Blog Vrbanj

Contact email: [email protected]

Blog Vrbanj

Hrvatska himna

Posted on October 26, 2010 at 4:14 PM

Lijepa naša domovino

Lijepa naša domovino (ili kraće "Lijepa naša") je himna Republike Hrvatske, a bila je i himna Nezavisne Države Hrvatske i Socijalističke Republike Hrvatske. Njezine početne riječi, Lijepa naša, čest su metonim za Hrvatsku.

 

Stihovi

Zagrebački pravnik Antun Mihanović, jedan od pjesnika hrvatskog narodnog preporoda,napisao je domoljubnu pjesmu Horvatzka domovina koja je postala temelj današnje himne – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. Horvatzka domovina je objavljena 1835. godine u desetom broju književnog lista Danica, koji je tada bio nositelj književnog preporoda.

 

Lijepa naša domovino,

Oj junačka zemljo mila,

Stare slave djedovino,

da bi vazda sretna bila!

 

Mila, kano si nam slavna,

Mila si nam ti jedina.

Mila, kuda si nam ravna,

Mila, kuda si planina!

 

Teci Dravo, Savo teci,

Nit' ti Dunav silu gubi,

Sinje more svijetu reci,

Da svoj narod Hrvat ljubi.

 

Dok mu njive sunce grije,

Dok mu hrašće bura vije,

Dok mu mrtve grobak krije,

Dok mu živo srce bije!


 

Napjev

Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem 1840-ih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi 1848. Nije posve sigurnon i tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821.– 1878.), po nacionalnosti Srbin. Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje,a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini. Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme a – a1 – b –a1).

 

Glazbene preradbe i naslov

Nezna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od Vatroslava Lichteneggera, pjevačkog pedagoga, iz 1861.godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) izabilježio note, "ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali " (FranjoKsaverKuhač;)  Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine1862. njegova je verzija objavljena u Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu. U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom Hrvatska Domovina, a pod imenom Liepa naša nalazimo je prvi put 1864.godine u zbirci "raznih četveropjeva što ih izdade "Glasbeno društvo duhovne mladeži Zagrebačke". Ta dva naslova su se izmjenjivala do 1890-ih godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, Lijepa naša domovino. Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta potječe od Franje Dugana starijeg (1919.). I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, klavir, te simfonijski orkestar. Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen 1990.godine u članku 17.Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.

 

 Tekstualne preradbe

Današnji tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev original. Osim što je bilo nužnih promjena zbog moderniziranja jezika, uvedeno je i par značenjskih promjena.

 

 

Lěpa naša domovino,

Oj junačka zemljo mila,

Stare slave dědovino,

Da bi vazda čestna bila!

 

 —1. kitica Horvatske domovine

 

 Promjene značenja kroz povijest koje se nisu održale:


junačka → hrvatska

da bi vazda sretna bila → daj, o Bože, sretna bila

hitro → Drino (2. svjetski rat) Teci,

Sava hitra, teci

Nit’ ti Dunaj silu gubi,

Kud li šumiš, světu reci:

Da svog’ doma Horvat ljubi,

 

 —13. kitica Horvatske domovine

 

 Promjene značenja koje su ostale u današnjoj verziji:

hitra → Dravo

kud li šumiš → sinje more

svog doma → svoj narod

 

 Primjerice, Antun Gustav Matoš je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“

Službeni tekst himne je konačno utvrđen 21. prosinca 1990.godine u članku 16.Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.

 

 Status himne

Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prilikama  kao i razne druge popjevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao F.Ks. Kuhač 1889.godine (Bože živi, Još Horvatzka ni propala, Mi smo, braćo ilirskog itd.). Godine 1891.,prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu, prvi put je navedena kao "hrvatska himna" i pjevala se pod naslovom "Lijepa naša". Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru 1907.godine  “glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom”.

Iako sabor nije reagirao, "Lijepa naša" je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prilikama se izvodila odmah iza Carevke. Kad je Hrvatska 29.listopada 1918.stekla (kratkotrajnu) neovisnost, Sabor je pjevao "Lijepu našu".Također se neslužbeno pjevala između dva rata.  Za vrijeme 2. svjetskog rata pjevali su je i ustaše i partizani. Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prilikama svirala odmah nakon jugoslavenske himne. Prvi put u povijesti je službeno proglašena državnom himnom u prvom ustavnom amandmanu (točka 4.) dana 29. veljače1972.godine. U točki je pisalo da je "Himna Socijalističke Republike Hrvatske - Lijepa naša domovino", što je uneseno u Ustav SR Hrvatske 1974.godine. Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine navodi da "Lijepa naša domovino" ima status i funkciju hrvatske državne himne, a Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske navodi njezin službeni tekst i notni zapis, koji su time postali obvezatni.


Izvor: Wikipedia


Moja dopuna:

       8. svibnja na dan kad su partizani ušli u Zagreb i preuzeli radio na kraju programa odsvirana je pjesma Lijepa naša domovino. I od tada svaki dan bez prestanka i bez obzira na politička previranja na kraju emitiranja programa radija Zagreb svirana je ta pjesma. A kada je radio Zagreb prešao i na cijelonoćni program u ponoć nakon zadnjih vijesti svirana je Lijepa naša domovina. I tako svih godina trajanja NRH pa SRH pa i danas za vrijeme RH. Nakon 1974 na svim službenim utakmicama koje su igrane u Hrvatskoj nakon himne Hej Slaveni svirana je i, tada već službena hrvatska himna, Lijepa naša domovina. Na utakmicama finala kupa Maršala Tita koje su igrane u Hrvatskoj također, a svirana je i na otvaranju Mediteranskih igara 1979 u Splitu na Poljudu a nakon himne Hej slaveni.

 

 

 


Categories: None