Razovic Petar

Contact email: babalu3@yahoo.com

Blog Vrbanj

Jadranska vjetrovnica

Posted on October 28, 2010 at 9:40 AM

Vjetrovi koji najčešće pušu na Jadranu


Jadran po svome zemljopisnom smještaju pripada umjerenim širinama, koje su često na dosegu toploga zraka s juga i hladnoga sa sjevera. Na granici toploga i hladnoga zraka stvaraju se golemi zračni vrtlozi-ciklone i anticiklone, koje imaju svoje posebne sustave vjetrova. Poznato je da se oko anticiklone na sjevernoj polutki Zemlje zrak kreće u smjeru pomicanja kazaljke na satu, a oko ciklone u suprotnom smjeru. S obzirom na to da se ciklone i anticiklone premještaju najčešće sa zapada na istok, to one donose i promjene vjetrova u krajevima koje zahvaćaju.

Granica (fronta) između toploga zraka iz nižih širina i hladnoga iz viših u hladnijoj polovici godine često se nalazi u blizini Jadrana, pa su tamo promjene vjetrova razmjerno česte. Tome pridonosi i to što se u toplome Sredozemlju, osobito u njegovom zapadnom dijelu, zimi nerijetko i stvaraju ciklone, koje na svome putu na istok skoro redovito zahvaćaju Jadran.

U toplijoj polovici godine granica toplog i hladnog zraka pomaknuta je na sjever, daleko od Jadrana, kojega tada zahvati suptropsko područje visokog tlaka, poznato pod imenom azorske anticiklone. To je područje prilično postojano i uzrokom je stabilnog ljetnog vremena na Jadranu, koje je slabo vjetrovito. 

Medutim, upravo u takvim okolnostima, kada je Jadran van dosega putujućih ciklona i anticiklona, na njemu se javljaju lokalni vjetrovi kojima je pokretačka snaga temperaturna razlika između toploga kopna i svježijeg mora danju, odnosno toploga mora i hladnijeg kopna noću.

Svemu tome još valja dodatii utjecaj gorja što se nalazi u neposrednoj blizini Jadrana, koje svojim položajem, obličjem i visinom i te kako utječe na strujanje zraka većih razmjera, a u određenim vremenskim okolnostima i samo stvara svoje sustave vjetrova. Na pojavnost vjetrova zacijelo utječe i raznolikost oblika obale, napose položaj brojnih otoka. 

Znamo li sve to, ne treba nas iznenaditi saznanje o bogatstvu različitih vjetrova na Jadranu, o dobro napučenoj vjetrovnici. Doduše, imena vjetrova ima više nego samih vjetrova, jerjedan isti vjetar u različitim područjima Jadrana ima drukčija imena.


Od tramuntane do maestrala


Radi pojednostavljenja, jadransku vjetrovnicu, "ružu vjetrova", možemo sastaviti od osam glavnih vjetrova, čiji prevladavajući smjer puhanja odgovara jednoj od osam osnovnih strana obzorja odakle vjetar puše. Tako našu vjetrovnicu možemo početi od sjevernjaka (vjetra koji puše sa sjeverne strane obzorja), nastaviti sa sjeveroistočnjakom i tako dalje, da bismo završili sa sjeverozapadnjakom. 

S obzirom na to da svi ti glavni jadranski vjetrovi pušu samo onda kada opća vremenska situacija na širem području, a to znači polozaj ciklona i anticiklona, pogoduje njihovoj pojavi, s njima su često povezana i druga prepoznatljiva obilježja vremena (temperatura,vlaga u zraku, naoblaka i oborine, na primjer), tako da je u neupućenih stvoreno uvjerenje da svaki od tih vjetrova "nosi svoje vrijeme". 

U lokalnim nazivima za pojedine vjetrove na Jadranu zamjetno je romansko porijeklo, utjecaj latinskog i talijanskog jezika, napose njegovog mletačkog dijalekta, što se ima pripisati povijesnim okolnostima. Nekada su naši krajevi pripadali Rimskom Carstvu, a kasnije su veliki dijelovi Jadrana bili mletačkim posjedom. Sve je to utjecalo na to da su slavenski doseljenici na Jadran prihvatili brojne romanske meteorološke i navigacijske nazive i samo ih neznatno mijenjali prema fonetskim zahtjevima vlastitog jezika. Doduše, nazivi za neke vjetrove su i grčkog ili arapskog porijekla, a u nas su dospjeli posredstvom stare rimske civilizacije. 

Za sjevemjak je najčešć inaziv tramuntana. Sjeveroistočnjak je poglavito bura, a rjeđe grego. Istočnjak je levanat. Jugoistočnjak ima više imena: jugo, šilok, široko. Južnjak je oštro. Za jugozapadnjak je najčešći raziv lebić, ali s te strane obzorja puše i garbin. Zapadnjak je pulenat ili punenat, a sjeverozapadnjak maestral. 

Zacijelo najznačajniji vjetrovi na Jadranu jesu bura, jugo i maestral. Ne samo zbog toga što su najčešći, nego prije svega zato što je nihov utjecaj na život ljudi i na odvijanje brojnih pomorskih djelatnosti znatno veći u usporedbi s drugim vjetrovima. Stoga će o njima biti više riječi, a sada samo nekoliko kratkih pripomena o drugim vjetrovima na jadranskoj vjetrovnici.


Tramuntana, greco, levant, oštro, lebić, penenat (pulenat)


Naziv za sjevemjak tramuntana (tramontana) dolazi od latinskog vertus transmontanus, u prijevodu -vjetar koji puše (dolazi) preko planina. Taj je naziv za sjeverne vjetrove poznat u mnogim krajevima Sredozemlja. To je prohladan vjetar umjerene jakosti (pokadšto može biti jak i mahovit) koji najčešće puše pri vedrini. Njegova je pojava vjesnik proljepšanja vremena.

Grego - sjeveroistočnjak -ne bismo smjeli miješati s burom koja je vjetar istog smjera. U prijevodu to je vjetar koji puše iz Grčke, što pokazuje da mu je ime nastalo u onim krajevima Sredozemlja kojima je Grčka na sjeveroistoku. To je najčešće umjeren ili jak vjetar koji donosi suho, vedro i hladno vrijeme. Koriste se još nazivi gregal, gregulin (slabi grego), gregalada (svjež, jak i dugotrajan grego) iregalun(žestoki grego). 

Levant ili levanat nazivi su za istočnjak. Porijeklo tih imena vezano je za tal, levante: istok, koja riječ potječe od lat. levare: dizati, uspravljati (na istoku se Sunce diže nadobzorjem). To je najčešće umjeren (samo ponekad jak) vjetar koji občno puše uz oblačno, vlažno i kišovito vrijeme. Kada dostiže znatnu jakost, dobiva ime levantara. 

Oštro ili loštrac je južni vjetar. Ime je dobio od lat, auster: jug. To je topao i vlažan vjetar. koji najčešće ne puše dugo, ali može dostići znatnu jakost. Slabo oštro je loštrin, a jako loštračina.

Za jugozapadni vjetar naJadranu najčešće se koriste dva naziva: lebić i garbin. 

Lebić potjece od tal.1ibeccio, pa je to vjetar "koji pušeiz Libije". Obično je to suh i topao vjetar, koji na Jadranu zapuše poslije juga, kada sredozemna ciklona prijede s mora na kopno zapadnog ili središnjeg djela naše zemlje. Uglavnom ne traje dugo, ali može biti vrlo jak (lebićada). Osobito je opasan zbog "križanja" valova i poplavnog dizanja mora u plitkim lukama koje su otvorene prema jugozapadu. Garbin, grbin, garbinada (od arapskog gharbi) vrlo je jak, ali kratkotrajan jugozapadni (ili zapadno-jugozapadni) vjetar koji naglo zapuše. Može dobrano zamutiti more tamo gdje je obala zemljastog ili muljastog sastava ("Garbin ljuti koji more do dna muti").

 

Maestral 


Punenat i pulenat nazivi suza zapadni vjetar. Nazivi potječu od tal. ponente: zapad, mjesto gdje se Sunce spušta i zalazi. Najčešće je umjerene jakosti. Zimi može biti jak (pulentada), kada donosi svježe i promjenljvo vrijeme. Ljeti je najčešće slab (pulentac) i znak je lijepa vremena.

Za sjeverozapadni vjetar na Jadranu koristi se naziv maestral (maistral, maeštral, mestral, meštral, rnistral, mištral, majstral, majstro). Sva ta mena potječu od lat. ventus magistralis i tal. vento maestro sa značenjem vodećeg, glavnog, magistralno gvjetra, jer je u mnogm krajevima Sredozemlja sjeverozapadnjak najčešći, najznačajniji vjetar. 

Mnogima je nepoznato da maestral u nas nastaje "slaganjem", sastavljanjem dvaju vjetrova: jednoga koji zahvaća velika područja (etezije) i drugoga koji je lokalne naravi (smorac, zmorac).

Ukratko rečeno, etezije su vjetar koji puše od glasovite azorske anticiklone na Atlantiku prema tzv.karachi-depresiji na sjeverozapadu Indije. To je strujanje velikih prostornih razmjera i osobito je izraženo ljeti, kada je vrijeme stabilno i kada tok tog strujanja ne poremećuju ciklone koje se kreću s oceana na evropski kontinent. U nas etezije uglavnom pušu kao slab sjeverozapadni vjetar, a najizraženije su na pučini srednjeg i južnog Jadrana.

O dnevnom vjetru s mora (smorac, zmorec) mnogo više se zna, pa je tako poznato da puše za stabilna vremena od razmjemo hladnijeg mora prema više ugrijanom kopnu. 

Ta dva vjetra (etezije izmorac) zajednički tvore maestral, koji je osobito izražen tamo gdje se njihovi smjerovi podudaraju i brzine zbrajaju. Dodajmo, uzgred, da noću zmorca smjenjuje kopnenjak (burin), koji puše s kopna prema moru.

Maestral donosi čistiji, zdraviji i hladniji zrak s mora, pa ljeti ugodno osvježava. Poslijepodne, kad   mu je brzina najveća, dostiže umjerenu jakost i vrlo je podesan za jedrenje. Neugodno jak može biti samo u uskim kanalima između otoka ili otoka i kopna, koji su otvoreni prema sjeverozapadu, gdje podiže visoke valove.

Izostanak maestrala, kašnjenje njegova nastupa ili završetak puhanja prije uobičajenog vremena, kao i njegovo slabije puhanje, znakovi su koji upozoravaju na to da će se vrijeme uskoro, u većoj ili manjoj mjeri, "pokvariti". Jednako tako, ako za loša ili nestalna vremena zapuše maestral, makar samo poslijepodne, to je znakda se vrijeme proljepsava. 


Jugo


Ako se za maestral može reći da je vjetar kojega mnogi požele, to se za jugo uistinu ne može tvrditi. 

Jugo je vjetar najčešće jugoistočna smjera. U većini slučajeva puše kao vjetar na i istočnoj strani sredozemne ciklone koja se kreće sa zapada na istok. Položaj naše obale i gorja uz nju donekle kanalizira to strujanje i pojačava ga. Jugo počinje kao slab vjetar i postupno se pojačava. Često može dostići i olujnu jakost, a u puhanju mu se zamjećuje i mahovitost. Na moru može razviti visoke valove, čak do 10 metara visine!

Javlja se u sva godišnja doba, pri čemu je na sjevernom Jadranu najčešći u proljeće, a na njegovom južnom dijelu s jeseni i zimi. Općenito je češće na južnom Jadranu nego na sjevernom.

Ovaj vjetar na Jadranu ima brojna imena. To su još: južina, jugovina, šilok, šiloko (šiločina - jakšilok), široko (prema tal. scirocco).

Donosi toplinu i vrlo je često praćen visokom vlagom, jakom naoblakom, kišom, a pokatšto i grmljavinom. Premda ciklone dovlače zrak koji je izvorno suh (potječe iz pustinja sjeveme Afrike), on se prelazeći preko Sredozemlja dobrano ovlaži, pa u nas takav istiže. Zimi ublažava hladnoću, pa se u narodu veli: "Jugo - siromaškamajka" i "Neka ti je juga kao brata".

Zbog velike jakosti i uzburkanosti mora pomorci i ribari ga ne vole. Osobito je opasan u Venecijanskom zaljevu, u Kvarneru i Kvarneriću, na otvorenom moru oko rta Ploče, uz obalu južnije od Dubrovnika, u Lastovskom, Mljetskom i Pelješkom kanalu.

Jugo najčešće prelazi u buru, ali ga pokadšto smjenjuje i jugozapadnjak (lebić, garbin). U takvim slučajevima ne smije se računati na trajnije proljepšanje vremena, jer vrlo često dođe druga ciklona i ponovno zapuše jugo. Opažanje da nema smirivanja vremena dok se vjetar drži južnih smjerova pomorci su pretočili u izreke:"Garbin bardassa, quel' che'l trova el lassa" (Garbin -  nitkov, što nađe to i ostavi) i "Dok je jugo - nije vrijeme drugo" te"Jugova vedrina i mladina dobrina - u dugo nije". Događa se da zapušejugo, i to prilično jako, pri suhom i vedrom vremenu. Tada je bitna odsutnost sredozemnih ciklona, ali i nazočnost anticiklone sa središtem u jugoistočnojEvropi. U žitelja Jadrana takvo se jugo naziva: suha južina, gnjila južina,bijelo jugo, bjelojug, palac ("pali", isušuje raslinje zbog suhoćezraka), palijunsko jugo, bistro jugo (scirocco chiaro)...

Ovakvo jugo najčešće potraje 2-5 dana.


Bura


Bura je zacijelo najznačajniji vjetar na Jadranu, a naša, jadranska bura glasovita je i u svijetu. Ime tog vjetra potječe od grčke riječi "borej" (boreas,boras) s više značenja: sjever, gora, vjetar koji puše s gore, sjevernjak.

Bura u nas nije sjeverni nego najčešće sjeveroistočni vjetar. Bura je vrlo često jak vjetar, koj ipovremeno može dostići i orkansku jakost. U nas su izmjerene brzine bure i većeod 200 kilometara na sat! Usto, bura je naglašeno mahovit vjetar, kojemu povremeni udarci (refuli) imaju brzinu koja više od dva puta nadmašuje srednju brzinu vjetra.

Za pojavu bure presudno je postojanje gorja u neposrednoj blizini mora, a u smjeru odakle su najčešći prodori hladnoga zraka na Jadran. Prebacivanje hladnoga zraka preko gorske zapreke povećava njegovu brzinu na zavjetrenoj strani, pa je ona veća nego štobi bila da nema gorja. Vjetar je na obali najjači podno planinskih prijevoja, a dalje prema otvorenom moru brzina bure se smanjuje i mahovitost slabi.

Kao područja s osobito jakom burom ističu se: Tršćanski zaljev, Velebitski kanal (s glasovitom senjskom burom), Vinodolski kanal, Novigradski zaljev, područja kraj Šibenika,Splita (posebice Vru1je, kraj Omiša), Makarske - podno Biokova, Zuljanski zaljev na Pelječcu, ušće rijeke Neretve, Risanski zaljev u Boki kotorskoj.

Nasuprot njima, krajevi s najslabijom burom jesu: zapadna obala Istre, područje južno od Biograda pa sve do Trogira, zatim od poljičke obale do Dugog Rata, kao i Crnogorsko primorje. Ukratko bi se moglo reći da je bura najslabija tamo gdje su primorske planine niže od 600 metara ili su udaljene od obale vise od 4 kilometra.

Bura zbog svoje jakosti pričinjava goleme štete prometu, napose pomorskom, ali i cestovnom, osobito tamo gdje puše kao bočni vjetar. Kad je osobito jaka nosi sve pred sobom.Izreka: "Bura je čista žena, pomete sve kantune" više je šaljive naravi, jer bura skida crijepove s kuća, ruši dimnjake, kida telegrafske ielektrične vodove, lomi i čupa drveće.

S burom najčešće dolazi hladan zrak. Samo ponekad u toku ljeta može zapuhati "topla" bura. Na Jadranu stari ljudi vele: "Bura vije oko kuće, pita kruha i obuće",što znači da se pri puhanju bure treba dobro utopliti. Koliko bura hlad inajbolje se možemo osvjedočiti ako se sklonimo u zavjetrinu, gdje će nam biti osjetno toplije nego kad smo joj izloženi. Bura dobrano ohladi i ljudske nastambe, koje treba dodatno grijati. Jedna poluozbiljna narodna izreka zorno to potvrđuje: "Kad bura puše, čoviku samo dlaka raste i lug na kominu".

Bura najčešće puše uz vedrinu i donosi suh zrak. Zahvaljujući suhoći bure (dakako, i povećanom ishlapljivanju tekućine kojemu općenito pripomaže vjetar) jadranski su pršutina glasu po svojoj kvaliteti, jer se podvrgavaju vrlo korisnom postupku prosušivanja na buri. Valja, međutim, znati da osim "vedre" ili "jasne" bure postoji i ona pri čijem je puhanju nebo oblačno i pada kiša (zimi može i zasniježiti). To je "mračna" ili "skura" bura, koja redovito puše onda kada je prodor hladnog kontinentalnog zraka na Jadran povezan s prisutnošću sredozemne ciklone u blizini naše obale. Vlažan  zrak u cikloni podržava oblačno i oborinsko vrijeme, a ciklona usto, privlačenjem hladnoga zraka, pojačava brzinu bure. Stoga ne iznenađuje izreka: "Bože te sačuvaj oblačne bure i vedra juga".

Velike nevolje nastanu kad bura "zadimi". Udari bure trgaju vrške valovima i raznose morsku pjenu pretvarajući je gotovo u vodeni prah, tako da se čini da je more pokriveno dimom. Veli se da je to "dim mora", a u Trstu je ta pojava dobila naziv "fumarea". O jedrenju tada nema ni govora (obično je vjetarolujne jakosti), a i manji motorni brodovi moraju voditi računa o tome da im ta magluština može uvelike otežati snalaženje pri plovidbi. 

Općenito, zbog iznenadnih jakih udara vjetra plovidba pri buri može biti opasna. Ovako je to sročilo iskustvo pomoraca: "Govori bura: Kad jedrim ja, ne jedri-ti!"

Bura, i to jaka, može zapuhati u bilo kojem dijelu godine, ali je najčešća i u prosjeku najjača zimi, točnije od listopada do ožujka. Cešća je na sjevernom nego na južnom dijelu Jadrana.

Njezino je trajanje, od slučaja do slučaja, različito. Može puhati samo nekoliko sati, ali i potrajat i (s malim prekidima) mjesec dana. Stoga su netočne tvrdnje pomoraca da bura traje devet dana: "Tre giorni la nassi, tre giorni la cressi, tre giornila crepa" (Tri dana se radala, tri dana pojačavala, tri dana crkavala) kako su tvrdili naši preci na pomalo iskrivljenom talijanskom jeziku.

O tome gdje bura nastaje, gdje je najjača i gdje završava postoji velik broj narodnih izreka, u kojima su tvrdnje lokalno obojene, u ovisnosti o kraju gdje su nastale. Prema jednoj: "Na Vratniku se rodila, u Bakru krstila, a u Trstu othranila". Druga tvrdi: "A Fiume la nassi, a Segna la forissi, a Trieste la finissi" (U Rijeci se rodila, u Senju cvjetala, a u Trstu završila).

Činjenica je da bura ne nastaje svuda u isto vrijeme, niti je njezin svršetak istovremen na širem području. To uvelike ovisi o položaju ciklona i anticiklona pri njezinu nastanku i trajanju. Ako je puhanje bure povezano s prisutnošću ciklone na Jadranu ili Sredozemlju, tada bura najprije zapuše na sjevernom dijelu Jadrana (istovremeno na njegovom srednjem i južnom dijelu može puhati jugo), a zatim (kako se ciklona premješta) postupno zahvaća južnija područja. 

Promatramo li manje područje, kao što je to obala od Rijeke do Novigradskog zaljeva, bura će  najprije nastati podno planinskih prijevoja (kao što je to Vratnik, na primjer), jer tu hladan zrak iz kontinentalnog zaleđa najprije "procuri", a na istim ce mjestima bura kasnije završiti, jer i kad prestane prebacivanje hladnog zraka preko bila planina, ima ga još dovoljno da pritječe kroz niže prijevoje.

O buri bi se, dakako, još mnogo toga moglo napisati, ali to ostavimo za drugu prigodu.

Ovaj napis o vjetrovima naJadranu završimo s dvije poluozbiljne pučke pomorske izreke: "Anca el macaco sa navigar col bon vento" (I budala zna ploviti s dobrim vjetrom) i "Ko se odveć vjetra boji, nek morem ne plovi!"


                                                                                                                          Izvor: Milan Sijerković

Tablica Beaufortove ljestvice jačine vjetra (B=Bofor; Knot=Čvor)

 

-0 B, do 1 km/h, 1 Knot,

 

Calm-tišina, dim se diže okomito u vis, zastave i lišće su nepomični, - površina mora kao ogledalo.

 

 

-1 B, 1 - 5 km/h, 2-3 knots,

 

Light air-lahor, vjetrulja se ne pokreće, može mu se razaznati smjer prema dimu koji se podiže, - mreškanje površine mora.

 

 

-2 B, 6 - 11 km/h, 4-7 knots,

 

Light breeze-povjetarac, vjetrulja se pokreće, lišće treperi, svilena zastava leprša, - mali valići, kreste valića su još prozirne i ne lome se.

 

 

-3 B, 12 - 19 km/h, 7-10 knots,

 

Gentle breeze-slab vjetar, lišće zajedno s grančicama se neprekidno njiše i šušti, zastava leprša - veći valići, kreste valića se počinju lomiti

 

 

-4 B, 20 - 28 km/h, 11-16 knots,

 

Moderate breeze-umjeren vjetar, diže prašinu, suho lišće i papir s tla; zastavu drži ispruženu, njiše manje grane - mali valovi, bijele krijeste na vrhovima valova.

 

 

-5 B, 29 - 38 km/h, 17-21 knots,

 

Fresh breeze- umjereno jak vjetar, njiše veće lisnate grane a i čitava mala stabla - umjereni valovi, puno bijelih krijesti na vrhovima valova.

 

 

-6 B, 39 - 49 km/h, 22-26 knots,

 

Strong breeze- jak vjetar, svijaju se velike grane, teško je nositi otvoren kišobran, - formiraju se veliki valovi, posvuda su bijele krijeste.

 

 

-7 B, 50 - 61 km/h, 27-33 knots,

 

High wind, near gale-vrlo jak vjetar, njiše se neprekidno veće lisnato drveće, hodanje protiv vjetra je otežano - vjetar počinje otpuhivati pjenu s valova.

 

 

-8 B, 62 - 74 km/h, 34-40 knots,

 

Gale, fresh gale-olujni vjetar, njiše čitava stabla i lomi velike grane; sprečava svako hodanje protiv vjetra - umjereno visoki valovi velike dužine, krijeste valova se lome kružno, vjetar nosi pjenu.

 

 

-9 B, 75 - 88 km/h, 41-48 knots,

 

Strong gale-oluja, pomiče manje predmete i baca crijep, čini manje štete na kućama i drugim objektima - visoki valovi, guste pruge pjene niz vjetar, smanjena vidljivost.

 

 

-10 B, 88-102 km/h, 49-55 knots,

 

Storm, whole gale-jaka oluja, obara drveće i čupa ga s korijenjem; čini znatne štete na zgradama - vrlo visoki valovi sa velikim visećim krijestama, skoro cijela povrsina je bijela.

 

-11 B, 103-117 km/h, 56-63 knots,

 

Violent storm-teška oluja, čini velike štete, na većem području djeluje razorno - extremno visoki valovi, sva površina bijela od pjene, vidljivost bitno smanjena.

 

-12 B, 119-129 km/h, 64-72 knots,

 

Hurricane-uragan

 

............................................................................

 

 

 


Categories: None