manje brašna od navedene količine. Tijesto mijesite 2-3 minute na  podlozi lagano posutoj brašnom, zatim ga zamotajte u plastičnu foliju i ostavite da odstoji oko pola sata na sobnoj temperaturi.

Tijesto podijelite na dva dijela i svaki dio posebno razvaljajte što tanje. Zatim ga izrežite na trakice veličine 2cm x 20 cm pa svaku trakicu zavežite u labavi čvor. Čvoriće složite na pladanj posut brašnom.

U posudi  ugrijte ulje za prženje. Pržite kroštule u više navrata, povremeno ih okrećući, dok nisu lijepo hrskave i pomalo napuhnute, otprilike 2-3 minute ali ne smiju dobiti smeđu boju. Pržene kroštule izvadite na papirnati ručnik da se ocijete, a zatim ih pospite šećerom u prahu. Poslužite tople ili hladne uz čašicu prošeka.

Kraća verzija pjesme za kolendanje na žežin nekog sveca.  

Običaji kolendanja navečer dan prije nekog sveca, na žežin kako mi rečemo, u doba od Svih Svetih a uobičajeno za sv. Katu, sv. Andriju, sv. Nikolu, sv. Luciju, sv. Ivana, sv. Stjepana, sv. Antonija sežu još u davninu. Kuće u kojoj ima netko tko nosi ime sveca posjećuju djeca u sumrak na dan prije sveca i pjevaju ove stihove, naravno bez prateće glazbe. Prve tri strofe se pjevaju prije ulaska u kuću a preostale dvije nakon izlaska. Djecu slavljenik časti samo sa tradicionalnim pašuratama i hrustulama te prošekom a u doba mog djetinjstva i bajamima, suhim smokvama i orasima. U kasnijim satima dolaze osobni prijatelji koje se onda časti i večerom a ako su među prijateljima i dobri pjevači pjeva se cijeli tradicionalni napjev kolendanja. Ovo je samo skraćena i u praksi najčešće korištena verzija. Snimio sam je na zamolbu mlađih da upoznaju zaboravljene napjeve. Kolendanja postoje i u drugim naseljima otoka Hvara ali se razlikuju od mjesta do mjesta i po običajima, i po stihovima i po melodiji tako da je ovo Varbonsko kolendanje.
Moj glazbeni zapis melodije kolendanja možete čuti ovde:

ili na linku http://www.youtube.com/watch?v=Z9g39WI9LGA

Dobra večer ovom stanu i njegovom gospodaru.

Mi smo došli kolendati hoćetel nam čogod dati.

Mi smo došli priko pjace parićojte pašurate.

Mi smo došli priko rive parićojte bićerine.

Mi smo došli priko mosta parićojte svega dosta.

I litos ka i dolita ode, na dobro Vam sveti /sveta/ (ime sveca -npr. Miko ili Luce) dojde.

Il hoćete il nećete kažite nam Vi što ćete.

---slijedi ulaz u kuću ----- izlaz

I litos ka i dolita ode, lipo su nas darovali ode.

I s ovim Vas pozdravljamo laku noć Vam nazivamo.

Inače pašurate se danas vezuju uglavnom za kolendanje a one su u starija doba, u doba djetinjstva moje majke, bile jedino slatko koje se je doma spremalo ne samo za imendane nego i za razne druge prigode, za rođendane (ako ih se je uopće slavilo), za doba od Božića, za čuvanje da imaš neki kolač u kući za počastit gosta. Često je bio običaj kad se, po naški rečeno otare masline, preradi masline na svježem ulju pripremit pašurate. Nisu se one baš spremale u većim količinama jer nije bilo ni brašna dovoljno a ni ulja pa se u nekim kućama koje nisu imale dovoljno maslina nisu ni spremale da se ne troši ulje iako bi se isto ulje čuvalo i za više spremanja pašuratih. Kasnije, kad se je počelo kupovati  sojino ulje pašurate su se počele pripremati u većini kuća ali uglavnom za imendan zbog kolendanja i za doba od Božića jer se je kolače za počastit goste moglo lako kupiti u trgovini. Od tradicionalnih kolača spremale su se i hrustule ali dosta rijeđe. Pašurate su ipak bile ukusnije i popularnije. Također tradicionalno piće kojim se je nudilo goste je bio Ružulin (Kruškovac) a način njegove izrade je opisan na ovom blogu.

PAŠURATE (FRITULE)

recept 1 -

-Pripremite kvas tako da u malo mlake vode umutite malo šećera te dodate brašna i 2.5 dkg razmrvljenog svježeg kvasca.

-Skuhajte 50 dkg krumpira pa u malo ohlađeni umiješajte 2 umućena jaja, 4 dkg šećera, 0,5 dl ruma, naribanu narančinu i limunovu koru, malo rakije ili maraskina, muškatni oraščić te vanilinh šećer.

-Sve dobro izmješajte i dodajte 20 dkg brašna, 5 dkg grožđica i malo soli.

-Opet izmješajte, dodajte dignuti kvas pa potom izlupajte kuhačom dok tijesto ne postane glatko te ostavite na toplom oko jedan sat.

-U dosta zagrijanog ulja malom žlicom stavljajte tijesto i pržite dok ne porumeni.

-Gotove pašurate(fritule) slažete u zdjelu i tople posipajte šećerom u prahu.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

recept 2-Anđelka Damjanić

3 mirice vodie, 2 mirice rakije, 1 mirica cukara (mirica= potić od 1/2 litre) sa 1 izgratonom jabukon i pinkicu soli , stavi se kuhot oko 5-6 min. Na glogoj se dodo brašno 1,10 kg . Mišo se dobro, a onda se izgosi plin i nastavi se mišat sve dok smjesa ne bude mieka, bez grudicih. Smjesi se dodo izgratona korica od naronče i limuna, vanilija, cimet, oraščić, meštro (ekstrakt anisa i koromača u alkoholu) i prašak za pecivo. Dododu se i suhvice. Kad je smisa dobro utučena, stavi se hlodit. Frigo se u vrilo uje, stavi na ručnike od korte da upiju višak uja . Nema falimenta, mora uspit, somo voje.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

recept 3-Ada Palaversić

Brze pašurate

2 jaja, 1 jogurt, 2 žlice šečera, 14 žlica brašna, 1 prašak za pecivo, 1 vanilin šečer, 1 žlica ruma, 1 žlica maraskina ili rakije, kore od 1 limuna, 1-2 gratane jabuke, pol šake grožđici i 5-6 suhih smokov nasić na sitno. Frigot i posut vanilin-cukron izmišanin sa cimeton. DOBAR TEK!

Popis sajmenih dana na otoku Hvaru iz izdanja Gospodarskog kalendara Federalne države Hrvatske za 1946 g. Poklapa se sa današnjim mjesnim feštama osim u Jelsi za koju su mi stariji Jelšani  rekli da još i prije 2. sv. rata za veliki praznik Velu Gospu koja se je svetkovala tri dana nije bila dozvoljena nikakva prodaja ni štandovi po Jelsi .

Bogomolje-25. ožujka

Brusje-23. travnja

Dol na Hvaru-8. svibnja, 2 i 26 srpnja

Gdinj-23.travnja

Grablje-7. i 27. rujna

Hvar-10. svibnja i 2. kolovoza

Jelsa-18. kolovoza

Pitve-25. kolovoza

Sućuraj-23. travnja

Stari Grad-9. srpnja i 16. kolovoza

Sv. Nedjelja-14. prosinca

Svirče-22. srpnja

Vrbanj-duhovski utorak

Vrboska-10. kolovoza

Vrisnik-17. siječnja

Zastražišće-6. prosinca

Federalna Država Hrvatska osnovana je 8.i 9. Svibnja 1944. u Topuskom na trećem zasjedanju ZAVNOH-a Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske.Vladu su činili predsjednik Vladimir Bakarić, dva potpredsjednika i ministri. Četvrto zasjedanje ZAVNOH-a je održano 24. i 25. srpnja 1945. u sabornici na Markovom trgu i tog dana promijenjen je naziv u Narodni sabor Hrvatske. Predsjednik Predsjedništva Narodnoga sabora Hrvatske Vladimir Nazor povjerio je mandat za sastav vlade Vladimiru Bakariću, a on je predložio višestranačku vladu, koja se sastojala od petorice HSS-ovaca, četiri predstavnika KPH, četvorice predstavnika Srba iz Hrvatske i jednoga izvanstranačkog ministra

Sv. Antonij (Ante) - Vrisnik 17.01

Sv. Generoz - Vrbanj 04.02

Sv. Dorotija - Svirče 06.02

Sv. Križic - Hvar 06.02

Varbovački Maraški pietak - prvi petak u Ožujku

Sv. Juraj - Brusje, Gdinj, Sućuraj 23.04

Sv.Petar Veronski - Zavala 29.04

Sv.Petar Veronski - Stari Grad 29.04, zaštitnik dominikanskog samostana

Sv. Mihovil (Mošnjar) - Dol 08.05

Sv. Prošper - Hvar 10.05

Gospa od Zdravlja - Zaraće i Malo Grablje 30.05

Duhovski utorak - Vrbanj

Sv. Antonij (Ante) Padovanski - Sućuraj, Vela Stiniva 13.06

Sv. Ivan - Poljica 24.06

Sv. Ivan i Paval - Humac 26.06

Sv. Petar i Paval - Selca, Vrboska 29.06

Gospa od dva luja (Gospa od sela) - Dol Sv. Marije 02.07

Sv. Ćiril i Metod - Jagodna 05.07.

Gospa od Milosrđa - Šćedro - prva srijeda Srpnja

Sv. Reparata - Stari Grad 09.07

Gospa od Karmela - Bogomolje (dan župe) 16.07

Gospa od Karmela  - Svirče (zavitni svetac)  16.07

Gospa od Kormena (Karmela) - Rudina i Malo Grablje (zaštitnik mjesta) 16.07

Sv. Ilija - Svirče (zaštitnik mjesta)  20.07

Sv. Magdalena - Svirče 22.07

Sv. Jakov - Pitve 25.07

Sv. Ana - Dol Sv. Ane 26.07

Sv. Dominik - Stari Grad 08.08

Sv. Lovrinac - Vrboska 10.08

Vela Gospa - Jelsa 15.08

Sv. Rok - Stari Grad 16.08

Gospa od Centure - Sv.Nedjelja 30.08

Mola Gospa - Selca 08.09

Sv. Kuzma i Damjan - Velo Grablje 26.09

Sv. Stjepan - Hvar, Stari Grad 02.10 ( prije 02.08 )

Gospa Pompejanska (od Ružarija) - Ivan Dolac 07.10

Sv. Tudor - Milna, Malo Grablje 11.11

Gospa od Zdravlja - Jelsa, Zaraće 21.11

Sv. Barbara - Dol sv. Ane 04.12

Sv. Mikula (Nikola)- Zastražišće 06.12

Naravno da se mnogi sveci štuju  procesijama i tradicionalnim običajima  i u drugim mjestima otoka Hvara kao npr. sv. Antonij (13.06) i sv. Josip (19.03) u Vrbanju, Žežin sv. Ivana (23.06) u Vrboskoj, sv. Nikola (06.12) u Starome Gradu.... ali to su tradicionalne procesije i svetkovine jedinstvene za područje većine Hrvatske i nisu karakteristične samo za pojedine hvarske župe te ih stoga nisam ni unosio na popis.

Svi sveci (i oni koji su vezani za Uskrs)

Vodokaršća, Sveta tri kroja ili Bogojavljanje-06.01

Karšćenje Isusovo (zodnji don vrimena od Božića)- prva nedjelja poslije 06.01

Sv.Antonij (Ante) - Vrisnik-17.01

Kandalora-02.02

Sv. Blož-03.02

Sv. Generoz-Varbonj -04.02

Sv. Dorotija - Svirče -06.02

Sv. Križic - Hvar-06.02

Varbovački Maraški petak-prvi petak u Ožujku

Sveti Osib -19.03

Blagovijest-25.03

Sveti Juraj-Brusje, Gdinj, Sućuraj-23.04

Sveti Marko (Morkova)-25.04

Sv.Petar Veronski - Zavala -29.04

Sv. Petar Veronski-zaštitnik samostana Stari Grad-29.04

Sv. Mihovil (Mošnjar) - Dol-08.05

Sv. Prošper - Hvar -10.05

Sensa( Spasovo)-6. četvortak po Uskarsu -

Duhova-7.nedija po Uskarsu

Gospa od Zdravlja – Zaraće i Malo Grablje-30.05

Nedija od prisvetega trojstva-07.06

Božji don ( Tijelovo)-9. četvortak po Uskarsu –

četvortak šetemonu posli Duhovih

Sv.Antonij (Ante) - Sućuraj-13.06

Sarce Isusovo-3. petak po Duhovima

Sarce Marijino-3. subota po Duhovima

Sv.Ivon litnji-Poljica-24.06

Sv. Ivan i Paval - Humac-26.06

Sv. Petar i Paval-Selca, Vrboska-29.06

Gospa od sela – Dol Sv. Marije-02.07

Sv. Ćiril i Metod - Jagodna -05.07

Gospa od Milosrđa-Šćedro-prva srijeda Srpnja

Sv. Reparata - Stari Grad -09.07

Gospa od Karmela-Bogomolje, Svirče-16.07

Gospa od Kormena (Karmela)-Rudina-16.07

Sv. Mandalina-Svirče -22.07

Sv. Jakov-Pitve-25.07

Sv.Ana-Dol Sv. Ane-26.07

Gospa od sniga-Bol-05.08

Preobraženje Isusovo-06.08

Sv. Dominik – Stari Grad-08.08

Sv.Lovrinac-Vrboska-10.08

Vela Gospa-Jelsa-15.08

Sv. Rok-Stari Grad -6.08

Sveti Bartolomej-24.08

Gospa od Centure-Sv.Nedjelja-30.08

Mola Gospa - Selca-08.09

Uzvišenje svetega križa-14.09

Sv.Kuzma i Damjon-Velo Grablje-26.09

Sv. Mihovil-29.09

Sv. Stipan-Hvar, Starigrad -02.10 (prije 02.08)

Gospa Pompejanska (od Ružarija) - Ivan Dolac -07.10

Sv. Luka-18.10

Svi Sveti-01.11

Mortvi don-02.11

Sv. Tudor - Milna-11.11

Gospa od Zdrovja-Jelsa-21.11

Sv.Kota-25.11

1. nedija Adventa-

Advent ili došašće počinje četiri

nedjelje prije Božića. Najranije

može početi 27. studenog, a

najkasnije 3. prosinca. Završava

24. prosinca na Badnjak

Sv.Andrija -30.11

Sv.Mikula (Nikola) - Zastražišće -06.12

Nedija krista kralja-Četvrta u 11.misecu

Bezgrešno začeće-08.12

Sv.Lucija-13.12

Božić-25.12

Sveti Stipan-26.12

Sveti Ivan-27.12
---------------------------------------------------------------------

Dopuna:

Veliki tjedan je u prvom tjednu proljeća u kojem je pun mjesec i počinje nedljeljom Cvjetnice a završava nedljeljom Uskrsa. 47 dana prije Uskrsa je Karnovol (pokladni utorak) a u četvrtak 23. dan od Karnovala je pol Korizme kada se po narodnom običaju smije u šali varati, nešto slično kao prvi travnja. 49 dana poslije Uskrsa su Duhova. Petak prije Cvjetnice je blagoslov polja kada presecjun (procesija) gre iz crkve po običaju na Vela vrota pa odma na Pjacu, zatim Niz Bigvira kroz Goricu, sv. Luciju, nimo sv. Osiba, sv. Mihovila pa starim putem se obiđe sv. Kuzma i vraća u crkvu. Sličan blagoslov se sa presecjunom radi i na Morkovu (25.04) ali se onda iz Pjace išlo nimo crkvu Sarce Isusovo pa kroz Stronu na Prismen i odatle penje na Hum obilazeći crkvicu sv. Vida. Zatim se spušta do sv. Osiba i dalje istim putem kao na blagoslov polja vraća u Crkvu. Na Veliki četvrtak popodne presecjun iz Pjace gre okolo Rozovega dvora (oza Rozov dvor), vraća se na Pjaca pa u crkvu a na sv. Roka (16.08 )presecjun posli jutarnje mise  se kroz Mala vrata spušta u Stranicu odakle starim putem dolazi u Goricu gdje se moli ispred kapelice sv. Roka pa se cestom direktno produžava do Velikih vrata (zaobilazeći Pjacu). Na Veliki petak ujutro procesija za Križen je po običaju iz Svirača se vraćala preko Barda, molilo se je ispred Sarca Isusovega i ispod Donkićeve kuće izlazilo uz Rozov dvor na Pjacu ali se je zadnih godina ruta počela mjenjati zavisno iz kojeg kraja Vrbanja je Križonoša pa ako povratak kroz Goricu omigućava da Procesija prođe ispred ili bliže Križonoše kuće vrača se iz Svirača kroz Goricu ali opet uz Pločine na Pjacu pa dalje do crkve. Na Veliki petak uveče procesija prolazeći kroz Mala vrata ide priko Pod Dolca di se moli a zatim produžava na Pjacu di se isto moli i odatle vraća u Crkvu ali povratak obavezno mora biti prije izlaska Mjeseca.

-----------------------------------------------------------------------------------------

Sveci

Vodokarsca, Sveta tri kroja ili Bogojavljanje-06.01

Karscenje Isusovo (zodnji don vrimena od Bozica)-nedjelja poslije 06.01

Sv.Antonij (Ante) - Vrisnik-17.01

Kandalora-02.02

Sv.Bloz-03.02

Sv.Generoz zastitnik zupe-Varbonj -04.02

Sv.Dorotija - Svirce -06.02

Sv.Krizic - Hvar-06.02

Varbovacki Maracki petak-prvi petak u Ozujku

Sveti Osib -19.03

Blagovijest-25.03

Sveti Juraj-Brusje, Gdinj, Sucuraj-23.04

Sveti Marko (Morkova)-25.04

Sv.Petar Veronski - Zavala -29.04

Sv.Petar Veronski-zastitnik samostana Stari Grad-29.04

Sv.Mihovil (Mosnjar) - Dol-08.05

Sv.Prosper - Hvar -10.05

Sensa( Spasovo)-6. cetvortak po Uskarsu, cetvortak setemonu pri Duhovih

Duhova-7.nedija po Uskarsu Gospa od Zdravlja - Zarace i Malo Grablje-30.05

Nedija od prisvetega trojstva-07.06

Bozji don ( Tijelovo)-

9. Cetvortak po Uskarsu,

cetvortak setemonu posli Duhovih

Sv.Antonij (Ante) - Sucuraj-13.06

Sarce Isusovo-3. petak po Duhovima

Sarce Marijino-3. subota po Duhovima

Sv.Ivon litnji-Poljica-24.06

Sv.Ivan i Paval - Humac-26.06

Sv.Petar i Paval-Selca, Vrboska-29.06

Gospa od dva luja (Gospa od sela) Dol Sv. Marije-02.07

Sv. Ciril i Metod - Jagodna -05.07

Gospa od Milosrdja-Scedro-prva srijeda Srpnja

Sv. Reparata - Stari Grad -09.07

Gospa od Karmela-Bogomolje, Svirce-16.07

Gospa od Kormena (Karmela)-Rudina-16.07

Sv.Mandalina-Svirce -22.07

Sv.Jakov-Pitve-25.07

Sv.Ana-Dol Sv. Ane-26.07

Gospa od sniga-Bol-05.08

Preobrazenje Isusovo-06.08

Sv.Dominik - Stari Grad-08.08

Sv.Lovrinac-Vrboska-10.08

Vela Gospa-Jelsa-15.08

Sv. Rok-Stari Grad -6.08

Sveti Bartolomej-24.08

Gospa od Centure-Sv.Nedjelja-30.08

Mola Gospa - Selca-08.09

Uzvisenje svetega kriza-14.09

Sv.Kuzma i Damjon-Velo Grablje-26.09

Sv.Mihovil-29.09

Sv.Stipan-Hvar, Starigrad -02.10 (prije 02.08)

Gospa Pompejanska (od Ruzarija) - Ivan Dolac -07.10

Sv.Luka-18.10

Svi Sveti-01.11

Mortvi don-02.11

Sv.Tudor - Milna-11.11

Gospa od Zdrovja-Jelsa-21.11

Sv.Kota-25.11

1. nedija Adventa-zodnja nedija u studenom

Sv.Andrija -30.11

Sv.Mikula (Nikola) - Zastrazisce -06.12

Nedija Krista kralja-cetvrta u 11.mjesecu

Bezgresno zacece-08.12

Sv.Lucija-13.12

Bozic-25.12

Sveti Stipan-26.12

Sveti Ivan-27.12

------------------------------

Blagoslov polja-petak prije Cvjetnice. Presecjun priko Pjace pa niz Bigvira nimo sv. Osiba i sv. Mihovila storin puten do sv. Kuzme i nose u Crikvu. Na Morkovu presecjun gre oba sarce Isusovo, priko Huma nimo sv. Vid, pa nimo sv. Osib, sv.Mihovil i sv. Kuzma.

Veli cetvortak u prvom tjednu proljeca u kojem je pun mjesec. 47 dana prije uskarsa je karnovol a 49 dana posli uskarsa su duhova. Pol korizme je uvik u cetvortak 23 dan posli karnovala.